│ Nedilja, 22.03.2026. │
ODRŽANA PROMOCIJA KNJIGE O MARI MALAGURSKOJ „BUNJEVKA KOJA JE BARANJU, BAČKU I BANAT PRIPAJALA SRBIJI”
Na sajmu knjiga u Novom Sadu koji je trajo od 17. do 23. marta, održana je promocije knjige o Mari Malagurskoj pod nazivom „BUNJEVKA KOJA JE BARANJU, BAČKU I BANAT PRIPAJALA SRBIJI” (objavljena „Izabrana dela” u izdavaštvu „Velike Srbije” d.o.o.) na štandu Srpske radikalne stranke . O knjigi i značaju Mare Malagurske i njenom radu divanio je Vojislav Šešelj, pridsidnik Srpske radikalne stranke.

Ove godine se navršava 55 godina od smrti Mare Đorđević - Malagurske istaknute bunjevačke književnice i etnografa koja je rođena je 20. decembra 1894. godine u Subatici. Ona potiče iz bunjevačke familije Malagurski-Ćurčić od baće Josipa i majke Hristine (rođene Stantić). Škulovala se u Đakovu, a zatim prišla u žensku škulu u Subatici i u Londonu gde je studirala engleski jezik.

1918. godine kad je održana Velika narodna skupština u Novom Sadu bila je jedna od sedam Bunjevaka delegata, a ujedno i jedna od članova delegacije koja se odlučila za pripajanje Vojvodine Kraljevini Srbiji.
Udala se za senatora i profesora Dragoslava Đorđevića 1919. godine a u Beograd se priselila početkom 1929. godine.

U Subatici je osnovala Bunjevačko katoličko žensko društvo i Diletantsko društvo 1911. godine. Učestvovala je u razvoju Bunjevačkog centra odgojno-obrazovne baštine a ko njegova prva pridsidnica organizirala je izložbe narodni zanata, pozorišta i dr.
Za priču „Vita Đanina i druge pripovitke iz bunjevačkog života” nagrađena je nagradom SANU - Cvijete Zuzorić 1928. godine. Dobila je orden Svetog Save V nivoa, Bilog orla V nivoa, ruskog Crvenog križa i križ ruski ratni veterana.
Njena dila:
- „Bunjevački običaji u slikama”, Subatica 1926. godine,
- „Vita Đanina i druge pripovetke iz bunjevačkog života”, Beograd 1933. godine,
- „Stara bunjevačka nošnja i vez”, Subatica 1941. godine,
- „Bunjevka o Bunjevcima”, Subatica 1941. godine.
Njezine književne, etnografske i druge radove koje je objavljivala prije 1918. godine objavljivala je pod pseudonimom Nevenka. Od 1925. godine objavljivala u: „Vardaru”, „Poljoprivrednom kalendaru”, „Književnom severu”, „Misao", „Časopisu Jugoslavenskog udruženja profesora” i „Bunjevačkom kalendaru”.
Napisala je dramu pod nazivom „Manda Vojnićeva” a čija je premijera bila zakazana za april 1941. godine, al je zbog bombardovanja Beograda nikada nije bila izvedena.
Umrla je u Beogradu, 9. jula 1971. godine. Kroz svoj dugogodišnji knjževni rad ostavila je Bunjevcima bogatu zaostavštinu.
T. B.