I ove godine BNS darivo đake

 


I ove godine BNS darivo đake

│ Izvor: BMC │ Ponediljak, 28.09.2020. │


IMG 0646

Ko što je već duga i lipa višegodišnja tradicija, za đake koji pohađaje časove bunjevačkog el su se tek upisali, septembar je misec nove škulske godine al i lipi poklona! Paketiće s priborom koji će jim itekako dobro doć na časovima bunjevačkog, ko i slatke grickalice, đacima OŠ „Matko Vuković“ podilile su pridsidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, dr Suzana Kujundžić Ostojić učiteljica Vesna Biljanski, pridavač bunjevačkog jezika.

IMG 0651

Za nike od učenika niži razreda, ovo je prva škulska godina i prvi čas bunjevačkog. Pa će paketići ne samo bit prigodan poklon već i lipa uspomena na početak jednog kreativnog i zabavnog druženja.

IMG 0617

Učiteljica Vesna Biljanski poželila je svim đacima sritan i uspišan početak nove godine, a pridsidnica Nacionalnog savita dr Suzana Kujundžić Ostojić, da se lipo zabave i svašta novo nauče o svojoj kulturi i jeziku.

Radost dice ovim lipim gestom pažnje Nacionalnog savita nije izostala, pa virujemo da će želje i očekivanja stariji generacija s lakoćom bit ispunjene.

 


FOTOGRAFIJE


 

 

Seoba Bunjevaca

 


Seoba Bunjevaca

│ Izvor: ПОЛИТИКА


Politika

Mi Bunjevci smo još 2017. godine obilužili 330 godina od dolaska na prostore Bačke. Uoči Velike seobe Srba, dogodila se Velika seoba Bunjevaca s prostora Hercegovine i dalmatinskog primorja na prostor tzv. „Bajskog trougla” (Subotica-Sombor-Baja). Seoba Bunjevaca bila je pod vođstvom franjevaca, a razlog za seobu bili su nepodnošljivi uslovi života u Otomanskoj carevini i dobijanje privilegija po dolasku na novi prostor od tadašnje Austrougarske carevine. Zajedno sa Srbima branili smo granice od prodora Turaka ka severu Evrope.

Istorijska je činjenica da su Bunjevci na ove prostore došli kao autohton južnoslovenski narod koji je aktivno učestvovo i znatno doprineo prisajedinjenju Vojvodine Kraljevini Srbiji. Jedan od četri naša nacionalna praznika obilužavamo 25. novembra – Dan Velike narodne skupštine Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena u Novom Sadu 1918.

Nažalost, od samog dolaska Bunjevci su bili izloženi asimilaciji, prvo mađarizaciji pa hrvatizaciji. Vrhunac je bio 1945. godine kada je komunističkim dekretom tadašnje Jugoslavije naređeno da se Bunjevci imaju smatrati Hrvatima bez obzira na ličnu izjavu. Taj akt se mora zvanično ociniti aktom asimilacije, što do danas nije učinjeno. Time bi se omogućio povrat svi kako materijalni tako i nematerijalni vridnosti koje su Bunjevcima oduzete na temelju te naredbe, a Bunjevci bi konačno bili prihvaćeni ko tradicionalna nacionalna manjina u današnjoj Srbiji.

Našim, bunjevačkim jezikom, da podsitim, pisan je prvi statut Subotice.

Mirko Bajić
pridsidnik Bunjevačkog kulturnog centra NS i podpridsidnik Nacionalnog saveta bunjevačke nacionalne manjine

 


 

 

Dani bunjevačke kulture u Bajmoku

 


Dani bunjevačke kulture u Bajmoku

│ Izvor: BMC │ Nedilja, 20.09.2020. │


U značajno drukčijem obliku, te nuz poštovanje svi priporuka i propisani mira, u subotu, 19. septembra, održano je petnaesto izdanje tradicionalne manifestacije – „Dani bunjevačke kulture u Bajmoku“.

IMG 9532

Iz Bunjevačkog kulturnog centra „Bajmok“ koji stoji iza organizacije ističu da je bilo važno da se održi kontinuitet po kojem je Bajmok poznat proteklu deceniju i po. U okviru programa održan je i tradicionalni „Etno-festival bunjevački ila“. Kuvanja nije bilo, već su gosti, iz čitavog Bajmoka, Subotice, Male Bosne, Stare Moravice, Lemeša, Sombora, Kaponje... već doneli pripremljenu ranu i pridstavili je. Takođe, nuz autentična ila, prikazani su stari zanati i alati koji su bili značajni za Bunjevce, odnosno za sve one koji žive na plodnoj ravnici.

IMG 9602

Prisutne je pozdravio Stevan Bešlić, v.d. pridsidnika BKC „Bajmok“, dok je dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica Nacionalnog saveta bunjevačke nacionalne manjine, proglasila manifestaciju otvorenom.

IMG 9925

Program je nastavljen u poslepodnevnim satima, kada je promovisan trinaesti dokumentarni film, te četrnaesti festivalski bilten, posvećen ilima pripremanim 2019. godine. Iza dokumentarnog filma stoji Branko Pokornić, počasni pridsidnik BKC „Bajmok“, a kroz njega je predstavljena Marija Vuković Milićević, svitska šampionka i prvakinja u padobranstvu, višestruka rekordera u skoku sa padobranom u više disciplina, uvek ponosna na svoje bunjevačko poriklo.

 


VIDEO PRILOG: BMC


FOTOGRAFIJE