│ Izvor: SBB │ Utorak, 24.05.2022. │

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST

SAVEZA BAČKIH BUNJEVACA

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) od Srbije traži, izmed ostalog, da ne dozvoli da „bunjevački govor“ bude u službenoj upotribi u Subatici. Ovakav zahtiv je potpuno besmislen, i jedino se može razumiti ko licemeran stav i ko akt mržnje, što ne bi tribalo da je svojstveno takvoj instituciji ko što je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, s obzirom da „bunjevački govor“ nije, niti je ikada bio, u službenoj upotribi u Subatici.

U Subatici je u službenoj upotribi BUNJEVAČKI JEZIK, kao maternji jezik bunjevačke nacionalne manjine, jednako kao što je u službenoj upotribi i HRVATSKI JEZIK, kao maternji jezik hrvatske nacionalne manjine, i MAĐARSKI JEZIK kao maternji jezik mađarske nacionalne manjine.

Uzgred, kada bi se, kao što traži Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, u potpunosti, izjednačila prava Hrvata u Srbiji i Srba u Hrvatskoj u pogledu službenosti jezika, nikada hrvatski jezik ne bi bio službeni jezik u Subatici, jer u Subatici živi samo 10% Hrvata, a nigde u Hrvatskoj gde živi 10% Srba, srpski jezik nije u službenoj upotribi.

Mirko Bajić, pridsidnik Saveza bačkih Bunjevaca

Subatica, 24. maj 2022. godine

ODRŽANA TRIBINA „JEZIK I PISMO U SLUŽBENOJ UPOTRIBI“ U ČITAONICI VAROŠKE BIBLIOTEKE U SUBATICI

│ Izvor: BMC │ Petak, 20.05.2022. │ Autor: Tamara Babić │

Bunjevački edukativni i istraživački centar „Ambrozije Šarčević“ bio je domaćin i organizator tribine pod nazivom „Jezik i pismo u službenoj upotribi“ koja je održana u četvrtak, 19. maja, u čitaonici Varoške biblioteke u Subatici.

Prije godinu dana bunjevački jezik je uveden u službenu upotribu na teritoriji Varoši Subatice pa je u ime ove godišnjice i organizovana ova tribina. Med prisutnim zvanicama bili su pridsidnik rusinskog nacionalnog savita Borislav Sakač, isprid mađarskog nacionalnog savita Emil Lulić, ko i podpridsidnici bunjevačkog nacionalnog savita Nikola Babić i Veljko Vojnić, isprid SBB Mirko Bajić i direktor NIU BIC–a Boris Bajić.

Koji su dalji koraci i planovi vezani za službenu upotribu jezika na teritoriji Varoši Subatice, o tom je divanila dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica BNS koja je istakla koliko je važna podrška Pokrajine ko i Varoši Subatice oko daljeg rada na upotribi bunjevačkog jezika u budućnosti.

Na tribini je divanio Adrian Borka samostalni savitnik za inspekcijski nadzor za službenu upotribu jezika i pisma isprid Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine-nacionalne zajednice koji je kazo šta je potribno da se unapridi službena upotriba bunjevačkog jezika u našoj Varoši ko i šta je sve potribno da se ispuni da bi jezik bio u službenoj upotribi.

U kulturnom dilu programa nastupili su učenici OŠ „Ivan Milutinović“sa recitacijama na sva četri jezika koja su u službenoj upotribi u Varoši Subatica.

VIDEO PRILOG: BMC

FOTOGRAFIJE

OTVORENA IZLOŽBA IVANA ŠARČEVIĆA U OKVIRU NOĆI MUZEJA U BUNJEVAČKOJ MATICI

│ Izvor: BMC │Ponediljak, 16.05.2022. │ Autor: Tamara Babić │

U prostorijama Bunjevačke matice je u subotu, 14. maja u okviru manifestacije osamnaeste po redu „Noći muzeja“ svečano je otvorena izložba slika poznatog subatičkog slikara Ivana Šarčevića Šarca pod nazivom „Bunjevački život u slikama“.

Na ovoj izložbi bilo je izloženo priko trideset njegovi likovni radova u tehniki ulja na platnu i pastelu sa motivima salaša i mrtve prirode koji su najčeće dio njegovi slika. Ova izložba je bila organizovana uz podršku UK „Centar za kulturu Bunjevaca“ i UG „Bunjevačke matice“. Izložbu je svečano otvorila pridsinica BNS dr Suzana Kujundžić Ostojić koja je istakla značaj dugogodišnjeg slikarskog rada Ivana Šarčevića Šarca koji je ostavio dubok trag slikarske umitnosti kod Bunjevaca.

Ivan Šarčević – Šarac rođen je 7. jula 1950. godine u Subatici od oca Pere i majke Jelene rođene Zelić. Osnovnu i sridnju škulu završio je u Subatici, a svoj radni vik odradio je u svojoj rodnoj varoši. Nakon odlaska u penziju potpuno se posvećuje slikarstvu. Do sad je imo desetak samostalni izložbi u zemlji i inostranstvu. Posebno je zabilužena izložbena postavka sa poznatim somborskim slikarem Pavlom Blesićem u četri grada u Mađarskoj. Učestvovo je na priko 350 likovni kolonija u zemlji i inostranstvu. Osnovna priokupacija njegovi radova su ravničarski predeli, salaši, pejzaži njegovog zavičaja. U svojstvu likovnog umitnika u dosadašnjem radu iskazo je veoma značajnu aktivnost na afimaciji likovne umitnosti. Učesnik je više kolonija i izložbi u okviru Bunjevačke matice, a i samostalni u inostranstvu u Mađarskoj - Baja, Kaćmar i Kiškunhalaš, mista di žive pripadnici bunjevačke nacionalne manjine. Voli svoju ravnicu, ljude koji ga okružuju, veliki je humanista u brojnim aktivnostima i po tom je pripoznatljiv u našoj subatičkoj sridini. Dobitnik je priznanja PRO URBE za 2017. godinu Varoši Subatice.

U kulturnom dilu programa nastupili su: pisnikinja Gabrijela Diklić, Tamara Babić ko vokalna solistkinja, Adriana Županek Sič na violončelu i Gordan Papić na klaviru.

FOTOGRAFIJE