II kolonija ANUBuSuKUD "Bunjevka"Mala tajna
U prostorijama Kulturno-umitničkog društva "Bunjevka", u ponediljak 11. novembra, upriličeno je svečano zatvaranje II kolonije AnuBuSu (Asocijacije naivni umitnosti). Tom prilikom positioci su imali priliku vidit i radove koji su nastali na koloniji. U okviru zatvaranja kolonije otvorena je i galerija-suvenirnica društva pod nazivom "Mala tajna", koja će u buduće raditi radnim danima od 9 do 17 sati, a di će svi zainteresovani i to ne samo Subotičani, nego i turisti iz zemlje i inostranstva moć kupit kaki suvenir, tipičan za ove krajove.
Kliknite na fotografiju da biste je uvećali
Pridstavljen zbornik radova „Bunjevci etnodijalektološka istraživanja”Pridstavljen zbornik radova „Bunjevci etnodijalektološka istraživanja”Osnov za standardizaciju jezika
Nakon što je na 58. međunarodnom beogradskom sajmu knjiga, koji je održan krajom prošlog miseca, pridstavljen zbornik radova „Bunjevci etnodijalektološka istraživanja”, priliku da se sa ovim izdanjom upozna, subotička javnost je imala 5. novembra u Bunjevačkoj matici. Tom prilikom Matica je ugostila autore zbornika prof. dr Biljanu Sikimić sa Balkanološkog instituta u Beogradu i prof. dr Žarka Bošnjakovića sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Pridstavljanje zbornika započela je mr Suzana Kujundžić Ostojić, koja je uredila zbornik i tom prilikom kazala kako je jedan dio posla oko standardizacije bunjevačkog jezika urađen ovim zbornikom i istakla kako on osvitljava bunjevački jezik i doprinosi lingvistiki naši krajova. Tušta je posla bilo potribno da bi jedno izdanje, ko što je zbornik radova „Bunjevci etnodijalektološka istraživanja”, ugledalo svitlost dana. Zbornik je podiljen na dva dila, prvi koji divani o etnologiji i drugi koji je dijalektološki. Terenska istraživanja rađena su u dva navrata, 2009. i 2011. godine i tom prilikom intervjuisano je oko četrdest ljudi, iz ruralni bunjevački zajednica okoline Subotice. Na tim poslovima bili su angažovani i autori, a iza cilog truda istraživača stali su Bunjevački nacionalni savit i Matica srpska, koji su ujedno i izdavači zbornika. U okviru programa prisutni su mogli i čuti jedan dio iz zbornika koji je pročitala Stela Bukvić, te uvidili da iako je ovaj zbornik pisan za naučne svrhe, on nije isključivo i naminjen samo naučnicima. Štivo je zanimljivo, ima tušta interesantni tema, a ono što je od velikog značaja je to što je on naišo na izuzetno odobravanje u naučnim krugovima. Nastavak zbornika najavljen je za jun iduće godine, a kako je istako i dr Bošnjaković, drugi zbornik će biti i konačni materijal za standardizaciju bunjevačkog jezika.
Kliknite na fotografiju da biste je uvećali
Plemićka familija MarkovićBunjevačka maticaPlemićka familija Marković
U utorak, 22. oktobra, Bunjevačka matica bila je domaćin istorijske tribine o plemićkoj bunjevačkoj familiji Marković, o kojoj je divanio Zvonko Stantić, pridsidnik Odbora za istoriju u Matici, a cilo pridavanje bilo je propraćeno s foto dokumentacijom. Familija Marković značajna je za Sombor, na čije prostore su pod vođstvom Dominika Duje Markovića došli Bunjevci u toku jedne od veliki seoba 1687. godine. Med pridvodnicima te seobe spominje se i Đuro Vidaković. Dujo Marković bio je prvi kapetan odreda somborske milicije, koju su činili Srbi i Bunjevci, koji su se u Sombor doselili 1687. i 1690. godine. Iako je familija Marković već u XVI viku dobila Venecijansko plemstvo, austrijski car je Duji Markoviću 1690. godine takođe podario plemstvo. Svoj život Marković je okončo u austrijsko-ugarskoj Bitki kod Slankamena 19.08.1691. Tom prilikom pridvodio je 600 pešaka i 200 konjanika iz Bačke. Posli njegove smrti njegov sin Đorđe Marković bio je graničarski kapetan u Somboru, kao i Dujov unuk Marko Marković. U kulturno-umitničkom dilu programa istorijske tribine učestvovali su Aleksandar i Nikola Rukavina, Sledbenici Tumbas Pere Haje i Tamara Babić.
Kliknite na fotografiju da biste je uvećali
|