│ Utorak, 25.02.2025. │

POTPISANI UGOVORI ZA SUFINANSIRANJE LISTOVA NA JEZICIMA NACIONALNI MANJINA

Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa virskim zajednicama, organizovo je potpisivanje ugovora za sufinansiranje listova na jezicima nacionalni manjina u ponediljak, 24. februara u prostorijama Pokrajinske Vlade di su uručeni ugovori korisnicima ovi sridstava.

Sridstva za finansiranje listova na manjinskim jezicima omogućuju što bolji i kvalitetniji rad u izdavaštvu i očuvanju nacionalnog identiteta svake manjinske zajednice na teritoriji AP Vojvodine.

 Potpisani su ugovori za 22 lista iz devet izdavački kuća: Magyar szó, Hét nap, Hlas ljudu, Libertatea, Ruske slovo, Hrvatska riječ, Bunjevački informativni centar i Makedonski informativni i izdavački centar.

Isprid Bunjevačkog infomativnog centra ugovor je potpisala v. d. direktorice Lazarela Marjanov za izdavanje „Bunjevački novina” i dičijeg lista na bunjevačkom jeziku „Tandrčak”.

│ Nedilja, 23.02.2025. │

BUNJEVCI SE PRIDSTAVILI NA SAJMU TURIZMA U BEOGRADU

Međunarodni sajam turizma 46. po redu, svečano je otvoren u četvrtak, 20. februara u Beogradu di se bunjevačka nacionalna zajednica pridstavila u subatu, 22. februara sa programom UK „Centar za kulturu Bunjevaca" iz Subatice sa temama „Bunjevački ris” i „Dan Dužijance” na štandu Pokrajinskog sekretarijata za privridu i turizam. Zemlja patner ovogodišnjeg 46. Međunarodnog sajma turizma je Republika Italija.

 U okviru programa pridstavljanja Bunjevaca na sajmu turizma u Beogradu bila je prisutna članica IO BNS Slavica Saulić i pridsidnica BNS dr Suzana Kujundžić Ostojić koja je divanila o tom koliko je značajno da se u okviru ovako veliki i značajni manifestacija Bunjevci pridstave i pokažu svoju tradiciju i običaje. Takođe je istakla i rad UK „Centra za kulturu Bunjevaca” koji je ove godine pozvan da bude deo ove sajamske manifestacije.

Pridstavljanje je obuhvatilo pridstavljanje novi izdanja knjiga i publikacija na bunjevačkom jeziku, prikaz rukotvornina i tradicionalni eksponata vezani za bunjevačku tradiciju koja su dio običaja za dužijancu ko i pridstavljanje bunjevačkog folklora u izvedbi KUDŽ „Bratstva” iz Subatica sa spletom dičiji igara.

U pridstavljanju teme vezane za „Bunjevački ris” učestvovali su članovi KUD „Alesandrovo” iz Subatice. Za pridstavljanje tradicionalni rukotvorina bila je zadužena Snežana Prčić iz Subatice.

Bunjevci su i ovog puta pokazali da su dio šarolikog mozaika nacionalni kultura Republike Srbije di oduvik žive i niguju svoje običaje.

FOTOGRAFIJE

VIDEO PRILOG

│ Ponediljak, 03.02.2025. │

ODRŽANO PRVO DIČIJE BUNJEVAČKO PRELO

U prostorijama „Majkinog salaša” na Paliću, održano je prvo Dičije bunjevačko prelo. Organizator manifestacije bio je Centar za kulturu Bunjevaca.

Po dolasku na imanje dica su imala priliku proštetat duž ribnjaka i razgledat domaće životinje, sigrat se na igralištu sa svojim vršnjacima iz drugi škula.

Na samom početku programa ove manifestacije prisutnima se isprid Centra za kulturu Bunjevaca obratila dr Suzana Kujundžić Ostojić. Ona je svima poželila da se lipo provedu i nauče štogod novo o prelu, pošto je manifestacija osim tradicionalnog imala i edukativni karakter.

To je demonstrirano dokumentarnim filmom o prelu u produkciji UK „Centra za kulturu Bunjevaca”. Nakon projekcije filma, kratki kviz poslužio je ko provira koliko su dica ubardala.

Kako je ovo bilo dičije prelo, izbor za najlipšu prelju zaminjen je takmičenjem u brzom krunjenju kuruza. Omiljenoj zabavi dice na kadgodašnjim prelima. Pobidničko misto osvojila je Staša Stanković, učenica 6. razreda. Ona je za svoju pobidu dobila prigodan poklon.

Dica su takođe imala priliku vidit autentične stare nošnje, a pojašnjeno im je takođe kako se koji dio nošnje zove. Potom je uslidilo pokazno kolo odrasli, a potom i kolo za mališane. Poveli su ga osnovci koji su članovi KUDŽ „Bratstvo”. Odziv ostale dice u kolo bio je odličan, pa se širom sale tapšikovalo u ritmu pripoznatljivi preljski melodija.

Nakon kola, došlo je vrime za tombolu s lipim poklonima. Ručak je takođe bio autentičan, preljski. Krumpirača, fanki i druga pripoznatljiva ila za Marindan. Nakon ručka, došlo je vrime za organizovani povratak kući, s prigršt lipi utisaka med učenicima i pridavačima.

Na kraju triba kazat i to da je ovu manifestaciju pomoglo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.

T. K. M.

FOTOGRAFIJE