STANDARDIZACIJA - NAJVAŽNIJI POSO

   Delegacija Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine 19. januara positila je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava di ji je primio ministar Svetozar Čiplić. Tom prilikom ministar je upoznat s problemima koje ima bunjevačka nacionalna zajednica u svojem radu. Med najvećim problemima, kako je istako pridsidnik BNS-a Blaško Grabrić, je borba protiv asimilacije Bunjevaca u Hrvate. Odupiranje asimilaciji nije lako, pogotovo kad BNS radi s vrlo skromnim materijalnim sridstvima. Gabrić je naglasio da Bunjevci priznaju Srbiju ko svoju matičnu zemlju i čerez tog su i njeva očekivanja sva uprta upravo u nju.   Branko Pokornić, pridsidnik Izvršnog odbora BNS-a upozno je ministra sa svim izdacima koje ovaj nacionalni savit ima, počevši od obrazovanja - plaćanja učitelja, informisanja - finansiranje radio redakcije, plaćanje zakupa za prostorije svi bunjevački institucija, redovna misečna finansijska pomoć bunjevačkim institucijama, stipendije, naučna istraživanja i radovi i to je samo dio koji samostalno finansira BNS.
  Marko Marjanušić, podpridsidnik BNS-a, ukazo je ministru na stalne napore Bunjevaca za dobijanje Zavoda za kulturu Bunjevaca, koji osim što ima veliku kulturnu važnost, po novom sistemu finansiranja nacionalni savita nosi i velik dio bodova, di su Bunjevci opet zakinuti.
   Ministar Čiplić je objasnio da je za dobijanje Zavoda potribna standardizacija bunjevačkog jezika, jel zavode imaje one nacionalne manjine čiji je jezik priznat ko taki u Srbiji. Iz tog se jasno vidi, kazo je ministar, da je ratifikacija jezika glavni cilj BNS-a u naredni par godina. Mr Suzana Kujundžić - Ostojić v.d. urednica „Bunjevački novina” je upoznala ministra o radu BNS-a nakon izbora, di ima problema al postoji i saradnja svi lista na jednom cilju - očuvanju bunjevačkog identiteta, ko najvišeg i najvažnijeg cilja BNS-a, što je zajednička tačka svi pojedinaca u nacionalnom savitu. Ministar je upoznat i s detaljima oko procesa standardizacije bunjevačkog govora i dokleg se u ovom poslu stiglo.

Na konferenciji za novinare 20. januara 2011. godine SAVEZ BAČKIH BUNJEVACA podržao je projekte koji su najavljeni od strane pokrajinskog sekretarijata za sport i omladinu, a koji se odnose na dovršetak započete investicije kompleksa zatvorenih bazena u Dudovoj šumi u Subotici i izgradnje nove fiskulturne sale u Đurđinu. Zatraženo je da se ubuduće obezbedi ravnomerni razvoj uslova i izgradnja  infrastrukturnih objekata u oblasti sporta i omladine, kako u gradu tako i u prigradskim naseljima, što je značajno za razvoj sela i ostanak mladih na selu.

Dragan Kopunović je istakao da se moraju znati ukupne potrebe i odrediti prioriteti na bazi konkretnih podataka, kako se ne bi dogodilo da se ovakve investicije rade po političkom uticaju koji je direktor iz koje stranke, nego po stvarnim potrebama imajući u vidu veličinu škola i broj dece. Istakao je primer škole Đuro Salaj, kao najstarije škole u gradu sa velikim brojem dece a koja još nema fiskulturnu salu.

Mirko Bajić, predsednik Saveza bačkih Bunjevaca, ukazao je na nedopustive odredbe u Zakonu kojima se u realnosti onemogućava političko angažovanje stranaka nacionalnih manjina koje su brojčano male. Naročito je ukazao na činjenicu da u odredbama Zakona o finansiranju stranaka i predlogu izmena ovog zakona, postoje gotovo diskriminatorski odnosi prema strankama nacionalnih manjina i na činjenicu da je aktuelni režim nekome majka a nekome maćeha u ostvarivanju prava na finansiranje. Savez bačkih Bunjevaca ne ostvaruje ni dinara pomoći od bilo kojeg nivoa vlasti i samim tim je u neravnopravnom položaju u odnosu na druge stranke koju tu pomoć imaju. Danas se govori da će biti novih izmena u Zakonu o lokalnim izborima  i Savez bačkih Bunjevaca zahteva da se učine takve promene koje će omogućiti ravnopravno učešće u vlasti i političkih predstavnika manjina koje su brojčano male. Sadašnje odredbe Zakona teraju političke stranke manjina da se udružuju sa većim strankama, a one onda tako gube politički i nacionalni profil i mogućnost da realizuju program zbog kojeg su i osnovane, a to je da se bore za bolji položaj i ostvarivanje prava svoje nacionalne manjine u Srbiji.

Siniša Tikvicki je izneo da Savez bačkih Bunjevaca podržava rad Nacionalnog saveta bunjevačke nacionalne manjine i pozvao sve pripadnike bunjevačkog naroda da se slobodno i sa ponosom izjasne o svojoj nacionalnoj pripadnosti na predstojećem popisu stanovništva koji će biti u oktobru. Mi ne sporimo pravo da se svako izjasni o svojoj nacionalnoj pripadnosti bio Mađar, Srbin, Hrvat, Bunjevac…, ali pozivamo sve Bunjevce da se na predstojećem popisu vrate svojim korenima i slobodno izjasne kao Bunjevci, jer nam to danas Ustav i Zakon Republike Srbije, a i međunarodne  evropske norme omogućavaju, istakao je Siniša Tikvicki.

I BUNJEVCI U REZOLUCIJI

   Evropski parlament je 19. januara s 93 posto glasova usvojio Rezoluciju o procesu evropski integracija Srbije kojom se pruža podrška prijemu Srbije u Evropsku uniju. Na ovoj sidnici održanoj u Strazburu, Srbiji su poslate jasne poruke u 49 tačaka, med kojima izdvajamo slideće. Evropa pozdravlja napore Srbije na polju zaštite manjina. Ističe, međutim, da je potribno poboljšat pristup informacijama i obrazovanju na manjinskim jezicima, naročito u slučaju bošnjačke, bugarske, bunjevačke i rumunske manjine. Ova konstatacija Evropskog parlamenta velika je podrška bunjevačkoj nacionalnoj manjini i potvrda da na polju informisanja i obrazovanja triba i dalje radit i da će to bit potpomognuto od strane države. U Rezoluciji se dalje kaže da Parlament pozdravlja formiranje savita nacionalni manjina, ko tila koja će manjinama omogućit da donose odluke na polju obrazovanja, kulture, upotribe manjinskog jezika i javnog informisanja. Parlament konstatuje značaj punog sprovođenja nadležnosti ovi samoupravni tila manjina i neophodnost odgovarajući budžetski subvencija koje garantuje Zakon o većima nacionalnih manjina.