Potpisani ugovori sa pridstavnicima nacionalni savita nacionalni manjina
│ Izvor: Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice │ Ponediljak, 20.02.2023. │
Pridstavnicima nacionalni savita nacionalni manjina s teritorije AP Vojvodine danas su svečano uručeni ugovori vridnosti od 61,6 miliona dinara za sufinansiranje stalni troškova i redovne dilatnosti u 2023. godini.
„Prithodna godina je bila veoma značajna kada je rič o pripadnicima nacionalni manjina. Pored toga što smo intenzivno radili na novom akcionom planu za ostvarivanje prava nacionalni manjina, imali smo popis stanovništva, kao i izbore za nacionalne savite. S tim u vezi, neki od vas ovde ste novoizabrani pridsidnici i pridsidnice nacionalni savita, a neki ste reizabrani na te funkcije. Vi ste na jednom novom početku, kada zajedno s novim članovima vaši savita krećete u realizaciju aktivnosti iz vaše nadležnosti, a cilj jeste unapriđivanje prava vaših pripadnika nacionalne zajednice. Na tom putu, uvik možte da računate na podršku našeg sekretarijata.” – izjavio je podpridsidnik Pokrajinske vlade i pokrajinski sekretar Žolt Sakalaš prilikom uručivanja ugovora.
U oblasti manjinskog obrazovanja, očuvanja identiteta, kao i službene upotribe jezika i pisma – nacionalni saviti jesu ravnopravni partneri Sekretarijata, te se mnoge od naših odluka donose uz pridhodno savitovanje i nuz konsultacije s nacionalnim savitima iz Vojvodine.
„Ukupni iznosi koje ove godine dodiljujemo isti su ko i pridhodne godine, ali potvrđuju postojanost, tendenciju i prije svega opridiljenje Pokrajinske vlade i našeg sekretarijata da se i ubuduće ulaže u rad i razvoj nacionalni savita, dilom i povećanjem finansijske pomoći u budućnosti.” – zaključio je Sakalaš.
Novčana sridstva u ukupnom iznosu od 61.6 miliona dinara, odriđena na osnovu ugovora, dodiljuju se putem rišenja, za stalne troškove i redovnu dilatnost 17 nacionalni savita s teritorije AP Vojvodine, u četri jednaka dila na kvartalnom nivou, do kraja 2023. godine. Ugovore su uručivali podpridsidnik Pokrajinske vlade, pokrajinski sekretar Žolt Sakalaš i zaminica pokrajinskog sekretara Slađana Bursać.
Održana šesta sidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine
│ Četvrtak, 09.02.2023. │
U četvrtak, 9. februara, u prostorijama „Bunjevačke matice“, održana je šesta sidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine.
Ona je sazvana sa devet tačaka Dnevnog reda, al je Dnevni red izmenjen, odnosno, sidnica je održana sa šest tačaka koje su u prvi plan metnile izbor zaminika pridsidnice i podpridsidnika Savita, te izbore članova odbora u oblastima nad kojima Savit ima nadležnost.
Tako je za zaminika pridsidnice NSBNM izabran Veljko Vojnić, dok će podpridsidnik bit Dejan Parčetić. Izabran je i Izvršni odbor u kojem su Tihomir Vrbanović (pridsidnik) i članovi Nikola Žuljević, Sandra Iršević, Slavica Saulić i Jadranka Tikvicki.
U Odboru za obrazovanje su Jadranka Tikvicki (pridsidnica), Ruža Josić i Slađana Marković Štetak; u Odboru za kulturu Antuš Romić (pridsidnik), Mirko Babičković, Antun Fratrić, Franjo Parčetić, Miroslav Vojnić Hajduk i Gabrijela Diklić; u Odboru za obavištavanje Aleksandar Bošnjak (pridsidnik), Sandra Iršević i Ružica Parčetić; u Odboru za službenu upotribu jezika Veljko Vojnić (pridsidnik), Suzana Kujundžić Ostojić i Ivan Dulić.
Usvojeni su i zapisnici sa druge, treće, četvrte i pete sidnice, održane elektronski, dok je pod tačkom razno pridsidnica NSBNM dr Suzana Kujundžić Ostojić, izmed ostalog, prinela informaciju da je lokalna samouprava opridilila određena sridstva za kupovinu „Bunjevačke kuće“ u Subatici, te je podsitila da će 23. februara bit obilužen nacionalni praznik „Dan osnivanja prvog Nacionalnog savita“.
Potpisani ugovori koji garantuju sufinasiranje medija na jezicima manjina u Vojvodini
Zajedništvo – stub društva
│ Utorak, 07.02.2023. │
U utorak, 7. februara, u zgradi Vlade AP Vojvodine, potpisani su ugovori koji garantuju subvencionisanje medija na jezicima nacionalni manjina i u 2023. godini. Tako su ugovor potpisali i pridstavnici bunjevačke zajednice, odnosno Boris Bajić, direktor Novinsko izdavačke ustanove „Bunjevački informativni centar”, i to za nastavak rada na „Bunjevačkim novinama” i „Tandrčku”.
Foto: vojvodina.gov.rs
Divaneć prid pridstavnicima medijski kuća na jezicima manjina, Igor Mirović, pridsidnik Pokrajinske vlade, istako je kako je ove godine opridiljeno značajno više sridstava za ovu potribu.
– Na početku mojeg mandata izdvajali smo oko 260 miliona dinara, prošle godine je bilo 390 miliona, a ove 490. To divani o našoj brigi za opstanak svi listova na jezicima manjina, i svi vas koji radite u okviru izdavački kuća manjinski zajednica. Povećanje sridstava je veće neg što je bio rast troškova za izdavanje listova, tako da možemo kazat i da je to jedna vrsta odgovornosti. Jel, svi vi se trudite kako bi listovi izlazili blagovrimeno, a ovo je prilika da pokažemo naše zajedništvo. Jel, Vojvodina jeste i biće i u narednom periodu, primer saradnje institucija i vas, koji izdajete listove na manjinskim jezicima.
Mirović je istako kako će po ovom modelu bit direktno subvencionisana dvadeset i dva lista na osam jezika nacionalni manjina.
Foto: vojvodina.gov.rs
Prema Zakonu o javnom informisanju i medijima informisanje na jezicima nacionalni manjina je javni interes. Ovim Zakonom javni interes informisanja na jezicima nacionalni manjina ostvariva se putom projektnog finansiranja na konkursima i zabranjeno je finansiranje iz javni izvora, odnosno finansiranje medija, pa i manjinski, nije moguće direktno iz budžetski sridstava. Od zabrane finansiranja iz javni izvora izuzeti su samo mediji na jezicima nacionalni manjina i to isključivo štampani mediji čiji je izdavač bila AP Vojvodina, a koji su prineti u nadležnost ustanove čiji je osnivač nacionalni savit i koji su danas izdavači ti medija. Za bunjevačku zajednicu to su mediji čiji je izdavač NIU „Bunjevački informativni centar”, dakle „Bunjevačke novine” i dičiji list „Tandrčak”.
– Od ogromne je važnosti da se „Bunjevačke novine” i Tandrčak” finansiraje iz budžeta APV i to po ugovoru sa Sekretarijatom za kulturu, javno informisanje i odnose sa virskim zajednicama, jel da nije ovakog pristupa od strane AP Vojvodine, informisanje na bunjevačkom jeziku prosto ne bi bilo moguće. Informisanje na maternjem jeziku je kamen temeljac za očuvanje identiteta i jezika svake nacionalne manjine, pa i bunjevačke. Za nas je to od posebne važnosti upravo sad kada je bunjevački jezik proglašen i za službeni jezik u Subatici, di živi najveći broj Bunjevaca – divani Boris Bajić, direktor NIU „BIC”pa podvlači:
– Zato iskazivamo ogromnu zafalnost Izvršnom viću AP Vojvodine, odnosno sekretarijatu za kulturu i informisanje. Ističemo da je u poslidnje dvi godine pokazana izuzetna briga za održanje i razvoj informisanja na bunjevačkom jeziku, jel su prošle godine sridstva vraćena na nivo prijašnji godina, a ove godine su posebno povećana za 26%, čime se omogućava normalan rad i u ovim teškim vrimenima i povećanju troškova koji su neminovno, na žalost, prisutni.
Prostora za napridak na polju informisanja ima, a to se posebno vidi ako se, na primer, uporedi stanje s nikim drugim zajednicama.
– Ono što još uvik postoji ko problem i nerišena potriba, je da bunjevačka zajednica nema direktno finansiran list za mlade, ko mnoge druge zajednice. To je zbog tog što u momentu donošenja zakona taki list nije postojo i nema zakonski osnova da se direktno finansira. Osim štampani medija, „Bunjevački novina” i Tandrčka”, „BIC” će i u buduće, nuz pomoć Nacionalnog savita, davat podršku razvoju lista za mlade i naročito informisanju putom elektronski medija, u miri u kojoj to bude moguće, jel u današnje vrime, brez elektronski medija nema pravovrimenog i potpunog informisanja, naročito imajuć u vidu da „Bunjevačke novine” i „Tandrčak” izlaze jedared misečno – dodaje Bajić.
– Od ogromne je važnosti da se „Bunjevačke novine” i Tandrčak” finansiraje iz budžeta APV i to po ugovoru sa Sekretarijatom za kulturu, javno informisanje i odnose sa virskim zajednicama, jel da nije ovakog pristupa od strane AP Vojvodine, informisanje na bunjevačkom jeziku prosto ne bi bilo moguće. Informisanje na maternjem jeziku je kamen temeljac za očuvanje identiteta i jezika svake nacionalne manjine, pa i bunjevačke. Za nas je to od posebne važnosti upravo sad kada je bunjevački jezik proglašen i za službeni jezik u Subatici, di živi najveći broj Bunjevaca – divani Boris Bajić, direktor NIU „BIC”pa podvlači:
