Društvo, kultura, umitnost

„DA SE NE ZATOMI” ODRŽANO DRUGO VEČE XXI FESTIVALA BUNJEVAČKOG NARODNOG STVARALAŠTVA

 


„DA SE NE ZATOMI” ODRŽANO DRUGO VEČE XXI FESTIVALA BUNJEVAČKOG NARODNOG STVARALAŠTVA

│ Izvor: BMC │ Srida, 07.09.2022. │


 

Po redu drugo veče XXI Festivala bunjevačkog narodnog stvaralaštva održano je u utorak, 6. septembra, u prostorijama Nove čitaonice Varoške biblioteke u Subatici, di je održano veče posvećeno godišnjicama, jubilejima i savrimenicima bački Bunjevaca pod nazivom „Da se ne zatomi“.

IMG 5928

U okviru ove večeri prikazana je multimedijalna prezentacija autorke Tamare Babić, di su se prisutni mogli upoznat da značajnim bunjevačkim ličnostima kojima se ove godine obilužava godišnjica rođenja il smrti ko što su: Mijo Mandić – 165. godina od rođenja, Ante Miroljub Evetović – 160. godina od rođenja, Ivan Petreš – 50. godina od smrti, Ana Bešlić – 110. godina od rođenja, Bela Tikvicki – 35. godina od smrti i dr.

IMG 5741

Ovo veče obuhvatilo je i značajne jubileje 95. godina od osnivanja bunjevačke prosvitne matice, 70. godina učešća i pobide KUDŽ „Bratstva“ na Međunarodnom festivalu folklora u Langolenu, 30. godina osnivanja BKC Subatica, 20. godina od izdavanja CD-a bunjevački pisama KUD–a „Bunjevke“ pod nazivom „Bunjevki“ i drugo, ko i godišnjice rođenja bunjevački savrimenika koji su takođe ostavili značajan rad u okviru bunjevačke nacionalne zajednice od 1990-ti godina do danas i koje je važno spomenit, koji su ove godine napunili osamdeset godina života: Nikola Babić, pridsidnik prvog saziva BNS, Ivan Skenderović, kadgodašnji podpridsidnik Bunjevačke matice, Geza Babijanović, sudija u penziji i bunjevački pisnik i Marko Marjanušić, kulturni i sportski radnik.

T. B.

 


VIDEO PRILOG: BMC

Uskoro...


FOTOGRAFIJE


 

 

SVEČANO OTVOREN XXI FESTIVAL BUNJEVAČKOG NARODNOG STVARALAŠTVA

 


SVEČANO OTVOREN XXI FESTIVAL BUNJEVAČKOG NARODNOG STVARALAŠTVA

│ Izvor: BMC │ Utorak, 06.09.2022. │


 

Festival bunjevačkog narodnog stvaralaštva koji se održava dvadest prvi put po redu, svečano je otvoren u ponediljak, 5. septembra, u Galeriji Otvorenog univerziteta u Subatici u organizaciji KUD–a Bunjevka.

IMG 5410

Kulturno umitničko društvo „Bunjevka“ je osnovano još daleke 1996. godine da bi 1998. godine tad u Tavankutu, pokrenilo Festival bunjevačkog narodnog stvaralaštva koji je ove godine doživio svoje dvadeset prvo izdanje.

IMG 5399

Za prvo veče otvaranja festivala je priređena prva samostalna izložba slika pod nazivom „Vrata Sunca“ ambijentalna arhitektura bunjevački salaša Mije Mandića koji je kroz svoj dugogodšnji rad ko arhitekta prikazo svoje radove tj. idejne nacrte ko i slike u ulju na temu bunjevački salaša.

 

Biografija:

Mijo Mandić je unuk Mije Mandića starijeg rođen je 5. aprila 1949. godine u Subatici. Otac i dida su mu bili posvećeni prosvećivanju svoga roda, što je bitno uticalo na motiv istraživanja porikla Bunjevaca, a ovo dilo je rezultat dugogodišnjeg proučavanja literature i istraživanja na terenu di su boravili i sad žive Bunjevci. Još je prosvetitelj biskup Ivan Antunović istako važnost većeg stepena sticanja znanja koja su potribna istraživačima koji žele da rasvitle poriklo svog naroda.

IMG 5415

Knjiga pod nazivom „Buni, Bunievci, Bunjevci” izdata je 2009. godine u izdanju Bunjevačke matice di je Mijo Mandić, mlađi građu za ovu knjigu koristio kroz terensko istraživanja 1984. godine u Senju sa Rikardom Pavelićom di su zajedno obišli Senjski muzej di je naročito bilo zanimljivo ODELJENJE ZA BUNJEVCE.

Takođe u ovom terenskom istraživanju positio je MUZEJ U KRMPOTAMA ko i naselje VRATNIK, koje je ranije podpadalo ličkom okrugu, čiji je centar bio Gospić, a sad je to granično naselje Bunjevaca na putu prema Brinju.

Obišo je i naselja di su tad živili Bunjevci: Krmpote, Drinak, Debeli Brig, Bačići, Vukelići, Krmpotska Luka, Klenovica, Smokvica, Žrnovica to bi ustvari bile bunjevačke luke i Krivi Put.

Mijo Mandić je bio i član BUNJEVAČKOG KOLA 1988. godine i to u istraživačkoj sekciji koju je tad vodio Marko Peić.

Godine 2003. bio je član prvog saziva BUNJEVAČKOG NACIONALNOG SAVITA, di je učestvovo u timu stvaranja grba i zastave Bunjevaca. A prija tog 1992. godine bio je savitnik u osnivanju BUNJEVAČKO-ŠOKAČKE STRANKE i BUNJEVAČKOG KULTURNOG CENTRA, iste godine izdata je brošura pod nazivom „Bunjevci” čiji je autor teksta. Član je BUNJEVAČKE MATICE od njenog reosnivanja 1995. godine di je bio i glavni i odgovorni urednik dvomisečnika za nauku, kulturu i stvaralaštvo „RIČ BUNJEVAČKE MATICE” od 2006-2010. godine.

Po scenariju i režiji Mije Mandića urađen je film „SVADBENI OBIČAJI BAČKI BUNJEVACA” koji je premijerno izveden posli dvadest godina čekanja prošle godine. Učesnici u ovom etno filmu su bili članovi KUD „Aleksandrovo” iz Subatice nuz podršku UK „Centra za kulturu Bunjevaca”.

Mandić je od osnivanja pa sve do sad član glavnog odbora Bunjevačke matice, a trenutno je i pridsidnik istorijskog odbora. Kontinuirano piše članke za dvomisečnik za nauku, kulturu i stvaralaštvo „RIČ BUNJEVAČKE MATICE” i to iz oblasti istorije i običaja vezani za Bunjevce. Od početka pokretanja Bunjevačkog kalendara od 1994. prisutan je sa svojim prilozima iz oblasti istorije, folklorne arhitekture i sl.

U okviru Inženjerske komore Srbije priredio je tribinu iz oblasti organske tj. ambijentalne arhitekture. Godine 1995. je osnovo privatno preduzeće za projektovanje „ARH VEDA”. Kroz ovu firmu čiji je bio osnivač urađeno je nikoliko projekata koji su prošli kroz građevinsku dozvolu, i to tipa rezidencijalni vila, farmi u stilu ambijentalne arhitekture. Bio je i idejni projektant enterijera Bunjevačke matice koja i danas krasi korzo naše lipe varoši Subatice.

 

 

Svečanom otvaranju su prisustvovali dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica BNS, Nikola Babić, Veljko Vojnić i Dejan Perčetić podpridsidnici BNS, Boris Bajić, direktor NIU BIC – a, Mirko Bajić, direktor BMC a isprid Varoši Subatice bila je prisutana Milanka Kostić, članica varoškog veća zadužena za kulturu koja se ujedno i čestitala ovaj značaj jubilej za bunjevačku nacionalnu zajednicu. Izložbu je svečano otvorila pridsinica dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica BNS koja je istakla rad Mije Mandića u okviru bunjevačke nacionalne zajednice.

IMG 5384

U kulturno-umitničkom dilu programa nastupili su vokalni solista Tamara Babić, na harmoniki Vlastimir Stanimirović i na klaviru Gordan Papić. Uz ovu izložbu priređen je i katalog a podiljene su i zafalnice svima koji su dali doprinos organizaciji ove festivalske večeri.

T. B.

 


VIDEO PRILOG: BMC


FOTOGRAFIJE


 

 

 

SUBATICA SLAVI DAN VAROŠI

 


SUBATICA SLAVI DAN VAROŠI

│ Izvor: BMC │ Četvrtak, 01.09.2022. │


 

Tradicionalna proslava Dana varoši 01. septembra počela je podizanjom zastave na Varoškoj kući i svečanom sidnicom Skupštine varoši u Velikoj vićnici Varoške kuće. Dan varoši obilužava se 1. septembra u znak sićanja na isti datum 1779. godine kada je poveljom Marije Terezije Subatica dobila status „slobodne kraljevske varoši“.

IMG 3622

Svim varošanima Dan varoši čestito je gradonačelnik Subatice Stevan Bakić koji je iskoristio priliku i napravio osvrt na sve ono što je učinjeno u protekli godinu dana. Pored brojni projekata u oblasti privride, putne infrastrukture, zdravstva, socijalne zaštite, ekologije, kulture, sporta i drugi oblasti gradonačelnik je najavio i nove kapitalne projekte: „Ja sam izuzetno ponosan na ovu izvršnu vlast Lokalne samouprave, veliki su rezultati postignuti, mnogo je stvari urađeno, a i započeto je puno projekata, ili se očekiva, i to kapitalni projekata poput rekonstrukcije Opšte bolnice Subatica, poput rekonstrukcije i izgradnje fudbalskog stadiona, očekujemo završetak brze pruge Beograd-Budimpešta od koje ja zaista lično očekivam veliki privridni bum za varoš Subaticu. Očekujemo početak realizacije Projekta „Čista Srbija“. Imamo još puno stvari di smo ovi dana bili u Pokrajini, dogovarali sa Sekretarijatima Pokrajinskim. Očekuje nas izazovno vrime, očekuje nas težak jedan period, ali pridaje nema, borićemo se i za Subaticu i za Srbiju.

IMG 3154

Prisutne goste pozdravio je i pridsidnik Skupštine varoši Subatice dr Balint Pastor: „Danas smo kada smo sumirali rezultate poslidnji godinu dana mogli da konstatujemo da smo uživali podršku Republike Srbije i AP Vojvodine ko i Vlade Mađarske u finansijskom smislu za realizaciju određeni, za nas veoma bitni projekata. Ciljovi su ostali isti. Realizovali smo neke zadatke, a na planu ostvarenja ti ciljova je očuvanje varoši, one Subatice koju svi mi volimo i želimo da očuvamo. Ravnomiran razvoj varoši i svi misni zajednica, ko i razvoj Palića. Mislim da je izuzetno važno da su i na Paliću konačno učinjeni pomaci. S jedne strane ponovo se gradi Aqua park, sa druge strane obezbiđena su sridstva za sređivanje Vikend naselja koje je pridstavljalo ruglo Palića u samoj blizini turistički atrakcija. Ovo je inače jubilarna godina kada slavimo 110 godina od pridaje na upotribu ove Varoške kuće ko i emblematski građevina u secesijskom stilu na Paliću. Inače neka naša javna priduzeća i ustanove takođe slave jubilej. Ja bi želio da u ime Skupštine varoši poželim svim varošanima Subatice srićan praznik.

IMG 3532

U sklopu svečane sidnice dodiljena su i priznanja Počasni građanin i Pro urbe. Ovogodišnji dobitnik priznanja Počasni građanin je profesor i doktor ekonomski i poljoprivredni nauka Šandor Šomođi: „Nikad u životu nisam radio za nagrade i za priznanja, već sam radio poso po mojim najboljim znanjima. Bio sam saznanjem da ću dobiti priznanje iznenađen, prijatno naravno, i izuzetno zadovoljan.

Priznanje Pro urbe pripalo je Josipu Ivanoviću, dekanu Učiteljskog fakulteta na mađarskom nastavnom jeziku u Subatici: „Mogu kazat da sam bio jako iznenađen, i premda je danas kišni dan meni je sunčan dan. Ovo je poseban dan u mom životu. Moja varoš meni daje priznanje za rad koji sam uradio u prosviti od 42 godine. Nisam radio zbog ovog priznanja naravno, ali dobro padne čoviku da ga dobije na kraju krajova.

Isto priznanje dobio je i Maćaš Murenji, dirigent i muzički pedagog: „Jako sam srićan čovik. Malo imam i treme moram da priznam. Ovo je samo potvrda da nije sve bilo uzalud, jako sam se trudio da „nosim“ ime naše lipe Subatice u inostranstvu, u našoj državi i uspio sam nuz puno podrške naročito svoje porodice.

IMG 3595

Priznanje Pro urbe ko potvrda kvaliteta dugogodišnjeg rada mnogo znači i koreografu Miroslavu Vojnić Hajduk - Marači: „Priznanje Pro urbe je kruna mog rada. Mislim da je posli 40 godina rada u kulturi stiglo u pravo vrime. Čast mi je i veliko zadovoljstvo, ali to je ujedno i obaveza da nastavim ovako da pronosim ime svoje varoši i svoji varošana. Jesu Bunjevci mali, al su dični.

U sklopu Dana varoši publika će imati prilike uživat u koncertima estradne umitnice Zorice Brunclik, romskog simfonijskog “Orkestra 100 violina” iz Budimpešte i Subatičkog simfonijskog orkestra na kom će ko solista nastupiti violinista Stefan Milenković. Ovogodišnju proslavu ko i prithodni godina pratio je i tradicionalni „Vašar rane, pića i rukotvorina“.

K. S.

 


VIDEO PRILOG: BMC


FOTOGRAFIJE