| 
		
							| 
    
 
    
 │ Četvrtak, 2.10.2025. │ ODRŽAVA SE PETA „POGAČIJADA” U MIRGEŠU
   Misna zajednica Mirgeš u subatu, 04. oktobra organizuje petu „POGAČIJADU Mirgeš 2025” isprid Doma kulture ovog sela. Sugrađane koji se odluče positit ovu manifestaciju, kako organizatori najavljivaje, ove godine očekivaju mirisne pogače sa makom, bundevom, slatkim sirom i rogačom. Pored domaće pogače na pogačijadi ih očekiva i domaća tradicionalna rana, pasulj sa dimljenim mesom, tarana sa divenicom, kupus sa ovčijim mesom, sveži vrući čvarci, škembići i paprikaš od divljači. 
 Positioci će imat priliku da probaju i kupe domaće proizvode koji su proizvedeni u ovom selu ko što su: vino, rakija, med, voće, povrće, pekmez, ajvar, sir, mliko... Pored bogatog kulturno-umitničkog programa biće priređena i izložba ručni radova, tradicionalni i autentični rukotvorina koje prave meštani Mirgeša. Takmičenje i izlaganje pogače biće propraćeno prigodnim kulturno-umitničkim programom. U programu učestvuju: KUDŽ „Bratstvo”, učenici OŠ „Matija Gubec”, Bunjevački nacionalni savit, Tamburaški orkestar. Manifestacija će imat i humanitarni karakter, te će svi koji mogu i žele imat priliku ostavit donaciju za bolesnu dicu. Na organizovanoj Konferenciji za novinare manifestaciju su pridstavili, i građane da je posite pozvale organizatorka manifestacije Nevena Veinović i direktorica Turističke organizacije Subatica Božidarka Golubović. Otvaranje štandova u subatu će bit od 13 sati, dok je svečano otvaranje manifestacije zakazano za 13 i 30 sati.       
     
    
 
    
 │ Ponediljak, 29.09.2025. │ SLAMARSKA UMITNOST U SOMBORU
 
  Udruženje građana „Bunjevački kolo” Sombor niguje slamarsku umitnost kroz sekciju koja postoji dugi niz godina u okviru ove bunjevačke institucije u Somboru. 
 Svake godine se u Somboru organizuje tradicionalna likovna kolonija di pored slikara učestvuju i slamarke. Jedna od somborski slamarki je i Mirjana Radojević koja se priključila radu ove slamarske sekcije i koja je zavolila slamarsku umitnost kroz rad u okviru ovog bunjevačkog udruženja koje godinama niguje slamarsku umitnost i stvara podmlatke koji će nastavit nigovat tehniku slamarstva koja je od neprocenjive vridnosti za podneblje u kojem živimo. T. B.   
 FOTOGRAFIJE 
       
    
 
    
 │ Petak, 12.09.2025. │ ODRŽANA KONFERENCIJA „SAMOREGULACIJA I INFORMISANJE NA JEZICIMA NACIONALNI MANJINA” U NOVOM SADU
   Uvodnu rič su dali: Carolina Hidea, v.d. šefa Misije OEBS–a u Srbiji, Stevan Samočeta, pridsidnik Nacionalnog savita rusinske nacionalne manjine i Boris Varga, direktor NIU „Ruske slovo” i Suda časti NDNV. 
 U prvom dilu konferencije akcenat je bio na internim etičkim kodeksima koje su zajednički izradili nacionalni saviti nacionalnih manjina i pridstavnici medija kojima su saviti posridno osnivači. Ovi važni dokumenti, kojima se uspostavljaju interni mehanizmi, procedure i pravila koja, izmed ostalog uređivaje odnose izmed savita i medija, već pet godina se sprovode u nekim zajednicama, poput rusinske i ukrajinske. Od njihovi pridstavnika čuli smo o iskustvima, pridnostima i izazovima u primeni ovog mehanizma. O ovoj temi su divanili: Nedim Sejdinović, novinar i medijski ekspert, Gordana Novaković, generalna sekretarka Savita za štampu, Nataša Petrović, direktorka NIU „Ridne slovo” i Boris Varga, direktor NIU „Ruske slovo”, i Suda časti NDNV. Moderatorka je bila Vladimira Dorčova Valtnerova, osnivačica i odgovorna urednica online platforme „Storyteller”. 
 U fokusu drugog dila konferencije bilo je riči o značaju informisanja na jezicima nacionalnih manjina kako u kontekstu međunarodno garantovanog ostvarivanja ukupni ljudski i manjinski prava, tako i u kontekstu prava pripadnika nacionalnih manjina na istinito, blagovrimeno, virodostojno i potpuno informisanje. Bilo je riči i o tome da li su, i u kojoj miri, rešenja iz Medijske strategije i novog Zakona o informisanju i medijima doprinela unapriđenju kvaliteta informisanja i medijski sloboda na manjinskim jezicima.  Ova tema je bila rezervisana za Veljka Milića, advokata i eksperta iz oblasti medija di je moderator bio Nedim Sejdinović, novinar i medijski ekspert. T. B.     
       |  |