Društvo, kultura, umitnost

Pristavljen ovogodišnji bandaški par u okviru programa otvaranja izložbe slika od slame Ivane Dulić – Seke

Dan Dužijance

Pristavljen ovogodišnji bandaški par u okviru programa otvaranja izložbe slika od slame Ivane Dulić – Seke

 m14

U okviru programa obilužavanja Dana Dužijance, u sridu, 13. avgusta, u prostorijama Bunjevačke matice upriličen je program tokom kojeg je pridstavljen ovogodišnji bandaški par,  bandaš Slaven Pančić i bandašica Miljana Đukić iz KUDŽ „Bratstvo”, a bila je to prilika i da se otvori izložba slika od slame poznate subotičke umitnice Ivane Dulić. Brojni gosti su pokazali veliko interesovanje, a domaćini su se potrudili da im pridstave najlipše radove proistekle iz bujne mašte i vešti prstiju slamarke.

Vinac, koji će bandaš nosit na šeširu, darovala je Kata Kuntić, dok su perlice za bandaša i bandašicu dar slamarke Ivane Dulić. Bandaša i bandašicu je vincem i perlicama okitila mr  Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica Privremenog organa upravljanja Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine.

Pridsidnik Bunjevačke matice Ivan Sedlak, poklonio je bandaškom paru po jednu umitničku sliku, u znak sićanja na ovogodišnju „Dužijancu”.

Istog dana upriličeno je i otvaranje samostalne izložbe slika od slame, koja će prostorije Bunjevačke matice krasiti do 20. avgusta, do kada će i biti otvorena za javnost.

Ivana Dulić – Seka, med slamarskim svitom poznata je po svojoj originalnosti i izvornosti. Naime, ona čuva tradiciju svoji pridaka i ne dozvoljava da slama i radovi od nje budu stavljeni u kategoriju koju ne zaslužuju. Posli više samostalni izložbi, te nikoliko zajednički, ovog puta, Ivana Dulić je Subotičanima poklonila dio onog što je vridno stvarala poslidnji četrnajst godina. Ona se od samog početka držala nečega što je posebno samo za nju, težila je tome da bude drugačija, te da i njeni radovi budu sve, samo ne ono što se do sada već radilo u slamarstvu.

Svaka njezina slika ima svoju priču, ništa nije slučajno i sve ima svoju simboliku. Glavna postavka izložbe, koja je takođe nosila simboličan naziv „Snaga zrnja”, odnosila se upravo na „Dužijancu”, koja je ispričana na nekoliko načina.

Izložbu je svečano otvorio Slavomir Vojinović, poznati publicista, koji se posebno posvetio radu na nigovanju narodne umitnosti.

S.N.

 

Foto: BIC (Nikola Stantić)

 

 

 

Radionica pletenja vinaca i krune od žita

KUD „Bunjevka”

Radionica pletenja vinaca i krune od žita

IMG 4701

   U subotu, 2. avgusta, u organizaciji Kulturno-umitničkog društva „Bunjevka” održana je radionica pletenja krune i vinaca od žita, kojoj su se pridružili UG „Bunjevačka vila” iz Male Bosne, BKC „Bajmok” i BKC „Tavankut”.

   Bila je to četvrta, od ukupno osam, manifestacija koje upotpunjuju ovogodišnji program obilužavanja nacionalnog praznika Bunjevaca Dan Dužijance. Vinci, kruna, te perlice za goste, koji su nastali na ovoj radionici pravljeni su za potribe centralne svečanosti Dužijance, koja je zakazana za 15. avgust.

 

 

 

 

 

„Sićanje na rat”

BUNJEVAČKA MATICA

„Sićanje na rat”

 IMG 4256

   U povodu obilužavanja stogodišnjice od Prvog svitskog rata, u prostorijama Bunjevačke matice u utorak, 29. jula, održana je istorijska tribina „Sićanje na Veliki rat”, u saradnji s Pedagoškim fakultetom u Somboru, na kojoj su divanili prof. dr Saša Marković i Ivan Sedlak, pridsidnik Matice.

   Poznato je da su Bunjevci najveću ulogu u Velikom ratu odigrali upravo na njegovom kraju, prilikom održavanja Velike narodne skupštine Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena 25. novembra 1918. godine. Međutim, njeva aktivnost, koja će kasnije dovest do stvaranja zajedničke južnoslovenske države, počela je još polovinom 19. vika. Ono čime su se Bunjevci vodili tokom rata zasnivalo se na principu samoopridiljenja, kojeg je američki pridsidnik Vilson naminio malim narodima, kakav je i bunjevački, a di je mislio na narode koji su bili u sastavu Austro-ugarske monarhije i čija je sudbina bila vezana za taj princip, koji je davo pravo narodima da se izjasne u kojoj državi, sa kim i kako žele živit.

   Kako je cila tribina bila u znaku doprinosa Bunjevaca u Prvom svitskom ratu, prof. Marković je istako kako su u to vrime oni bili, ko i većina naroda, u rascipu izmed lojalnosti Austro-ugarskoj i potribe da afirmišu solidarnost sa slovenskim narodima i njevom borbom tokom rata. Za velik broj naroda, a ujedno i za bunjevački, rat je značilo odlazak mladi na frontove na strani austro-ugarske vojske, iako su, u većini slučajeva, simpatije bile na drugoj strani, dok je u isto vrime rasto patriotizam kod ljudi koji su ostali i želja da se riši njeva sudbina, dok je konačno rišenje nađeno je u formiranju Kraljevine Srbije 1918. godine.

S. N.