│ Srida, 05.11.2025. │

ODRŽAN OKRUGLI STO „OD PROPISA DO PRAKSE: KAKO OBIZBIDIT PRIMENU I FUNCIONISANJE MANJINSKI JEZIKA” U NOVOM SADU

Društvo za ukrajinski jezik, književnost i kulturu „Prosvita” oranizovalo je okrugli sto „Od propisa do prakse: kako obizbidit primenu i funkcionisanje manjinskih jezika”, koji je održan u utorak, 4. novembra na Tribini mladi Kulturnog centra Novog Sada.

Med prisutnim zvanicama bili su Tomislav Žigmanov, podpridsidnik Pokrajinske vlade, dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, prof. dr Ljudmila Popović, Miroslav Hočak, Dijana Major i drugi.

Ovim događajem nastavljana je tradicija održavanja konferencija i okrugli stolova o manjinskim jezicima, treću godinu zaredom. Fokus ovogodišnjeg okruglog stola bili su problemi pune implementacije i upotribe manjinski jezika i na načinima kako se te priprike mogu pribrodit kroz konkretne i mirljive priporuke.

Srbija je 2006. godine ratifikovala Evropsku povilju o regionalnim il manjinskim jezicima i obavezala se na zaštitu svi manjinski jezika koji se tradicionalno koriste na našoj teritoriji.

Stoga je akcenat bio i na lokalnim poviljama o regionalnim il manjinskim jezicima usvojenim u opštinama Kanjiža i Kula, ko i na službenoj i javnoj upotribi jezika, medijima na manjinskim jezicima (Radio-televizija Vojvodine i novinsko-izdavačke ustanove) i obrazovanju (predmet Maternji jezik sa elementima nacionalne kulture i nastava na manjinskim jezicima u osnovnim i
sridnjim škulama).

Na okruglom stolu bile su prisutne relevantne institucije i akteri: Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, Pokrajinska vlada, Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice, Zaštitnik građana, Pokrajinski zaštitnik građana, lokalne samouprave Kanjiža i Kula, Komitet eksperata Evropske povelje o regionalnim il manjinskim jezicima Savita Evrope, Misija OEBS-a, Radio-televizija Vojvodine, Nacionalni saviti nacionalni manjina, novinsko-izdavačke ustanove na jezicima nacionalni manjina.

T. B.

│ Ponediljak, 3.11.2025. │

25. GODINA OD REOSNIVANJA BUNJEVAČKOG KOLA

Udruženje građana „Bunjevačko kolo” je oktobra miseca obilužilo četvrt vika od reosnivanja udruženja koje upravo isti dana obilužava i 104. godine od osnivanja prvog Bunjevačkog kola iz 1921. godine.

 Članstvo udruženja, s prijateljima iz uprave GKUD-a Ravangrad, okupilo se na svečanoj sidnici da bi se podsitili na dane kad su prije 25 godina donosili važne odluke o osnivanju svoji društava.

„Upornim radom, entuzijazmom a prije sveg s puno ljubavi uspili smo sačuvat, evo već četvrt vika, ono što smo, osnivanjom Bunjevačkog kola s početka prošlog vika, dobili u nasliđe od naši dida i majki a to je očuvanje bunjevačkog identiteta, kulture, jezika i nasliđa” istako je pridsidnik UG „Bunjevačko kolo” Dejan Parčetić u pozdravnim ričima otvarajuć svečani skup.

„Iako se vrimena minjaju, čini se da i dalje imamo brojne i zdravo slične izazove i nevolje ko i naši prici s početka prošlog vika kad su osnivali prvo Bunjevačko kolo. Dugujemo veliku zafalnost našim prvim osnivačima Bunjevačkog kola, kojima želimo da se na današnji dan, s ponosom i sićanjom odužimo i zafalimo za putove koje su utrli u cilju očuvanja našeg nacionalnog bića. Takođe, zafalni smo i našim reosnivačima Bunjevačkog kola iz 2000. koji su, upravo na temeljima pridaka, postavili novu platformu zadataka kojima teži naša nacionalna zajednica i to s osnovnim ciljom očuvanja nacionalnog bića i sveg što to podrazumiva, pri tom mislim na kulturu, jezik, prosvitu i informisanje na našem, bunjevačkom jeziku”, objasnio je Parčetić.

Bunjevačka zajednica a tako i somborsko Bunjevačko kolo susriće se s činjenicom stalne asimilacije od strane druge nacionalne zajednice. Parčetić je takođe naglasio da je nevolja i to što Bunjevaca i njevi pridstavnika skoro da i nema u tilima lokalni samouprava a takođe nema bunjevački pridstavnika ni na pokrajinskom niti republičkom nivou.

„Izuzetno je od velike važnosti da je zajednica vidljiva o čem i država triba puno više da povede računa jer mi, Bunjevci imamo samo jednu državu, državu Srbiju za koju smo se još davne 1918. godine kroz prisustvo i glasanje naši bunjevački pridstavnika i opridilili.”

Sidnica je završena u svečarskom duhu kako to i dolikuje obilužavanju dvostrukog jubileja najstarijeg somborskog bunjevačkog udruženja.

R. P.

│ Nedilja, 2.11.2025. │

ODRŽANA KOMEMORACIJA ŽRTVAMA IZ 1944-45. GODINE

U nedilju, 02. novembra na Dan mrtvi, održana je komemoracija žrtvama iz 1944-45. godine i polaganje vinaca na parceli br. 44 na Senćanskom groblju, kod Spomenika ptica slomljeni krila.

Komemoracija je počela govorom, čitanjem imena pojedini nevini žrtava i ekumenskom liturgijom. Kako je u svom govoru istako Daniel Đivanović, pridsidnik Skupštine varoši Subatice, svake godine početak novembra vrime je tišine, sićanja i zafalnosti: „To je vrime kada svi na trenutak zastanemo da bismo se prisitili oni koji više nisu sa nama. Polažemo cviće, palimo sviće i u mislima izgovaramo sve ono što možda nismo stigli da im kažemo. Jer ljubav i uspomine koje nigujemo u srcu čine vezu koja je jača od prolaznog vrimena, i zato sve što smo dobili od nji ostaje sa nama” - kazo je Đivanović i dodao: „Za Subaticu i za cilu vojvođansku zajednicu ovaj dan nije samo vrime lične žalosti, već je dio našeg zajedničkog istorijskog bola. Danas se sićamo žrtava odmazdi iz 1944/45-te. Sićamo se oni koji su nedužni izgubili život, oni za koje se dugo nije smelo čak ni javno molit. Stradale su čitave porodice, a ove tragedije koje su ostavile neizbrisiv trag u zajednicama, decenijama je prekrivala tišina. Ali mi ih nismo pripustili zaboravu.”

Vince na spomenik položili su pridsidnik Skupštine varoši Daniel Đivanović, u ime gradonačelnika Subatice Stevana Bakića, pomoćnik gradonačelnika Srđan Samardžić, pridsidnik Saveza vojvođanski Mađara, Balint Pastor. Vince su položili i pridstavnici Pokrajinske Vlade, Severnobačkog upravnog okruga, Nacionalni savita mađarske, bunjevačke i hrvatske nacionalne manjine, Jevrejske opštine, Nemačkog narodnog saveza, i drugi politički partija, organizacija i udruženja.

U ime bunjevačke zajednice događaju su prisustvovali i vinac položili dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine i Tihomir Vrbanović, pridsidnik Izvršnog odbora. Istog dana održani su komemorativni skupovi u Bajmaku i Čantaviru. Povodom godišnjice pogibije nedužni žrtava iz 1944-45. godine u nedilju, 02. novembra u crkvi Svetog Jurja na Senćanskom putu održana je spomen-liturgija.

FOTOGRAFIJE