Održano posvećenje mladog žita u Lemešu

│ Ponediljak, 26.04.2021. │

Bunjevački kulturni centar „Lemeški Bunjevci” iz Lemeša u nedilju, 25. aprila, na Svetog Marka bio je organizator povećenja mladog žita na njivi familije Kaić.

Posvećenjem mladog žita počinje obilužavanje „Dana Dužijance 2021. godine” uz podršku UK „Centar za kulturu Bunjevaca” i Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine i bunjevački udruženja: BKC „Bajmak”, UG „Bunjevačka vila” iz Male Bosne.

Pridsidnik BKC „Lemeški Bunjevci” iz Lemeša, Stipan Budimčević se zafalio svima koji su pomogli u realizaciji ovog događaja ko i svećeniku Egedi Antalu koji je posvetio mlado žito na njivi familije Kaić.

T. B.

FOTOGRAFIJE

Održana Javna rasprava o prominama Statuta Grada Subotice

│ Izvor: BMC │ Petak, 23.04.2021. │

Javna rasprava o prominama Statuta Grada Subotice, ko nastavak inicijative i procesa uvođenja bunjevačkog jezika u službenu upotribu na teritoriji cile varoši, održana je u petak, 23. aprila, a kako se to moglo i očekivat protekla je burno, nuz tušta divana, prigovora i riči podrške.

Utisak koji ostaje posli Javne rasprave je kako i dalje sve ostaje isto. Pridstavnici bunjevačke zajednice ostaju pri svojim stavovima kako imaje pravo na službenu upotribu svojeg maternjeg, bunjevačkog jezika, te kako imaje ista prava ko i sve druge nacionalne zajednice u Srbiji, te kako to što će oni ostvarivat svoja prava neće uticat na smanjivanje prava drugi zajednica.

Pridstavnici hrvatske zajednice i dalje dile Bunjevce na Bunjevce-Hrvate i Bunjevce koji ne priznaju da su Hrvati, kako ne postoji bunjevački jezik, nego je to tek jedan od govora hrvatskog jezika, i, naravno, kako su Hrvati najugroženija manjina u Srbiji, te kako je čin pozitivne diskriminacije koji se u Subotici čini Bunjevcima protivzakonit, te kako narušava odnose Srbije i Hrvatske.

Stav pridstavnika lokalne samouprave takođe nije prominjen, nema zakonski priprika uvođenju bunjevačkog jezika u službenu upotribu u Subotici, nuz već srpski, mađarski i hrvatski jezik u službenoj upotribi.

Javnu raspravu vodio je dr Balint Pastor, pridsidnik Skupštine Subotice, dok je u ime pridlagača divanio Sava Stambolić, šef kabineta gradonačelnika Subotice Stevana Bakića.

Slidi pisanje izvištaja, a konačan sud o uvođenju bunjevačkog jezika u službenu upotribu daće Skupština Subotice.

(opširnije u „Bunjevačkim novinama“)

VIDEO: BMC

FOTOGRAFIJE

SAOPŠTENJE SBB

U VEZI OSPORAVANJA DA BUNJEVAČKI JEZIK BUDE SLUŽBENI U SUBOTICI

│ Izvor: SBB │ Nedilja, 18.04.2021. │

Stavovi koje javno iznose protivnici uvođenja bunjevačkog jezika u službenu upotribu u Subotici, su uvridljivi na nacionalnoj osnovi, nisu u skladu sa ljudskim i manjinskim pravima i narušavaju međunacionalne odnose... Zahtivamo da se to promini.

Poznata je činjenica da su Bunjevci u bivšoj SFRJ bili nacionalno diskriminisani, i bez obzira na ličnu izjavu smatrani Hrvatima. Takav odnos prema Bunjevcima je bio na temelju poznate Naredbe državne vlasti iz 1945-te godine – „da se svi Bunjevci imaju smatrati Hrvatima bez obzira na ličnu izjavu“. Na temelju te naredbe bunjevački jezik je smatran dijalektom hrvatskog jezika, što je samo po sebi besmislica jer ni hrvatski jezik nije bio u to vrime samostalan jezik nego u sklopu srpskohrvatskog jezika.

Uvođenjem bunjevačkog jezika u službenu upotribu ni na koji način se ne ugrožavaju, ukidaju ili umanjuju, prava bilo koje nacionalne zajednice u gradu Subotica, te samim tim nema razloga za osporavanje od strane bilo koje nacionalne zajednice u Subotici, da se ovaj postupak sprovede.

Osporavanja koja iznose u istupima političari isprid hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, i nekih krugova u Hrvatskoj, smatramo narušavanjem međunacionalni odnosa, nepoštovanjem ljudski i manjinski prava, i vriđanjem na nacionalnoj osnovi, jer u suštini iznose stav da Bunjevci nisu autohtona nacionalna manjina, nego etnička grupa Hrvata, ili kako to u žargonu definišu – „bunjevački Hrvati“ i da bunjevački jezik nije maternji jezik Bunjevaca nego dijalekt hrvatskog jezika. Zaista je neshvatljivo i neprihvatljivo da i danas zastupaju stav, koji proističe iz navedene Naredbe iz 1945-te godine – da su Bunjevci Hrvati, kao da je taj akt i danas u zvaničnoj primeni.

Očekujemo da lokalna vlast i pridlagač izmena statuta grada, takve stavove koji osporavaju uvođenje bunjevačkog jezika u službenu upotribu, negiranjem autohtonosti Bunjevaca, ne uvažavaju jer nemaju ni pravnog, ni moralnog, ni etičkog osnova, i da se bunjevački jezik uvede kao službeni jezik u gradu kako je i pridloženo.

Subotica, 18.04.2021. godine

Mirko Bajić, pridsidnk SBB