Pozivamo vas na „Priskakanje vatre na Svetog Ivana Cvitnjaka” u utorak, 24. juna isprid Doma kulture u Maloj Bosni od 20 sati.

│ Nedilja, 08.06.2025. │

ODRŽAN OBIČAJ KRALJICA NA DOVE U ORGANIZACIJI KUD-A „ALEKSANDROVO”

Jedan od kršćanski svetaca kojeg Bunjevci i danas slave su Dove-Duhovi koji padaje na 50-ti dan od uskrsnuća Isusa, kad on posla obećnog Duha svetoga svojim apostolima.

U organizaciji KUD–a „Aleksandrovo” iz Subatice uz podršku UK „Centra za kulturu Bunjevaca” u subatu, 07. juna održan je prikaz običaja Kraljica na Dove na salašu Grge Pećarića na Bikovu. Ovaj običaj se unazad par godina održava na ovom salašu di članovi KUD–a „Aleksandrovo” prikazuju bunjevački običaj na Dove, običaj opohoda kraljica u tradicionalnim nošnjama uz kraljičke pisme.

Po bunjevačkoj tradiciji Dove su se uvik slavile tri dana. U subatu prid Dove se postilo. Prvi dan Dove uvik pada na nedilju, kad se po običaju oma ujutro rano, čim zora svane sa grančicama cvata zove (simbol života, plodnosti i zdravlja) kite na kući vrata, pendžeri, kapije, ograde, svinjaci, košare i drugo. Dove su zapovidni blagdan kad se svetkuje i ništa se ne radi, već se iđu u crkvu na veliku misu.

Stari Slaveni poštivali su kult božanstva boginje plodnosti – Ljelje. U obredu Kraljica, posebnu simboliku značenja ima plodnost i rađanje novog života (ko simbol prolića). Naši stari virovali su da svaka ljudska bol potiče od zlog duha i održavali su puno rituala u cilju zaštite. Virovalo se da kraljičke pisme imaje magijsku moć koja ji mož svojim božanstvom sačuvat od nevolja, boli i duševni briga. Sam obred Kraljica je vrlo značajan za tumačenje istorije Bunjevaca, posebno zbog dobro očuvani elemenata nematerijlanog kulturnog nasliđa vezano za nošnju, obred i kraljičke pisme.

T. B.

FOTOGRAFIJE

│ Ponediljak, 02.06.2025. │

KAKO SE PRAVI BUNJEVAČKA PREGAČA U ORGANIZACIJI MAĐARSKOG FOLKLORNOG CENTRA U VOJVODINI

Mađarski folklorni centar iz Vojvodine obilužio je trideset godina postojanja u subatu, 31. maja u svojim prostorijama u Subatici.

Svečani program otvaranja ove manifestacije obuhvatio je pozdravnu rič Atile Perna, pridsidnika Mađarskog folklornog centra u Vojvodini, da bi se potom obratio Ištvan Nađ, idejni tvorac i začetnik organizacije, stručni saradnik ove organizacije koji je divanio o trideset godina rada ove organizacije.

Muzički dio programa obuhvatio je nastupe Atile Varge na fruli i Virag Horvata na citri, koji su izveli mađarske narodne pisme.

Na temu vezanu za vezilje pridstavila se Magdolna Guljaš, umitnica narodne primenjene umitnosti, majstor narodne umitnosti iz Budimpešte prikazala je oblačenje mlade iz sela Galgamača.

Tema vezana za kako se pravi bunjevačka pregača pridstavila je Žuža Žigmund rođena Piuković iz Budimpešte, umitnica narodne primenjene umitnosti, stipendista Mađarske akademije umitnosti prikazala je građu i ornamentiku bunjevački tkani pridmeta prikupljeni u Vojvodini uz pomoć saradnika Mađarskog folklornog centra u Vojvodini (rekonstruisani i prerađeni predmeta).

Za ovu priliku je svečano otvorena izložba koju je otvorila Marija Laslo, tkalja, umitnica narodne primenjene umitnosti, majstor narodne umitnosti, redovna članica Mađarske akademije umitnosti. Na temu kako se pravi bunjevačke pregača bila je priređena praktična radionica pod vodstvom Žuže Žigmund.

Temu vezanu za vez i čipku i prikaz komada nastali tokom kurseva mašinskog veza u organizaciji Mađarskog folklornog centra u Vojvodini 2023. i 2024. godine pridstavila je Rozalija Raj koja je divanila o kursu mašinskog veza, a potom su bili podiljeni sertifikati.

U kulturnom dilu programa nastupili su igrači Centra narodne umitnosti i opšteg obrazovanja Mađara u Vojvodini iz Novog Sada.

Donator manifestacije je Fondacija Šandor Čori iz Budimpešte.

T. B.

FOTOGRAFIJE