U subotu, 29. avgusta, Bajmočani su po jubilarni deseti put ugostili izlagače iz varoši i okolni mista, ali i goste iz Mađarske i Slovenije. Prisutnima su se obratili: Branko Pokornić, organizator festivala, pridsidnica Bunjevačkog nacionalnog savita, mr Suzana Kujundžić-Ostojić, gradonačelnik grada Subotice, Jene Maglai , podpridsidnik Skupštine autonomne pokrajine Vojvodine prof. dr Branislava Belić a festival je zvanično proglasio otvorenim državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, prof. dr Zoran Rajić.

Na festivalu se ove godine okupio ukupno 21 izlagač, što entuzijasta koji samostalno izlažu, što udruženja. A gosti su se mogli upoznat, pored bunjevačke nacionalne kujne i sa tradicionalnim ilima nemačke zajednice u Subotici, ko i specijalitetima koje su spremili gosti iz Mađarske.

Posli šarolike i bogate trpeze koju je tribalo ocinit, tročlana komisija u sastavu: Stela Bukvić, Kata Kuntić i Vuković Liza dodilile su plakete nagrađenim izlagačima. Utisci sa festivala upućuju na sve veći značaj koji ova manifestacija ima ne samo za bunjevačku zajednicu već i promovisanje suživota kroz razminu kulturne različitosti.

T.K.M.

U okviru tradicionalne manifestacije „Dani bunjevačke kulture“ koju već deset godina organizuje Bunjevački kulturni centar „Bajmok“, u petak, 28. avgusta, održana je promocija dokumentarnog filma o Miji Mandiću, ko i pridstavljanje novog festivalskog biltena s bunjevačkim ilima.

Premijera dokumentarnog filma o Miji Mandiću je održana u prostorijama KPD-a “Jedinstvo-Eđšeg”, a brojni gosti su imali priliku da vide prikaz života ovog istaknutog prosvitnog radnika i počasnog građana Subotice.

Ovo je osmi film koji je BKC “Bajmok” snimio o značajnoj bunjevačkoj ličnosti, a njime je obiluženo 70. godina od smrti bunjevačkog kulturnog radnika Mije Mandića.

U stvaranju filma su učestvovale brojne institucije, pridstavnici iz Gradskog muzeja, Gradske biblioteke, ko i unuk Mije Mandića, koji nosi njegovo ime.

Gledaoci nisu krili oduševljenje ovim dokumentarnim filmom, ističući da na pravi način prikaziva lik i dilo ovog bunjevačkog rodoljuba.

V.K.

Uz pozdravni govor Svetlane Babić, pridsidnice UG „Bunjevački kulturni centar–Novi Sad”, u kome se zafalila Gradu Novom Sadu, Nacionalnom savitu bunjevačke nacionalne manjine, Kulturno-umitničkom društvu „Bunjevka”, UG „Bunjevački omladinski centar”, UG „Bunjevačka vila” i BKC „Tavankut” na podrški u organizaciji, okončan je centralni dio obilužavanja „Dana bunjevačke kulture” u Novom Sadu.

– Zadovoljstvo nam je da na ovom mistu po prvi put pridstavimo našim posetiocima kulturu i kulturno nasliđe Bunjevaca. Mi smo stanovnici Novog Sada, naučili smo da živimo s drugim narodima, al i želimo svima da pokažemo ono čime se dičimo. Čast nam je što imamo podršku Grada Novog Sada za ovake događaje, al i „Kulturnog centra Novi Sad”, i nastojaćemo da u Novom Sadu svake godine priredimo „Dane bunjevačke kulture” – kazala je Svetlana Babić.

U prostoru „Kulturnog centra Novog Sada” tražilo se misto više, a positioci su mogli da uživaju u remek dilima od slame, koja su nastala iz ruku vridni subotički slamarki, dok su kroz prikaze Stele Bukvić i prof. dr Saše Markovića mogli da saznaju štogod više o kulturi Bunjevaca, o obilužavanju „Dužijance”, jednog od četri praznika ove nacionalne manjine, al i o Ivanu Antunoviću (ove godine se obilužava 200 godina od njegovog rođenja), jednoj od najznačajniji osoba u borbi Bunjevaca za autohtonost, koja i danas traje.

Mr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica Nacionalnog savita bunjevačke manjine, pozdravila je prisutne, te naglasila koliko je važno prikazivanje kulture običaja, pogotovo u gradu u kome žive Bunjevci, i koji je značajan za njevu istoriju.

– Ako ima smisla prikazati Bunjevcima bunjevačku kulturu u Somboru i Subotici, svakako da ima smisla pokazat je i drugima. Subotica je za Bunjevce važna, al je važan i Novi Sad, što se pokazalo i u istoriji. Ivan Antunović, koji je rođen prija 200 godina, je blisko sarađivo sa Maticom srpskom, a zajedno s njima je napiso knjigu u poriklu Bunjevaca, koja je i dan danas neprivaziđena. Prija 100 godina u ovom gradu smo pisali svoju istoriju na dan Velike narodne skupštine 1918. godina. Danas, u vrime interneta i brzine, Bunjevci su se udaljili od Novog Sada, iako veliki broj mladi pripadnika ove zajednice dolazi tu da studira, pa i ostaje da živi. Volela bi da ovo veče bude prva spona u novom razdoblju.

Isprid Grada Novog Sada, Vesna Srdanov je pozdravila prisutne u ime Gradske uprave za kulturu Grada Novog Sada, a tom prilikom je i dodala:

– Zadovoljni smo što možemo da učestvujemo u ovako lepoj organizaciji UG „BKC Novi Sad” koji je podržan od strane Grada Novog Sada, a uz „Dane bunjevačke kulture”, podržavamo i obeležavanje 25. novembra, Dana Velike narodne skupštine. Uspešno sarađujemo, nadamo se da će to u budućnosti biti još bolje. Novosađani imaju priliku da se upoznaju sa jednom kulturom o kojoj malo znaju, imaju priliku da se upoznaju sa sugrađanima.

Ona je istakla važnost promocije multikulturalnosti, kojoj doprinose i pripadnici bunjevačke zajednice, te je naglasila da će Grad Novi Sad i nadalje podržavati kvalitetne projekte koji dolaze iz ove zajednice.