Društvo, kultura, umitnost

Priskakanje vatre na Svetog Ivana Cvitnjaka

 


Priskakanje vatre na Svetog Ivana Cvitnjaka

│ Izvor: BMC │ Petak, 26.06.2020. │


IMG 1351IMG 1343

U sridu, 24. juna, u Maloj Bosni su se još jedared podsitili tradicionalnog običaja kod Bunjevaca – priskakanja vatre na Svetog Ivana Cvitnjaka. Rič je o tradicionalnoj manifestaciji koja se održava u okviru programa obilužavanja nacionalnog praznika Bunjevaca - „Dana Dužijance”, a nosilac dešavanja je Udruženje građana „Bunjevačka vila” iz Male Bosne.

IMG 1228

Kako je istakla Nela Ivić, pridsidnica UG „Bunjevačka vila”, ovo je bilo jubilarno, peto priskakanje vatre, a nuz domaćine, učestvovali su i mladi iz KUDŽ „Bratstvo” i KUD „Aleksandrovo”.

IMG 1395

Okupljene je pozdravila i dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, dok je Zagorka Panić, gradska menadžerka okupljenima poručila:

Ovo je značajno za Suboticu, zbog različitosti i suživota svih naroda u Subotici. Drago mi je da prisustvujem jednom događaju, koji je jedan u nizu obeležavanja „Dužijance”, velikog bunjevačkog praznika. Prepoznali smo značaj ovog događaja i u lokalnoj samoupravi smo prepoznali važnost svih ovakvih okupljanja koja za cilj imaju čuvanje tradicije. To je jedina veza nas sa našim precima!

 


GALERIJA FOTOGRAFIJA


VIDEO PRILOG: BMC


 

Blagoslov žita u Lemešu

 


Blagoslov žita u Lemešu

│ Izvor: BMC │ Ponediljak, 27.04.2020. │


IMG 8079

Kako je to već običaj kod Bunjevaca, na Svetog Marka je posvećeno žito, a blagoslov žita je tradicionalno obilužen i u Lemešu, već u skladu sa trenutnom situacijom.

Blagoslov je obavljen dan prid Svetog Marka, a sam čin obavio je velečasni Antal Egedi, nuz Stipana Budimčevića, pridsidnika BKC „Lemeški Bunjevci“.

 


GALERIJA FOTOGRAFIJA


 

 

Naučna tribina – „Značaj maternjeg jezika i manjinskih jezika“

│ Izvor: BMC │ Subota, 22.02.2020. │


Naučna tribina – „Značaj maternjeg jezika i manjinskih jezika“

 

U okviru obilužavanja Dana maternjeg jezika, a u organizaciji Bunjevačkog edukativnog i istraživačkog centar „Ambrozije Šarčević“ i nuz podršku Ustanove kulture „Centar za kulturu Bunjevaca“, u Čitaonici Gradske biblioteke održana je naučna tribina „Značaj maternjeg jezika i manjiskih jezika“.

IMG 4876

Zanimljivo pridavanje održo je dr Martin Henzelmann, naučni saradnik Univerztiteta u Nemačkoj, odnosno Instituta za slavistiku. U svom radu Henzelmann se, izmed ostalog, bavio i bunjevačkim jezikom za kojeg tvrdi da se može svrstat u grupu mikro-jezika, da se mož nazvat jezikom i da nikako nije dijalekt kakog drugog jezika..

Bunjevci nemaju državu, ali imaju književnost, radili su na standardizaciji jezika, i to su kriterijumi po kojima i zaista imaju svoj jezik. Bunjevački koristi mali broj govornika, ali rad na standardizaciji je jedan od najvažnijih elemenata. Bavim se slavenskim jezicima, posebno jezicima manjina, a o Bunjevcima je bilo vrlo malo istraživanja u Nemačkoj i inostranstvu uopšte. Zato mi je bilo važno da vidim kako se ovaj jezik razvijao i šta Bunjevci misle o svojem jeziku – kazo je dr Henzelmann, pa nastavio:

Urađeno je mnogo, uz standardizaciju se radilo dosta na razvoju književnosti, izdavaštva. Kakva će biti perspektiva bunjevačkog zavisi od govornika, institucija, ali i države. Uz podatke da su Bunjevci vidljivi u javnom prostoru sa svojim jezikom, da imaju institucije, da se u školama uči bunjevački, da se na bunjevačkom pišu knjige i da je jezik standardizovan, možemo zaključiti da perspektive ima.

IMG 4772

Domaćin naučne tribine bila je dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine. Kako kaže, standardizacija jezika je bila od izuzetne važnosti za Bunjevce.

Želili smo da tim dostignemo prava koja imaje ostale nacionalne manjine, a time je bunjevački dostigo nivo koji je moro imat od početka, kako smo to i tvrdili. U toku je uvođenje bunjevačkog ko službenog jezika u šest teritorijalni cilina na nivou Subotice, a u planu je da utičemo da se u tom smislu i promini Statut Subotice. Dica u školama uče svoj jezik, ne govor, to je važno jel diskriminacija često kreće od jezika, a generacije Bunjevaca su to itekako ositile.

N. S.


Video Prilog: BMC


Fotografije