OBILUŽEN JUBILEJ – 200 BROJOVA „BUNJEVAČKI NOVINA“

│ Izvor: BMC │ Foto: Subotica.info │ Četvrtak, 17.02.2022. │

Od jula 2005. do februara 2021. godine dešavanja u bunjevačkoj zajednici pridstavljena su kroz „Bunjevačke novine“. To je period od 200 miseci, a upravo je u četvrtak, 17. februara, obilužen ovaj značajan jubilej za novine koje izlaze pod okriljem Novinsko izdavačke ustanove „Bunjevački informativni centar“.

Govoreći o „Bunjevačkim novinama“ Boris Bajić, direktor NIU „BIC“, podvuko je veliki značaj ovog jubileja:

– Novine u kontinuitetu izlaze sedamnaest godina, nakon što je Nacionalni savit bunjevačke nacionalne manjine osnovo našu ustanovu. Trudimo se da novine po kvalitetu i sadržaju budu što bolje. Nuz podršku Savita, velika podrška u smislu sufinasiranja nam je Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa virskim zajednicama – ističe Bajić.

Nikola Stantić, urednik „Bunjevački novina“, kazo je kako je uvik cilj napraviti balans u novinama, što se tiče sadržaja, te da svako ko uzme „Bunjevačke novine“ u ruke mora naći nešto zanimljivo u njima.

– U našim novinama svakako imamo teme koje su specifične za Bunjevce, koji prate dešavanja u okviru zajednice, prate rad Savita i udruženja, pišu o kulturi i tradiciji Bunjevaca, ali su tu i druge teme koje su zanimljive za sve, od politike, priko društveni tema, zdravstva, zabave, sporta... Posebno bi naglasio da je od novembra povećan broj strana, kako bi se otvorio dodatni prostor za mlade.

Prema ričima dr Suzane Kujundžić Ostojić, pridsidnice NSBNM, ali ranije i urednice „Bunjevački novina“, možda se nekome čini da je 200 brojova malo.

– Kako se radi o misečniku, to znači da ove novine prate 200 miseci informisanja, prateći dešavanja i život bunjevačke zajednice. Kada god radimo bilo koje istraživanje, kad god tražimo bilo kakve informacije, prvo se uvatimo ukoričeni godišnjaka „Bunjevački novina“. Ne triba zaboravit da su „Bunjevačke novine“ nastavak „Bunjevačko-šokačkih novina“ Ivana Antunovića, ali i list koji je imo veliki uticaj na proces standardizacije bunjevačkog jezika – naglasila je dr Kujundžić Ostojić.

Domaćine i goste pozdravila je Jasmina Stevanović, sekretar Sekretarijata za društvene dilatnosti, koja je, zajedno sa Milankom Kostić, članicom Varoškog vića Subatice zaduženom za oblast obrazovanja i kulture, prisustvovala proslavi jubileja.

– Čestitam vam na ovako značajnom jubileju i u ime gradonačelnika i gradske uprave. Nije mnogo subotičkih glasila koja imaju ovakav kontinuitet u radu. Rad koji traje 200 meseci obeležile su tri stvari. Prvo je to informisanje, kroz ceo period, i to ne samo Bunjevaca, nego svih građana, tu je začetak standardizacije bunjevačkog jezika, drugo je negovanje kulture, tradicije i jezika, to je temelj istorije jednog naroda, a treća stvar je pobeda, misleći tom prilikom na to da je bunjevački četvrti jezik u službenoj upotrebi u Subotici. To je pobeda svih nas koji živimo u ovom gradu i koji znamo koliko različitost spaja.

Obraćanje je zaključeno ričima Mirka Bajića koji je ranije sa pozicije direktora vodio NIU „Bunjevački informativni centar“.

– Uvik smo bili svesni da je informisanje kamen-temeljac opstanka nacionalne zajednice i identiteta. Toga smo se držali, a ovoga ne bi bilo da nismo svi zajedno radili. Zadovoljan sam što danas imamo jedan sjajan kolektiv, ne velik, spram sridstava koja imamo, na svu sreću, nuz podršku Pokrajine, i pomoći lokalne samouprave. Siguran sam da se po pitanju kvaliteta može napridovati, jer su taki ljudi koji rade u NIU „BIC“ – poručio je Bajić.

VIDEO PRILOG: BMC

FOTOGRAFIJE

POTPISANI UGOVORI ZA SUFINANSIRANJE LISTOVA NA JEZICIMA NACIONALNI MANJINA

│ Izvor: BMC │ Petak, 11.02.2022. │

Isprid Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose sa virskim zajednicama, pokrajinska sekretarka Dragana Milošević je u četvrtak, 10. februara, u prostorijama Pokrajinske Vlade uručila ugovore na potpisivanje vezane za sufinansiranje listova na jezicima nacionalni manjina čiji su osnivači nacionalni saviti, u vridnosti od 390 miliona dinara.

Sridstva za finansiranje listova na manjinskim jezicima uvećana su sa 264 miliona dinara na 390 miliona dinara u cilju još boljeg i kvalitetnijeg rada u izdavaštvu i očuvanju nacionalnog identiteta svake manjinske zajednice na teritoriji AP Vojvodine.

Uručeni su ugovori za 22 lista iz devet izdavački kuća: Magyar Szó, Hét Nap, Hlas L’udu, Libertatea, Ruske slovo, Hrvatska riječ, Bunjevački informativni centar i Makedonski informativni i izdavački centar.

Isprid Bunjevačkog infomativnog centra ugovor je potpisao direktor Boris Bajić, koji se zafalio na dosadašnjoj dobroj i uspišnoj saradnji sa Pokrajinskim sekretarijatom za kulturu, javno informisanje i odnose sa virskim zajednicama i ujedno spominio da je iz štampe izašo 200 broj „Bunjevački novina“ što potvrđiva upišnost u rada NIU BIC–a i dobre saradnje sa ovim pokrajinskim sekretarijatom.

Bunjevci proslavili jedan od četri nacionalna praznika

DAN VELIKOG PRELA

│ Nedilja, 06.02.2022.│

Bunjevačka zajednica je proslavila jedan od četri nacionalna praznika – Dan Velikog prela. Dan je to kada se ova zajednica sića 1879. godine kada su Bunjevci prvi put javno proslavili Veliko prelo u Subatici, u želji da svojim sugrađanima pokažu ko su, šta su i koliko ji ima.

Od te, 1879. godine, do danas, Bunjevci su prošli trnovit put, ali danas, u Subatici, u Vojvodini i Srbiji, Bunjevaca i dalje ima i dalje sa ponosom mogu da pokažu kako čuvaju svoju tradiciju i kulturu.

– Prelo je naš veoma stari običaj, taj običaj smo doneli u ove krajeve i pre više od tri i po vika, a obilužavamo prela i danas. Prvo javno Veliko prelo je održano 1879. godine, a danas smo prvi put ovako javno proslavili Veliko prelo u Subatici, u varoši u kojoj je bunjevački jezik u službenoj upotribi. Slavlje je time veće i svečanije, i proglašenje bunjevačkog kao službenog jezika je prekretnica u svemu što radimo – istakla je dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, a svim Bunjevkama i Bunjevcima je, nuz čestitke, poželila da ji bude više na slidećem popisu.

– Da ostanemo na putu po kome iđemo već više od tri vika.

Podpridsidnik NSBNM Dejan Parčetić, inače i pridsidnik UG „Bunjevačko kolo“ iz Sombora, dodo je kako je zadovoljstvo biti gost na Velikom prelu.

– Ove godine nismo mogli da održimo i prelo u Somboru, ali smo se dogovorili da, kao zajednica, moramo da održimo bar jedno prelo uprkos aktuelnoj epidemiološkoj situaciji. Logično je bilo da to bude Subatica, jer tu ima i najviše Bunjevaca.

U ime lokalne samouprave i gradonačelnika Stevana Bakića Bunjevcima je nacionalni praznik čestito Srđan Samardžić, član Varoškog vića zadužen za oblast privrede.

– Zadovoljstvo je biti na Prelu i u uslovima kada je bilo teže organizovati ovakav skup. Danas je ovo nacionalni praznik ove zajednice, a Subotica je grad u kome je bogatstvo kulture sadržano u mozaiku različitosti. U tom smislu bunjevačka zajednica doprinosi i obogaćuje kulturni sadržaj našeg grada – naglasio je Samardžić.

Zoltan Kudlik, pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu, javno informisanje i odnose sa virskim zajednicama, sektor za kulturu nacionalni manjina – nacionalni zajednica, naglasio je da je ovo jedan od najznačajni praznika Bunjevaca i dodao:

– Bunjevačka zajednica ima dobru saradnju sa pokrajinskim strukturama, i svake godine mnogo bunjevačkih udruženja aplicira i dobije sredstva po pokrajinskim konkursima. Drago mi je da jedna ovakva zajednica i dalje živi, da ima jedno ovako kulturno bogatstvo i da čuva svoju tradiciju.

Med gostima Prela bio je i Milimir Vujadinović, narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije. On je Bunjevce pridstavio ko zajednicu koja je za Subaticu i Srbiju jednako značajna ko sve druge nacionalne zajednice.

– O tom značaju govore i postupci koje smo sproveli, a koji se tiču proglašavanja bunjevačkog jezika za službeni u Subotici. Ponosni smo što danas i Bunjevci imaju sva prava kao i svi drugi narodi, a ponosan sam što pripadam političkoj opciji i državi koja poštuje prava svih onih koji žive u Srbiji. Srbija ne bi bila ono što jeste kada bi svi bili jedan narod. Kao neko ko se bavi pitanjem srpske zajednice u regionu, bio bih ponosan i kada bi srpska zajednica u nekim od okolnih zemalja uživala sva ona prava koja uživaju manjinske zajednice u Srbiji. Na kraju, ponosan sam što svi zajedno živimo u zemlji u kojoj nema razbijenih tabli i znakova, bez obzira na to na kojem su jeziku – naglasio je Vujadinović.

Dramska sekcija Kulturno-umitničkog društva „Bunjevka“ izvela je prigodan dramski prikaz, a tom prilikom je dočaran dilić atmosfere sa nekadašnji prela u bunjevačkoj zajednici.

Takođe, ni ove godine nije izosto izbor za najlipšu preljsku pesmu i najlipše prelje. „Preljska pisma“ naziv je dela Geze Babijanovića koga je izabro žiri, najlipša prelja bila je Dunja Babić, prva pratilja Jovana Francišković, a druga Milica Anđelković.

FOTOGRAFIJE - I dio

FOTOGRAFIJE - II dio