NSBNM positila delegacija Pokrajinskog zaštitnika građana – ombudsmana
│ Ponediljak, 20.03.2023. │
U petak, 17. marta, Nacionalni savit bunjevačke nacionalne manjine positila je delegacija Pokrajinskog zaštitnika građana – ombudsmana, na čijem je čelu bila doc. dr Dragana Ćorić, pokrajinska zaštitnica građana – ombudsmanka, a sačekala ju je dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica NSBNM, Dejan Parčetić - podpridsidnik NSBNM, Tihomir Vrbanović - pridsidnik IO NSBNM i Jadranka Tikvicki - pridsidnica Odbora za obrazovanje NSBNM.
– Upoznali smo ombudsmanku i sve njezine saradnike sa radom Savita, kako je koncipiran, koji su radni timovi otvoreni i kake su teme za dalji rad. Fokusirali smo se na nastavu na bunjevačkom, sa izazovima i problemima, a skrenila sam pažnju na veliku količinu, kazala bi, agresije prema bunjevačkoj zajednici koja se posebno pokaziva u elektronskim medijima. Komentari su izuzetno ružni, tražićemo da se to sankcioniše, kako to rade i druge zajednice – istakla je dr Kujundžić Ostojić, te je dodala:
– Naš svit se ritko žali, možda nisu ni upućeni kome i kako se žalit. Tako se nadamo da ćemo kroz naše aktivnosti, pa i kroz medije, to bolje objasnit našim ljudima, koja su njeva prava i kako se mogu žalit.
Kako je istakla doc. dr Ćorić, ona se, ko nova ombudsmanka, pridstavlja nacionalnim savitima na teritoriji Vojvodine.
– Započeli smo kampanju obalaska u Subatici, positili smo i nacionalne savite Mađara i Hrvata. Pridstavila sam se i upoznala sa pridstavnicima ovi savita, al i sa nadležnostima i poslovima koje pokrajinski zaštitnik građana radi u oblasti zaštite prava nacionalni manjina. Čuli smo i o izazovima NSBNM i pripadnika bunjevačke manjine, al je ovo bio i način da se saradnja institucija, u okvirima nadležnosti, nastavi – kazala je doc. dr Ćorić, te je naglasila kako je primetna želja pripadnika zajednica da se bore za ostvarivanje prava i zaštitu kulture, jezika...
Kako je to i bilo najavljeno, nakon sidnice Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine na kojoj su bili poznati nosioci oblasti o kojima se svaki savit stara, protekli period dono je konstituisanje pojedini odbora, te iznošenje planova aktivnosti za 2023. godinu, al i cio četvorogodišnji mandat.
Tako je prošle nedilje održana i sidnica Odbora za kulturu pri NSBNM koji je rukovodio Antuš Romić, pridsidnik Odbora. Bila je to prilika da se Odbor konstituiše, a tom činu su prisustvovali i dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica NSBNM, i Tihomir Vrbanović, pridsidnik Izvršnog odbora NSBNM.
Nakon čina konstituisanja, bilo je divana o aktivnostima u 2023. godini, a prve na redu su izložbe vezane za pridstojeći Uskrs. Okupljene je tom prilikom pozdravila i pridsidnica NSBNM koja je poželila sriću u radu, al je i naglasila kako pridstoji dosta posla kako bi se u svim oblastima ostvario korak naprid u daljem radu.
Bunjevci su u četvrtak, 23. februara, obilužili jedan od četri nacionalna praznika – „Dan osnivanja Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine“. Svako obilužavanje ovog praznika je značajno, jel potvrđiva da Bunjevci u Srbiji imaje sva prava ko i ostale manjine, a ovogodišnje obilužavanje je bilo od posebnog značaja – NSBNM postoji već ravno 20 godina.
– U ovo veče se utaklo sve ono što su naši stari kadgod klapili da urade, a nas je pogledala srića da smo sve to u dobrom dilu i ostvarili. Počevši od standardizacije jezika, uvođenja bunjevačkog u službenu upotribu u Subatici, u osnovne i sridnje škule, do tog da imamo svoje medije, način da proslavimo sve što nam je bitno, da imamo dobru komunikaciju, počev od Varoši, Pokrajine, pa do Republike, pa i sa našim Bunjevcima u Mađarskoj. U bliskoj budućnosti nas čeka da posli dvadeset podstanarski godina konačno dobijemo svoj prostor – „Bunjevačku kuću“ – istakla je dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica NSBNM.
U znak zafalnosti najvridnije priznanje NSBNM – „Ivan Antunović“, za poseban doprinos očuvanju nacionalnog identiteta Bunjevaca, dodiljeno je Republiki Srbiji, a u ime pridsidnika Aleksandra Vučića priznanje je primio Nikola Selaković, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.
– Ovo je značajno priznanje koje Bunjevci dodiljivaje svojoj državi. Bunjevci su narod čija sudbina baš, ko ni sudbina Srba, često nije bila laka, a neritko smo sudbu i dilili tokom naše zajedničke istorije. Nećemo zaboravit vaše učešće i doprinos kojim je ispisana istorija tokom različiti perioda naši života na ovim prostorima, u borbi za slobodu i slobodnu otadžbinu – naglasio je Selaković, podsitivši na istorijsku odluku iz 1918. godine, na 25. novembar, kad su svoj glas za prisajedinjenje Banata, Bačke i Baranje dali i Bunjevci, odnosno 84 delegata iz ove zajednice.
– Razumimo vašu potribu da se sačuvate i očuvate, oduprete pokušajima prisvajanja vaše kulture el negiranja vašeg identiteta. Veoma je važno da budete spokojni i mirni u očuvanju svoje samobitnosti. Ustav Republike Srbije garantuje nepovridivost jednom ostvareni prava nacionalni manjina. To znači da ako je jednom dostignuto neko pravo, nikada više, ni jednim zakonom ne mož bit unazađeno. Za vas koji ste prošli kroz golgotu posli Drugog svitskog rata, to je jedna od najvažniji odredbi našeg Ustava.
Okupljene je pozdravio i Žolt Sakalaš, pokrajinski sekretar za obrazovanje upravu propise i nacionalne manjine-nacionalne zajednice, koji je naglasio da su Bunjevci važan element multikulturalnosti Vojvodine.
– Stotine godine su prošle od kako su se Bunjevci naselili u Vojvodini i učinili je boljom, vridnijom i bogatijom sredinom. Bunjevačka zajednica dala je jednu naročitu boju u koloritu ćilima nacionalni manjina u našoj Pokrajini. Koliko je taj ćilim poseban uviđamo u činjenicu da u Vojvodini, u skladnom suživotu i uzajamnom poštivanju istrajava 29 nacionalni zajednica – poručio je Sakalaš, te je naglasio da je u bunjevačkoj zajednici dosta tog urađeno po pitanju očuvanja jezika, tradicije i kulturnog nasliđa, a pogotovo pripoznavanja Bunjevaca ko autohtone nacionalne zajednice.
Stevan Bakić, gradonačlenik Subatice, naglasio je kako je u protekle dvi i po godine urađeno tušta po pitanju očuvanja običaja, tradicije i kulture Bunjevaca.
– Maj 2021. godine biće upisan zlatnim slovima u istoriji bunjevačke zajednice, kad je i zvanično bunjevački jezik uveden u službenu upotribu na teritoriji Subatice. Tim smo stavili pečat na jednakost i specifičnost naše multietničke Subatice.
Gradonačlenik Subatice je podvuko velik demokratski iskorak u slobodi govora i izjašnjavanja, te je dodo da se u Srbiji posebna pažnja vodi o statusu nacionalni manjina.
– Ovo je prilika da vam čestitam nacionalni praznik i velik jubilej, al i da izrazim veliku zafalnost bunjevačkoj zajednici koja večeras uručiva najveće priznanje. Možem samo obećat da će Varoš Subatica uvik bit podrška očuvanju nacionalnog identiteta Bunjevaca, ko i ostali zajednica, da ćemo zajedno uradit još tušta lipi stvari za našu varoš.
Obilužavanju nacionalnog praznika prisustvovali su i Biljana Marković, pridstavnica Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, Milica Rodić, pridstavnica OEBS-a u Srbiji, članovi aktuelnog saziva NSBNM, ko i članovi prithodna četiri saziva Savita, pridstavnici udruženja, te drugi brojni gosti.
Svečanost je obogaćena prigodnim kulturno-umitničkim programom, nuz folklor, muziku i prigodne stihove, a učestovali su KUDŽ „Bratstvo“, Majda Tumbas, Viola Biro, Anabela Stantić, Tanja Stantić, Gabrijela Diklić, i Tamburaški orkestar „Rujna zora“, dok je dokumentarni film u produkciji UK „Centar za kulturu Bunjevaca“ koncizno pridstavio rad Savita u protekle dvi decenije.
