Saopštenje SBB-a u vezi osporavanja da bunjevački jezik bude službeni u Subotici
SAOPŠTENJE SBB U VEZI OSPORAVANJA DA BUNJEVAČKI JEZIK BUDE SLUŽBENI U SUBOTICI │ Izvor: SBB │ Nedilja, 18.04.2021. │
Stavovi koje javno iznose protivnici uvođenja bunjevačkog jezika u službenu upotribu u Subotici, su uvridljivi na nacionalnoj osnovi, nisu u skladu sa ljudskim i manjinskim pravima i narušavaju međunacionalne odnose... Zahtivamo da se to promini.
Uvođenjem bunjevačkog jezika u službenu upotribu ni na koji način se ne ugrožavaju, ukidaju ili umanjuju, prava bilo koje nacionalne zajednice u gradu Subotica, te samim tim nema razloga za osporavanje od strane bilo koje nacionalne zajednice u Subotici, da se ovaj postupak sprovede.
Osporavanja koja iznose u istupima političari isprid hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, i nekih krugova u Hrvatskoj, smatramo narušavanjem međunacionalni odnosa, nepoštovanjem ljudski i manjinski prava, i vriđanjem na nacionalnoj osnovi, jer u suštini iznose stav da Bunjevci nisu autohtona nacionalna manjina, nego etnička grupa Hrvata, ili kako to u žargonu definišu – „bunjevački Hrvati“ i da bunjevački jezik nije maternji jezik Bunjevaca nego dijalekt hrvatskog jezika. Zaista je neshvatljivo i neprihvatljivo da i danas zastupaju stav, koji proističe iz navedene Naredbe iz 1945-te godine – da su Bunjevci Hrvati, kao da je taj akt i danas u zvaničnoj primeni.
Očekujemo da lokalna vlast i pridlagač izmena statuta grada, takve stavove koji osporavaju uvođenje bunjevačkog jezika u službenu upotribu, negiranjem autohtonosti Bunjevaca, ne uvažavaju jer nemaju ni pravnog, ni moralnog, ni etičkog osnova, i da se bunjevački jezik uvede kao službeni jezik u gradu kako je i pridloženo.
Subotica, 18.04.2021. godine Mirko Bajić, pridsidnk SBB
Poziv na javnu raspravu
Republika Srbija
Na osnovu člana 116. stav 1. Statuta grada Subotice («Službeni list grada Subotice», br. 27/19-prečišćeni tekst), Skupština grada Subotice
OGLAŠAVA JAVNU RASPRAVU VEZANO ZA PREDLOG ODLUKE O IZMENAMA STATUTA GRADA SUBOTICE
Javna rasprava će trajati od 9. aprila do 23. aprila 2021. godine. U javnoj raspravi mogu da učestvuju svi zainteresovani građani, predstavnici udruženja građana i sredstva javnog obaveštavanja. Prikupljanje predloga, sugestija i mišljenja građana i ostalih učesnika u javnoj raspravi u pisanoj ili elekronskoj formi dostavljaju se na adresu: Skupština grada Subotice, Subotica, Trg slobode 1, na poleđini koverte naznačiti „za javnu raspravu“, a u elektronskoj formi na adresu Ova adresa el. pošte zaštićena je od spam napada, treba omogućiti JavaSkript da biste je videli . Otvoreni sastanak za sve zainteresovane će se organizovati u Svečanoj sali Gradske kuće dana 23. aprila 2021. godine u 9.00. časova. Predlog Odluke o izmenama Statuta grada Subotice je objavljen na sajtu Grada Subotice, kao i u „Službenom listu grada Subotice“ br. 8/21, a u tekst Predloga lično možete izvršiti uvid svakog radnog radna od 9.00 do 14.00 u Gradskoj kući, u kancelariji 125. (Služba za skupštinske poslove).
Ladocki Đula, dipl. pravnik sekretar Skupštine grada Subotice
Sidnica Savita za nacionalne manjine
Sidnica Savita za nacionalne manjine │Info i foto: srbija.gov.rs │ Četvrtak, 01.04.2021. │
U sridu, 31. marta, u Beogradu je održana sidnica Savita za nacionalne manjine koju je vodila pridsidnica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić. Bilo je riči o aktivnostima u oblasti unapriđivanja položaja nacionalni manjina u Srbiji, a podnet je izvištaj o sprovođenju Akcionog plana o nacionalnim manjinama.
Brnabić je istakla kako formiranje novog Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, na čijem je čelu Gordana Čomić, pridstavlja snažan signal i pokaziva stav Vlade Srbije o značaju unapriđivanja prava manjina. Ona je ocinila kako je rad Savita veoma važan, jel omogućava da se kroz koordinaciju i dijalog rišavaje problemi i poboljšava položaj manjina. Premijerka je naglasila kako, uprkos teškom periodu izazvanom pandemijom COVID-19, sridstva za finansiranje nacionalni savita manjina nisu umanjivana, što pridstavlja još jednu potvrdu da se položaju i pravima manjina pridaje velik značaj.
Brnabić je ujedno uputila poziv pridstavnicima nacionalni manjina nek u svojim sridinama rade na promovisanju vakcinacije, kako bismo što prija postigli kolektivni imunitet. Ministarka Čomić je kazala kako je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog posvećeno rišavanju svi problema manjina kroz dijalog i jačanje međusobnog povirenja u duhu tolerancije, što će doprinet razvoju društva u cilini.
Na sidnici je odlučeno nek prioritet u unapriđivanju položaja nacionalni manjina ima oblast obrazovanja i kulture. Naglašeno je kako Budžetski fond za nacionalne manjine za ovu godinu iznosi 30 miliona dinara, a sridstva će biti uložena u obrazovanje ko prioritetnu oblast u 2021. godini, ko i za finansiranje programa i projekata od značaja za nacionalne manjine. Sidnici su prisustvovali i ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Branko Ružić i ministarka pravde Maja Popović. Nacionalni savit bunjevačke nacionalne manjine pridstavljala je dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica Savita.
|
Poznata je činjenica da su Bunjevci u bivšoj SFRJ bili nacionalno diskriminisani, i bez obzira na ličnu izjavu smatrani Hrvatima. Takav odnos prema Bunjevcima je bio na temelju poznate Naredbe državne vlasti iz 1945-te godine – „da se svi Bunjevci imaju smatrati Hrvatima bez obzira na ličnu izjavu“. Na temelju te naredbe bunjevački jezik je smatran dijalektom hrvatskog jezika, što je samo po sebi besmislica jer ni hrvatski jezik nije bio u to vrime samostalan jezik nego u sklopu srpskohrvatskog jezika.
