Ponediljak, 03.10.2016. 11:30

Na konferenciji za medije održanoj u petak, 30. septembra, pridsidnik Saveza bački Bunjevaca izno je pridlog da se uputi inicijativa Skupštini AP Vojvodine da donese Zaključak, kojim će se konstatovati da je akt u formi naredbe, koji je utvrdio GNOOV (Glavni narodno-oslobodilački odbor Vojvodine) u Novom Sadu, 14. maja 1945. pod brojem 1040/1945, bio akt nasilne asimilacije i diskriminacije prema Bunjevcima, i akt protivan ljudskim pravima i slobodama.

Razlog za donošenje takvog zaključka je u sledećem:

Navedeni akt – naredba primenjen je u potpunosti, i svi građani tadašnje države izjašnjeni ko Bunjevci, nasilno su preimenovani u Hrvate što je zvanično uspostavljeno u ličnoj dokumentaciji i primenjivano u državnoj administraciji i statistici (legitimacije, birački spiskovi, putne objave i razni drugi spiskovi po narodnosti). Ovaj akt je primenjivan sve do raspada bivše SFRJ, a Bunjevci su mogli da se lično izjasne o svojoj nacionalnoj pripadnosti tek na popisu 1991. godine u SR Jugoslaviji, ali pod klauzulom ostali. Bunjevci su ostvarili pravo da se deklarišu kao autohtona nacionalna manjina nakon donošenja Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina, i to pravo danas u Republici Srbiji ostvaruje 16706 Bunjevaca izjašnjeni na poslednjem popisu, a koji su saglasno Zakonu izabrali i formirali Nacionalni savit (prvi saziv Nacionalnog savita formiran je 2003. godine).

Događa se, međutim, da se Bunjevcima pravo na lično izjašnjenje i pravo na identifikaciju kao autohtone nacionalne manjine u Republici Srbiji, i danas osporava. Da se Bunjevci nazivaju „bunjevački Hrvati“, „Hrvati-Bunjevci“ i slično, i da se navodi kako između Republike Srbije i Republike Hrvatske postoji „takozvano bunjevačko pitanje“ (izveštaj o sprovođenju bilaterarnog sporazuma Srbije i Hrvatske, Centar za regionalizam Novi Sad 2016, autor Darko Baštovanović – društveno politički kocept – citat: „Odnose između dve države opterećuje tzv. bunjevačko pitanje“).

Ogromna nepravda i nacionalna tragedija, koja je primenom navedenog akta učinjena Bunjevcima, nije ugušila svest kod Bunjevaca o svojoj nacionalnoj pripadnosti, jeziku, kulturi, običajima, i Bunjevci se danas u Republici Srbiji slobodno izjašnjavaju i organizuju kao autohtona nacionalna manjina.

Nedopustivo je stoga, da se na temelju sramnog akta iz 1945. godine, i danas pravo na lično izjašnjenje o nacionalnoj pripadnosti Bunjevcima osporava, i da se optužuje Republika Srbija da omogućuje organizovanje „grupe građana koji su Bunjevci, a neće da budu Hrvati“ i da tako deli hrvatski korpus u Srbiji, što se u javnosti često navodi od strane politički i kulturni pridstavnika Hrvata u Srbiji i danas.

Donošenjem Zaključka kako je pridloženo, konstatovalo bi se da je akt koji je naveden, bio akt nasilne asimilacije, diskriminacije i akt nepoštovanja ljudski prava, i da je osporavanje prava Bunjevcima na lično izjašnjenje o svojoj nacionalnoj pripadnosti nedopustivo.

S obzirom da ova tema prevazilazi okvire samo delovanja stranke, predlažemo da inicijativu Skupštini APV uputi Nacionalni savit, zaključio je na kraju konferencije Mirko Bajić, pridsidnik SBB-a.

VIDEO PRILOG BUNJEVAČKOG MEDIA CENTRA

Utorak, 20.09.2016. 18:45

Kulturno-umitničko društvo željezničara „Bratstvo“ iz Subotice je učestvovalo na VIII Međunarodnom festivalu folklora „Soški karagod“ u Gomelju koji je održan od 16. do 18. septembra u Belorusiji, di su osvojili prvu nagradu za najbolji folklorni ansambl u kategoriji savrimena koreografija.

Festival je ove godine ugostijo priko 20 zemalja učesnica iz cilog svita. U takmičarskom i revijalnom dilu programa su se pridstavili sa igrama iz Srbije i Bačke. Naši pridstavnici su pobrali sve simpatije žirija i domaće publike.

FOTO ALBUM

Foto: BIC

FESTIVALSKI DANI

U ponediljak, 5. septembra 2016. godine u Narodnom pozorištu na sceni „Jadran“ u Subotici odigrana je premijera pozorišne pridstave – „ZEMLJA NAŠI PRADIDOVA“ u povodu obilužavanja „330 godina od doseljavanja Bunjevaca u Bačku“ u izvođenju dramske grupe KUD „Bunjevka“.

Tekst i režiju za pridstavu je uradila Kata Kuntić.

Radnja pridstave „Zemlja naši pradidova” smeštena je od XVI – XIX vika, u tri čina.

I čin, XVII vik - kroz dijalog i izvođenje bunjevački epski pisama (groktalica) prikazuje se težak život Bunjevaca pod turskom vlašću na području Hercegovine, velike seobe naroda, bolna razdvajanja familija, težak – dug put, do obećane zemlje u Bačkoj.

II čin, XVIII vik – život Bunjevca pod Austro-Ugarskom vlašću, ratovi, nedaće do konačnog uspostavljanja društvenog građanskog uređenja.

III čin, XIX vik – buđenje nacionalne svisti Bunjevaca i prva udruživanja i borba za očuvanje nacionalnog identiteta.

U pridstavi na osnovu istorijski činjenica prikazuju se značajna događanja, imena i dila.

Dramsku grupu KUD “Bunjevka” činili su glumci amateri – ko i velik broj statista, članovi folklorni grupa KUDŽ “Bratstvo” iz Subotice, KUD “Aleksandrovo”, članovi Udruženja penzionera i Udruženja invalida Subotica.

Fotografije sa pridstave možte vidit ovde.

Drugi festivalski dan, održan je u utorak, 6. septembra na Otvorenom univerzitetu u Subotici.

Veče je bilo posvećeno svečanom obilužavanju „330 godina od doseljavanja Bunjevaca u Bačku“. Pridavač na istorijskoj večeri je bio dr Aleksandar Raič uz prigodan kulturni program, groktalice koje je izvela Stela Bukvić.

FOTO ALBUM

Treći festivalski dan, održan je u sridu 7. septembra na Otvorenom univerzitetu u Subotici, veče je bilo posvećeno “380 godina od rođenja fra Mihajla Radnića” prvog bunjevačkog pisca.
Pridavač na istorijskoj večeri je bila dr Suzana Kujundžić Ostojić – pridsidnica NSBNM uz prigodan kulturni program, vokalno izvođenje Tamare Babić i Stele Bukvić.

FOTO ALBUM

Četvrti festivalski dan, održan je u četvrtak 8. septembra u Plavoj sali Gradske kuće u Subotici, di je održana IV Panel konferencija „Usmeno narodno blago, običaji i taradicija Bunjevaca u Bačkoj“.

Održano je stručno pridavanje, koordinatora Centra za NKN Ministarstva kulture RS, Saše Srećkovića. Promocija zbornika sa III Panel konferencije 2015. godine i inicirane su nove inicijative za zaštitu nematerijalnog kulturnog nasliđa Bunjevaca ko elementi za upis u   Nacionalni registar NKN i pridlozi za upis u Reprezentativnu listu NKN čovičanstva UNESCO-a.

Pridavači na teme su bili:

„Božićnjak“ – Obredni kruv – pridavač je bila Nela Ivić.

„Polivači“ – bunjevački narodni običaj na vodeni ponediljak – pridavač Branko Pokornić.

„Slamarstvo“ – bunjevačko narodno obilužje – pridavač Kata Kuntić.

„Prve bunjevačke komponovane pisme“ – pridavač Tamara Babić.

FOTO ALBUM - Panel konferencija

FOTO ALBUM - Radionica

Peti festivalski dan, održan je u petak, 9. septembra u svečanoj sali Otvorenog univerziteta u Subotici di je Otvorena izložba fotografija – „Živit s kulturnim nasliđem Bunjevaca“ i održana Svečana akademija – obilužavanja jubileja „20.godina KUD „Bunjevka i 15.godina FBNS“ koja se završila sa podilom zafalnica i priznanja uz promociju monografije „Živit s kulturnim nasliđem Bunjevaca“.

FOTO ALBUM

Fotografije: BIC (Nikola Stantić)