Bunjevački postaje službeni jezik, sledi promena Statuta grada

│ Izvor: Subotica.com │ Četvrtak, 25.02.2021. │

 Gradonačelnik je podneo predlog za pristupanje promeni Statuta Subotice na osnovu inicijative Bunjevačkog nacionalnog saveta, a kojim se bunjevački jezik uvrštava u službenu upotrebu.

Gradonačelnik Subotice, Stevan Bakić, doneo je Odluku, koja treba da se nađe pred odbornicima na narednom skupštinskom zasedanju, po kojoj će se, ukoliko se Skupština većinski složi, pristupiti promeni Statuta Grada Subotice, u delu službene upotrebe jezika i pisma.

Kako se navodi dalje, promeni Statuta pristupa se u cilju uvođenja bunjevačkog jezika i pisma u ravnopravnu službenu upotrebu na teritoriji Grada Subotice.

- Razlog za pristupanje promeni Statuta Grada Subotice je predlog Gradonačelnika Grada Subotice da se shodno članu 11. stav 1. Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisama, uvede bunjevački jezik i pismo u ravnopravnu službenu upotrebu - navodi se u Odluci.

U cilju primene promene (izmene i dopune) predloženo je obrazovanje Komisije za izradu nacrta akta o promeni Statuta. Nakon što se Nacrt izradi ponovo ide pred odbornike.

Obilužen nacionalni praznik Bunjevaca – „23. februar, Dan izbora prvog Nacionalnog savita”

│ Izvor: BMC │ Utorak, 23.02.2021. │

U bunjevačkoj zajednici obilužen je još jedan nacionalni praznik – „23. februar, Dan izbora prvog Nacionalnog savita”. Zbog poznati epidemiološki okolnosti obilužavanje nacionalnog praznika proteklo je u skromnijem obliku, al nuz iste vridnosti.

Ovogodišnje slavlje proteklo je i u znaku obilužavanja punolitstva Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, te u znaku dobitnika tradicionalni priznanja koje Savit dodiljiva istaknutim pojedincima, institucijama, organizacijama i udruženjima u više oblasti.

Tako je priznanje „Blaško Rajić” dodiljeno Festivalu bunjevačkog narodnog stvaralaštva KUD „Bunjevka”, za doprinos u razvoju institucija i očuvanju nacionalnog identiteta Bunjevaca; priznanje „Mara Đorđević Malagurski” pripalo je Tamari Babić, za poseban doprinos u oblasti kulture i književnosti Bunjevaca; priznanje „Mijo Mandić” pripalo je Svetlani Mormer za poseban doprinos u oblasti obrazovanja Bunjevaca; a priznanje su dobili i pridstavnici Nacionalnog savita mađarske nacionalne manjine za podršku u očuvanju nacionalnog identiteta Bunjevaca. Ivanu Sedlaku je posthumno dodiljeno priznanje „Ambrozije Šarčević” za poseban doprinos u oblasti naučno-istraživačkog rada Bunjevaca, a priznanje je primio njegov sin Nikola Sedlak.

Divaneć o protekli osamnajst godina, al i neobičnoj godini koja je iza nas, dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica NSBNM, istakla je kako je urađen velik poso u proteklom periodu.

– Od dana osnivanja Savita prošlo je tačno osamnajst godina. Ako pogledamo šta je sve urađeno u tom vrimenskom periodu vidićemo kako smo u obavljenom poslu i godinama koje navršavamo postali punolitni u svakom pogledu. Na početku rada Savita bilo je potribno izgradit sve, od nule, kod kulture, obrazovanja, informisanja i službene upotribe jezika i pisma. Tokom godina rada naučili smo kako se moramo uzdat u sebe i znat šta nam je potribno kako bi se izgradili ko nacionalna manjina i onda svim raspoloživim sridstvima i upornošću koja nam je svojstvena ić do cilja. Prošla godina bila je specifična za cio svit, pa i za nas, naše institucije i udruženja. Bilo je potribno aktivnosti koje smo obavljali iz korena prominit, prilagodit se neredovnom prilivu sridstava, i onom što nam je najteže palo - bit što manje u bliskom kontaktu sa svojim narodom. I nuz take uslove smo održali sve planirane manifestacije, i bilo je dobri rezultata. Tako ćemo 2020. godinu pamtit potom što je u njoj izašo prvi udžbenik na bunjevačkom jeziku, u sridnjim škulama su upisani prvi đaci na bunjevački, započeto je pisanje istorije bački Bunjevaca, počo je rad na bunjevačkoj gramatiki i pravopisu – kazala je dr Kujundžić Ostojić, te se zafalila i svima onima koji, na žalost, više nisu med živima, a koji su u radu Savita i jačanju zajednice dali velik doprinos.

N. S.

FOTOGRAFIJE

Saopštenje UG „Bunjevačko kolo” Sombor povodom teksta o Martinu Parčetiću u „Večernjem listu”

│ Izvor: UG „Bunjevačko kolo” Sombor │ Srida, 24.02.2021. │

Uporna su nastojanja pojedinih krugova da znamenite somborske Bunjevce proglase za Hrvate, pa i kada se radi o periodu od pre tri veka, kada nacije u današnjem smislu nisu postojale.

Ovaj put meta je prvi somborski gradonačelnik – Bunjevac, Martin Parčetić (1721-1789), za koga zagrebački „Večernji list” navodi da je bio Hrvat, ali se to navodno „skriva”.

Iako se u to vreme ovdašnji Bunjevci, odnosno Dalmati i Iliri kako su još nazivani, ni u jednom arhivskom dokumentu ne izjašnjavaju kao Hrvati, pečat hrvatstva danas se otiskuje na svakog iole značajnijeg Bunjevca u našoj prošlosti. Kroatizacija bačkih Bunjevaca proces je koji karakteriše 20. vek, bilo putem crkvenog, bilo političkog, pa i državnog delovanja.

Da je to istinita istorijska činjenica dokazuje i mađarski državni popis Sombora iz 1900. godine, na kome se bunjevačkoj pripadnosti izjasnilo 5.770 Somboraca, a hrvatskoj svega 2 ( i slovima: dva).

Popis iz 1910. godine u Somboru beleži 6.093 Bunjevca i 83 Hrvata. Odmah nakon ujedinjenja u Kraljevinu SHS načinjen je 1919. godine popis stanovnika Sombora po nacionalnoj pripadnosti, na kome je zabeleženo da u gradu živi 7.958 Bunjevaca i 58 Hrvata!