│ Nedilja, 22.03.2026. │

ODRŽANA PROMOCIJA KNJIGE O MARI MALAGURSKOJ „BUNJEVKA KOJA JE BARANJU, BAČKU I BANAT PRIPAJALA SRBIJI”

Na sajmu knjiga u Novom Sadu koji je trajo od 17. do 23. marta, održana je promocije knjige o Mari Malagurskoj pod nazivom „BUNJEVKA KOJA JE BARANJU, BAČKU I BANAT PRIPAJALA SRBIJI” (objavljena „Izabrana dela” u izdavaštvu „Velike Srbije” d.o.o.) na štandu Srpske radikalne stranke . O knjigi i značaju Mare Malagurske i njenom radu divanio je Vojislav Šešelj, pridsidnik Srpske radikalne stranke.

Ove godine se navršava 55 godina od smrti Mare Đorđević - Malagurske istaknute bunjevačke književnice i etnografa koja je rođena je 20. decembra 1894. godine u Subatici. Ona potiče iz bunjevačke familije Malagurski-Ćurčić od baće Josipa i majke Hristine (rođene Stantić). Škulovala se u Đakovu, a zatim prišla u žensku škulu u Subatici i u Londonu gde je studirala engleski jezik.

1918. godine kad je održana Velika narodna skupština u Novom Sadu bila je jedna od sedam Bunjevaka delegata, a ujedno i jedna od članova delegacije koja se odlučila za pripajanje Vojvodine Kraljevini Srbiji.

Udala se za senatora i profesora Dragoslava Đorđevića 1919. godine a u Beograd se priselila početkom 1929. godine.

U Subatici je osnovala Bunjevačko katoličko žensko društvo i Diletantsko društvo 1911. godine. Učestvovala je u razvoju Bunjevačkog centra odgojno-obrazovne baštine a ko njegova prva pridsidnica organizirala je izložbe narodni zanata, pozorišta i dr.

Za priču „Vita Đanina i druge pripovitke iz bunjevačkog života” nagrađena je nagradom SANU - Cvijete Zuzorić 1928. godine. Dobila je orden Svetog Save V nivoa, Bilog orla V nivoa, ruskog Crvenog križa i križ ruski ratni veterana.

Njena dila:

- „Bunjevački običaji u slikama”, Subatica 1926. godine,
- „Vita Đanina i druge pripovetke iz bunjevačkog života”, Beograd 1933. godine,
- „Stara bunjevačka nošnja i vez”, Subatica 1941. godine,
- „Bunjevka o Bunjevcima”, Subatica 1941. godine.

Njezine književne, etnografske i druge radove koje je objavljivala prije 1918. godine objavljivala je pod pseudonimom Nevenka. Od 1925. godine objavljivala u: „Vardaru”, „Poljoprivrednom kalendaru”, „Književnom severu”, „Misao", „Časopisu Jugoslavenskog udruženja profesora” i „Bunjevačkom kalendaru”.

Napisala je dramu pod nazivom „Manda Vojnićeva” a čija je premijera bila zakazana za april 1941. godine, al je zbog bombardovanja Beograda nikada nije bila izvedena.

Umrla je u Beogradu, 9. jula 1971. godine. Kroz svoj dugogodišnji knjževni rad ostavila je Bunjevcima bogatu zaostavštinu.

T. B.

│ Četvrtak, 19.03.2026. │

BUNJEVAČKA NACIONALNA ZAJEDNICA SE PRIDSTAVILA SA SVOJIM IZDANJIMA NA OVOGODIŠNJEM SAJMU KNJIGA U NOVOM SADU

Ove godine Međunarodni sajam knjiga u Novom Sadu održava se od 17. do 23. marta, di se bunjevačka nacionalna zajednica pridstavila sa svojim izdanjima u četvrtak, 19. marta na štandu Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine - nacionalne zajednice.

Ova manifestacija okuplja izlagače iz oblasti književnosti, medije, izdavače iz Srbije i Regiona, izdavače sa dilima na jezicima nacionalni zajednica...

Positioce Sajma knjiga u Novom Sadu, su očekivala premijerna izdanja, brojne promocije, atraktivni programi.

 NIU „Bunjevački infomativni centar” pridstavio se sa „Bunjevačkim novinama” i dičijim listom na bunjevačkom jeziku „Tandrčak” di su o tom divanili Lazarela Marjanov, direktorica NIU BIC–a i Nikola Stantić, glavni i odgovorni urednik „Bunjevački novina”.

Izdanja Bunjevačke matice i BKC Subatica pridstavio je Miroslav Vojnić Hajduk, član IO BNS i pridsidnik BKC Subatica koji je pridstavio Bunjevački kalendar za prostu 2026. godinu i „Rič bunjevačke matice”.

T. B.

FOTOGRAFIJE

│ Četvrtak, 19.03.2026. │

ČAJANKA I PROMOCIJA BUNJEVAČKOG KALENDARA

U sridu, 18. marta u prostorijama UG „Bunjevačko kolo” u Somboru pripravljena je tradicionalna čajanka. Običaj je već godinama da se na bunjevačkoj korizmenoj čajanki prilistava izdanje Bunjevačkog kalendara koje za sobom biluži 33 godina izdavanja u kontinuitetu.

Dobrodošlicu gostima, prijateljima i članovima udruženja, na početku svečanosti poželio je pridsidnik UG „Bunjevačko kolo” Dejan Parčetić.

- Radujemo se dugogodišnjoj saradnji sa našim prijateljom Miroslavom Vojnićom Maračom jer naši Somborci rado čitaje i učestvuju u stvaranju bunjevački kalendara i virujem da će taka saradnja bit nastavljena i u budućnosti - kazo je pridsidnik UG „Bunjevačko kolo” Dejan Parčetić.

Med plavim koricama Bunjevačkog kalendara ređaje se sadržaji - od crkveni kalendara, priko prikaza i retrospekcije zbivanja i događaja koji su obilužili godinu za nama u bunjevačkoj zajednici pa sve do recepata i neizostavni književni sadržaja.

- Volim divanit a i rado pišem na bunjevačkom jeziku pa se po koja pisma ko i tekstovi koje prikupljamo tokom godine nađu u kalendaru, s nadom da će tako bit bolje i čitani i upamćeni - naglasila je podpridsidnica udruženja „Bunjevačko kolo” Aleksandra Medurić Kalčan.

- Prvi Bunjevački kalendar je pripravio Amrozije Boza Šarčević 1868. godine a kalendari su u prikidima izlazili do prid kraj II svitskog rata. Bunjevački kulturni centar iz Subotice je na temelju zajedničke ideje Miroslava Vojnić Hajduka - Marače i pokojnog Stevana Nemeta oživio izdavaštvo Bunjevačkog kalendara - podsitio je Miroslav Vojnić Hajduk.

Bunjevački kalendar se u Somboru obavezno prilistava nuz šoljicu čaja s tradicionalne korizmene čajanke koja je uvik ispraćena i prigodnom edukacijom. Upućena dobro u svit likoviti trava i njevo blagotvorno dejstvo, Zlata Marković, članica Bunjevačkog kola, je i za ovu čajanku izabrala temu s kojom se čeljad upućiva u dobrobiti koje nam biljni svit nudi a vikovima se koriste u narodnoj i savrimenoj medicini.

Somborske promocije bunjevački kalendara redovno su ispraćene kulturno-umitničkim programom – muzičkim i književnim pridahom. Tako su Somborci nuz šoljicu čaja i tije note i glas Tamare Babić uživali u divanu o kalendarima.

Čeljad i gosti promocije saglasni su i potvrđivaje da su Bunjevački kalendari oduvik bili obavezni dio kućnog štiva pa tako i danas kad je uloga kalendara još i veća imajuć pri tom na umu da je autorima lipe pisane riči ponuđen prostor za objavljivanje svoji radova, a kako se jezik zajednice čuva i u pisanoj formi, kalendari nose i edukativnu, obrazovnu, kulturnu a prije sveg tradicionalnu vridnost bunjevačke zajednice.

R. P.

FOTOGRAFIJE