Društvo, kultura, umitnost

│ Izvor: BMC │ Utorak, 08.10.2019. │


OBILUŽENA „DIČIJA NEDILJA”
I U BUNJEVAČKOJ ZAJEDNICI

 

Po peti put je organizovano „Dičija nedilja” obilužena i u bunjevačkoj zajednici, a bila je to prilika da se ovogodišnje okupljanje održi u Tavankutu, u Osnovnoj škuli „Matija Gubec” u Tavankutu, a sve aktivnosti su organizovane nuz podršku BEIC „Amborzije Šarčević” i UK „Centar za kulturu Bunjevaca”.

IMG 4404

Tili smo na drugačiji način obilužit „Dičiju nedilju”, pa je dan bio ispunjen sigrama koje utiču na dobro raspoloženje, razvoj, al i socijalizaciju, jel su nam tu i gosti iz drugi škula di se uči bunjevački. Sve sportske igre su bile povezane sa tradicijom, a imali smo i radionice slamarstva, roljanja i izradu srca prijateljstva. Organizovali smo i vožnju Tavankutom na špediteru, za domaće, al i za goste. Naše misto je poznato po voćarstvu, žutom pisku, slamarstvu, šumi, spomeniku „Nemirna ravnica”... – divani Mirjana Savanov koja u tavankutskoj škuli pridaje bunjevački.

IMG 4435

Dica su, nuz niz aktivnosti, imala i okrepu u vidu tradicionalne tarane, a naravno, bilo je i prilike da se podsite svoji prava, al i obaveza.

IMG 4519

Krenili smo sa idejom da ispravimo malu nepravdu što su dosad bila malo zakinuta dica iz Tavankuta, pa smo sad mi došli do nji, odnosno, u Tavankutu su gostovala i dica iz drugi naši škula di se uči bunjevački. Želja je bila da se dica zabave, da se podsite niki stari igara, a pripravićemo i jedno izdanje di će bit objašnjene te igre, a sve će to bit podiljeno škulama – naglasila je dr Suzana Kujundžić Ostojić, u ime BEIC „Ambrozije Šarčević”, al i pridsidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine.

N. S.


GALERIJA FOTOGRAFIJA

 
 

│ Izvor: UG „Bunjevačko kolo” Sombor │ Ponediljak, 07.10.2019. │


ROĐENDAN BUNJEVAČKOG KOLA

 

Bunjevacko kolo logoNa današnji dan, davne 1921. godine u Somboru se osniva „Bunjevačko kolo”. Društvo je imalo za cilj čuvanje i nigovanje bunjevačke tradicije, kulture, pisme, igre i pisane riči.

Osnivači ovog društva su bili: Antun Bošnjak, dr Josip Veselovski, Stipan Stolišić, Martin Čeljuska, dr Pavle Vujević, dr Toma Raič, Vranjo Bošnjak, Vranjo Marković i Josip Strilić. U tom kolu, a pod uticajem kulture koju su Bunjevci u sebi nosili, ali i bunjevački velikani kao što su Ambrozije Šarčević, biskup Antunović i drugi, udaraju se temelji priporoda u bunjevačkoj kulturi u Somboru. Prvi pridsidnik je bio čuveni Antun-Tonika Bošnjak.

Tada počinju da se organizuju javne manifestacije kao što su „Bunjevačko prelo”, „Dužionica”, „Divojački vašar”, prikazi običaja kao što je „Saranjivanje begeša” prid korizmu, ali i izigravanjem pozorišnih komada, što ji je učitelj Ivan Kalčan sa mladim Bunjevcima pripremao.

U vrime okupacije u Drugom svitskom ratu, „Bunjevačko kolo” pristaje sa radom. Posli rata, tadašnja vlast je ukazom zabranila da se Bunjevci i Šokci za takve iskazuju, već ji sve privodi u Hrvate.

Krajem devedesetih godina XX vika dolazi do pristanka zabrane da se Bunjevci za takve iskazuju i u svisti oni Bunjevaca koji su sve vrime ostali to što jesu, dolazi do ideje da se reosnuje „Bunjevačko kolo” iz 1921. godine, sa istim ciljevima i zadacima. Tako je na rođendan „Bunjevačkog kola”, 06. oktobra 2000. godine reosnovano UG „Bunjevačko kolo”, koje je jedno od najaktivniji udruženja u Somboru, a čiji je pridsidnik Dejan Parčetić, dipl. ekonomista i podpridsidnici Aleksandra Medurić Kalčan, pridsidnica Osnovnog suda u Somboru i Aleksandar Bošnjak, dipl. ing. poljoprivrede, priduzetnik iz Sombora.

Ciljevi udruženja su: unapriđenje nacionalni, kulturni i materijalni interesa Bunjevaca, priuzeti od ranije osnovanog udruženja, čiju tradiciju u svemu nastavlja, nigujući međunacionalnu toleranciju, razumivanje i poštivanje različitosti.

U Udruženju građana „Bunjevačko kolo” danas radi tri sekcije; slamarska, dramska i likovna sekcija za najmlađe članove. Danas ima punih 98. godina od osnivanja i 19. godina od reosnivanja udruženja.

Zafaljujemo se svim prijateljima, simpatizerima i članovima udruženja koji podržavaju rad „Bunjevačkog kola”.

 

U Somboru, 06.10.2019. g.

UG „Bunjevačko kolo” Sombor

 

 
 

│Petak, 06.09.2019. │


PROMOCIJA KNJIGE „NA PRILOMU VIKOVA”
U MUZEJU VOJVODINE

 

U Muzeju Vojvodine, 4. septembra u Novom Sadu pridstavljena je knjiga „Na prilomu vikova“ u izdanju Centra za kulturu Bunjevaca.

Na prilomu vikova 1

Prisutne je pozdravio direktor Muzeja Vojvodine dr Drago Njegovan, jedne od najeminentniji naučni ustanova u Vojvodini. Tom prilikom on je izrazio zadovoljstvo što se u Muzeju promoviše knjiga koja pridstavlja bunjevačku zajednicu, te njev napor da očuvaje svoj identitet.

Na promociji je divanio recenzent knjige prof. dr Saša Marković, koji je istako da su ritki autori koji su u stanju divanit objektivno o svojem nacionalnom identitetu, ko što je slučaj sa ovim autorima i knjigom. Iako je osnov svakog identiteta i nacionalizam, u ovom slučaju, on je jasan al ne i pritiran, već umiren i zdrav, koji čuva i vodi napritku zajednice.

Prof. dr Aleksandar Raič, urednik knjige i jedan od autora, divanio je o brojnim događajima bunjevačke istorije, nakon koje su ostali krupni prilomni događaji koji su bunjevačku zajednicu prilamali i činili je drugačijom. Prije svega istako je identitetsku podvojenost Bunjevaca i Bunjevaca Hrvata, koja neminovno vodi slabljenju obadvi zajednice, njevom konstantnom sukobljavanju na brojnim poljima.

Na prilomu vikova 2

Dr Suzana Kujundžić Ostojić, jedna od autorki knjige i pridsidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine istakla da je veliki uspih za bunjevačku zajednicu da se uspila očuvat i dalje borit za svoj identitet i napridovanje u svim oblastima o kojima se po zakonu ima pravo brinit Savit. Zbog Dekreta iz 1945. godine Bunjevce je čeko a i danas čeka dugačak put postizanja svi prava i stepen razvitka da bi bili na nivou drugi nacionalni manjina.

U mogim segmentima, od obrazovanja, kulture, jezika i informisanja postignuti su veliki pomaci, zbog čega ima razloga za zadovoljstvo, al i zebnju dal će bit mladi Bunjevaca koji će bit zainteresovani da iđu dalje ovim putom.

Zvonko Stantić, jedan od autora knjige, podilio je svoje iskustvo u traženju podataka o porodici Marković, ko i novi otkriveni podataka o ovoj vrlo važnoj familiji za Bunjevce. Podsitimo se da je upravo ova familija bila zadužena za seobu Bunjevaca na prostore Severne Bačke i južne Ugarske. Kako je Stantić istako, identitet se tokom vrimena minja, on je ko i talas, ima svoje najintenzivnije iskazivanje ko i niko puno blaže iskazivanje. Na ovo iskazivanje u velikoj miri utiču društveno politički odnosi koji su vrlo često složeni, uslovljeni međusobno.

S. K. O.


 Video prilozi: BMC

 

 
 
Još članaka...