Programu obilužavanja „Dana Dužijance”, nacionalnog praznika Bunjevaca, priključila se i „Bunjevačka matica” koja je u čevrtak, 4. jula, priredila zanimljivo veče.
Prvi dio programa bio je rezervisan za izložbu fotografija „Dužijanca kroz objektiv”. Prisutni su mogli pogledat dio izabrani fotografija koje su nastale u protekli deset, pa i više godina, kroz aktivnosti autora Nikole Stantića, za potribe „Bunjevački novina”, odnosno Novinsko-izdavačke ustanove „Bunjevački informativni centar”.
U drugom dilu programa prikazan je dokumentarni film „Ris u Bajmaku”, autora Branka Pokornića iz Bunjevačkog kulturnog centra „Bajmak”. Prikazan je ris obavljen 2022. godine u Bajmaku, odnosno kroz njega cio postupak tradicionalnog košenja žita.
Prisutne je na početku programa u ime domaćina pozdravio Miroslav Vojnić Hajduk, o fotografijama i dokumentarnom filmu divanili su autori, dok je izložbu svečano otvorio Nikola Babić, pridsidnik prvog Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine.
Izložba će bit otvorena do centralne proslave „Dana Dužijance” 15. avgusta, a mož se pogledat svakog radnog dana u periodu od 10 do 14 sati (Bunjevačka matica, Korzo 8).
22. Slamarsko slikarska kolonija, organizaciji UG „Bunjevačko kolo” Sombor, održana je u subatu, 29. juna u varoškom muzeju u Somboru.
Prilikom svečanog otvaranja, pridsidnik UG „Bunjevačko kolo” Dejan Parčetić je pozdravio sve umitnike i istako:
- Tradicija našeg udruženja od reosnivanja jeste da jednom godišnje okupljamo naše umitnike slikare i, naravno, naše slamarke. Tako smo i ove godine okupili slikare od Trebinja pa do varoši Subatice. Ponosni smo na činjenicu da su na našim kolonijama bila velika imena srpskog slikarstva počev od počivajući Save Stojkova i Pavla Blesića pa sve do brojni imena mlađi generacija slikara za koje će se tek čuti a koji su ovdi međ nama. Slamarstvo je ono što nigujemo u svom udruženju ko bogatstvo nematerijalnog kulturnog nasliđa i kroz sekciju nastojimo da ovu bunjevačku umitnost sačuvamo i prinesemo na mlađe.
Trinajst slikara i osam slamarski umitnica je, u prijatnom dvorišnom ambijentu varoškog muzeja, prinelo svoje umitničke impresije na platna nakon čeg je uslidilo druženje i koktel u prostorijama udruženja. Slamarsko-slikarsku koloniju je podržo grad Sombor i Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice.
Planirana izložba radova sa 22. umetničke kolonije Bunjevačkog kola biće upriličena u novembru misecu uoči godišnjice udruženja.
Učesnici 22. Umitničke kolonije Bunjevačkog kola su slikari: Ana Ilić, Mina Ševo, Svetlana Zarić, Saša Lovrenov, Milan Momčilović, Branko Lukić, Vlada Lukić, Kornelia Antunić, Miodrag Ivanović, Imre Kesegi, Ivan Šarčević, Branka Panić, Jelena Aleksić; i slamarske umitnice: Slavica Lolić, Milica Kohut, Zora Cvetićanin,Vukosava Babičković, Viktorija Kuleša, Cecilija Tomić, Marija Maričić, Gabrijela Bogdan i Ilonka Bogišić.
Pridstavljena monografija „Plemićke porodice bačkih Bunjevaca”
Saradnjom Nacionalnog savita Bunjevačke nacionalne manjine, Ustanove kulture „Centar za kulturu Bunjevaca” i udruženja građana, Bunjevačkog edukativnog i istraživačkog centra „Ambrozije Šarčević” iz Subatice i „Norma” iz Sombora u staroj čitaonici Varoške biblioteke, 27. juna s početkom u 18 sati održano je pridstavljanje luksuzne istorijske monografije pod nazivom „Plemićke porodice bačkih Bunjevaca”.
Na pridstavljanju ovog kapitalnog dila divanili su autor Milan Stepanović, isprid BNS-a dr Suzana Kujundžić Ostojić ko urednik izdanja i i pridstavnik izdavača, dok je obraćanje dr Atile Pfajfera pročitano prisutnima zbog njegove spričenosti poslovnim obavezama da bude prisutan.
O svojem istraživanju bunjevački plemićki porodica i pisanju ove knjige, Stepanović je izno slideće: „Mnogo je bilo zahtivnije nego što smo u prvi mah pritpostavili, štaviše planirali smo da knjiga ima niki 230 strana. Međutim knjiga je na kraju štampana na priko 500 strana. Dakle, dvostruko je obimnija. Korišćeno je oko hiljadu različiti izvornika, 450 arhivski izvornika, i priko 540 literarni izvornika, na mađarskom, nemačkom, latinskom, srpskom i hrvatskom jeziku. Broj fus nota je ogroman, knjiga ima priko 2000 fus nota. Trudili smo se da primenimo jedan kritički, naučni pristup. Isključivo na osnovu arhivske građe i kritički provirene literarne građe”.
O značaju ovako ambicioznog izdanja za bunjevačko izdavaštvo, divanila je pridsidnica Nacionalnog savita Bunjevačke nacionalne manjine dr Suzana Kujundžić Ostojić. Ona je o tom kazala slideće:
„Po meni, ovo je jedan velik izdavački poduhvat, što po obimu istraživanja, što po temi koja nije nepoznata med Bunjevcima, o toj temi se puno divanilo, al su ti divani uvik nekako škrti, parcijalni, mi smo sad evo uspili skupit 55 porodica na 540 strana, na izdanju koje je nastalo na osnovu na desetine istraženi arhiva. Zahtivan je bio i tehnički dio oko ove knjige, tribalo je sve te grbove ponovo kompjuterski rekonstruisat, pa do onog finansijskog dila, koji je isto bio zahtivan. Ovim putom moram se zafalit Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, zatim Pokrajinskom sekretarijatu za kulturu, Varoši Subatica, našem Nacionalnom savitu i Centru za kulturu, ko i Bunjevačkom edukativnom centru „Ambrozije Šarčević” svi oni zajedno udružili su se da se ova knjiga ugleda svitlost dana.
Promociji monografije prisustovali su i pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu Zoltan Kudlik, prof. dr Dragana Ćorić, pokrajinska ombudsmanka, član Varoškog vića za kulturu, Milanka Kostić, pridsidnik Bunjevačke matice Veljko Vojnić, novoizabrana direktorica Varoške biblioteke, Ester Berenji.
Knjiga se mož nabavit u Nacionanom savitu bunjevačke nacionalne manjine na telefon 024/554- 881 il na 060/759-0004. Na samom kraju promocije monografije, priređena je prigodna zakuska za goste di su positioci promocije podili svoje utiske novoizašle knjige.
