Udruženje građana „Bunjevci” iz Novog Sada pridstavilo je u utorak, 8. aprila, novo izdanje Zbornika za kulturu i društvena pitanja Bunjevaca „Bunjevački prigled 2013/2” i zbornik radova „Bunjevci izmed asimilacije i nacionalne zajednice”. O knjigama su govorili Ivan Sedlak, pridsidnik Bunjevačke matice,dr Aleksandar Raič, pridsidnik UG „Bunjevci”, mr Suzana Kujundžić Ostojić, urednica Zbornika, Joso Poljaković, novinar i Zvonko Stantić, pridsidnik Odbora za istoriju u „Bunjevačkoj matici”.

Kad je rič o sadržaju „Bunjevačkog prigleda 2013/2” on je podiljen u nikoliko dilova. Uvodni dio divani o Bunjevcima s postavljenim pitanjom dal su Bunjevci mali narod na kraju el prid novim početkom. Dio sadržaja pod nazivom Tragom savrimenosti, sadrži bitne događaje koji imaju pisani trag izlaganja. Teme u Zborniku imaje određenu poruku koja se tiče razumivanja identiteta Bunjevaca, te elemenata i odnose drugi prema ovog nacionalnoj manjini.

Posebna pažnja u ovom Zborniku posvećena je desetogodišnji postojanja Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, kroz nikoliko tekstova i intervjua. Zadnji dio knjige sadrži memoare autora, dok dio sadržaja pod nazivom www monitor sadrži analizu dijaloga i otvorenog pisma koje je upućeno pridsidnici Skupštine grada Subotica.

Kako i u pridgovoru knjige „Bunjevci izmed asimilacije i nacionalne zajednice” stoji, sudbina i usud Bunjevaca stalno je praćena pritiskom s dvi strane. Jedna od autora ove knjige, mr Kujundžić Ostojić ističe da se to prvenstveno odnosi na dvi činjenice. S jedne, to je je stra od asimilacije i gubljenja sopstvenog nacionalnog identiteta, a s druge strane prisutni su demografski pritisci, imajuć u vidu činjenicu da bunjevačka zajednica spada u kategoriju stariji nacionalni zajednica.

Kako to u praksi izgleda, šta se sve dešava i šta je sve bunjevačka zajednica proživila, opisano je na stranicama ove knjige, u kojoj su sabrani do sad objavljeni radovi, u kojima su pokrenuta istorijska, metodološka i empirijski dokumentovana pitanja oko koji se mora voditi računa u razgovoru o perspektivi bunjevačke nacionalne zajednice.

 Stantić Nataša 

   U prostorijama Doma kulture u Maloj Bosni u nedilju, 6. aprila, otvorena je jednodnevna izložba povodom Uskrsa, a tradiciju, koja traje nikoliko godina, od prija dvi godine nastavilo je Udruženje građana „Bunjevačka vila” iz Male Bosne.

   Velik broj izlagača i još veći broj eksponata privuko je tušta svita koji su positili izložbu, koja je ko i prijašnje bila prodajnog karaktera. Drugu Uskršnju izložbu u Maloj Bosni otvorila je Ana Popov, profesor srpskog jezika. 

   U četvrtak, 13. marta u  galerijskom prostoru Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka Srbije svečano je otvorena izložba  slamarski umitnički slika „Zlato Bunjevačkog kola“.

   Svojim prisustvom svečanost otvaranja izložbe uveličali su i ambasador Madžarske gospodin Oskar Nikovic, Slađana Pavlović isprid delegacije Evropske unije u Republiki Srbiji, ko i brojni pridstavnici medija i novinski kuća (Politika, Večernje novosti, Magazin Liza, a upriličeno je i direktno uključenje u Radio 202).      

   Prigodnim ričima, izložbu je otvorila direktorica Zavoda Marina Lukić Cvetić, istoričar umitnosti koja je i pripravila prateći katalog ove izložbe.

   „Somborske slamarke su izložile svoje najsjajnije „Bunjevačko zlato“, pa ih sa pravom možemo nazvati pletisankama iz pesme „Među javom i med snom“; uostalom i Laza Kostić je dvanaest godina bio Somborac, i ništa nije slučajno...“ divanila je između ostalog, Marina Lukić Cvetić.

   Isprid Bunjevačkog kola, domaćine i goste galerije pozdravio je počasni pridsidnik kola mr Đuro Bošnjak. U svojem izlaganju, on je pristavio Bunjevce i Bunjevačko kolo a potom i specifičnu slamarsku umitnost.

   „Brojni somborski slikari počev od Konjovića pa sve do Save Stojkova imali su na svojim slikama motive žita, krstina i slame, a naše bunjevačke umitnice su se ovim velikim slikarskim imenima revanširale jel su  motiv s njevi slika iskoristile ko osnovni materijal za izradu umitnički slika na kojima prikazuju sav raskoš bačke ravnici i života u njoj.“

   Somborski Bunjevci su se Beograđanima pridstavili i kroz svoju lipu nošnju, svilu, tamburaške pisme u izvđenju TS „Đuvegije“ i lipi sopran Zorane Iđuški, a prigodne tekstove  i lipe stihove govorili su Cecilija Tomić, Antun Petrović i Ružica Parčetić.

   Izložbu „Zlato Bunjevačkog kola“ Beograđani i svi positioci Galerije Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka Srbije moće viditi tokom dvi nedilje, tačnije do 27. marta ove godine.

   Ružica Parčetić