Izložba božićnjaka u Maloj BosniUG „Bunjevačka vila”Izložba božićnjaka
Po deseti put u Maloj Bosni je u nedilju otvorena jednodnevna Izložba božićnjaka, a po drugi put u prostorijama Doma kulture u organizaciji Udruženja građana „Bunjevačka vila” iz Male Bosne. Centralni dio izložbe, ko i svake godine, zauzimali su božićnjaci, nji oko pedest. Svoje umeće u pravljenju kolača i figurica koje iđu na božićnjak pokazali su i najmlađi. Tom prilikom pridstavljeno je i drugo dopunjeno izdanje brošure „Božićnjak” autora Marije Mace Bošnjak. U kulturno-umitničkom dilu programa nastupila je dičija folklorna grupa Kulturno-umitničkog društva „Bratstvo”, a prisutnima se obratio i velečasni Dragan Muharem koji je divanio o jednom od najveći hrišćanski praznika, Božiću, te kultnom kolaču koji se za taj blagdan pripravlja. Izložbu je svečano otvorio član Privremenog organa upravljanja Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine Branko Pokornić. Pored božićnjaka, u prodajnom dilu bile su izložene razne ikebane, adventski vinci, božićnji ukrasi, stolnjaci, salvete, predmeti od slame... Subotička javnost istu izložbu imaće prilike vidit u utorak, 3. decembra, u prostorijama Bunjevačke matice s početkom u 18 sati. S. N.
Kliknite na fotografiju da biste je uvećali
Pisme s ljubavlju o ravniciKUD „Bunjevka”Pisme s ljubavlju o ravnici
U četvrtak je u Velikoj vićnici Gradske kuće u Subotici održan cilovečernji koncert pod nazivom „Pisme s ljubavlju o ravnici“ u organizaciji Kulturno-umitničkog društva „Bunjevka”. Domaćini koncerta bili su Tamburaški orkestar „Sledbenici Tumbas Pere Haje” i solistkinja Tamara Babić, a na koncertu su nastupili i gosti: Tamburaški orkestar „Potiski tamburaši” iz Kanjiže, Zorana Iđuški iz Sombora ko vokalni solista, dok su iz Subotice ko gosti nastupili Stela Bukvić, Vlastimir Stanimirović-harmonika, Mihajlo Mika Jančikin i Marija Horvat. S. N.
Kliknite na fotografiju da biste je uvećali
Istorijska tribina o biskupu Ivanu AntunovićuBunjevačka maticaIstorijska tribina o biskupu Ivanu Antunoviću
U prostorijama Bunjevačke matice u utorak, 26. novembra, održana je istorijska tribina povodom 125 godina od smrti bunjevačkog rodoljuba i prosvetitelja biskupa Ivana Antunovića. Na tribini je divanio pridsidnik Matice Ivan Sedlak, dok su u kulturno – umitničkom dilu programa nastupili članovi Tamburaškog ansambla „Sledbenici Tumbas Pere Haje” i solistkinja Tamara Babić. Ivan Antunović rođen je u Kunbaji 1815. godine, a umro 1888. godine u Kalači. Smatra se najvećim prosvetiteljom i priporoditeljom bunjevačkog naroda. U drugoj polovini XIX vika, kad je u Evropi uveliko krenilo priporoditeljstvo i prosvetiteljstvo kod evropski naroda, Antunović je pokrenio isto kod Bunjevaca. Posli 1848. godine krenila je velika mađarizacija i 1868. godine kad je doneta Konvencija o pravima nacionalni manjina koja se odnosila na upotribu manjinski jezika u škulama, upravi, sudu i gazdinstvima, ona je rezultirala pokret i kod Bunjevaca, na čijem čelu je bio biskup Ivan Antunović.To tog vrimena bunjevačka inteligencija je bila pomađarena. Bunjevci su u to vrime živili većinom na salašima, dok je jedan mali dio živio u varoši. Uvidivši tako stanje u narodu, koji nije mogo pratit nastavu na svom maternjem jeziku, što je dovelo do neznanja u narodu, Ivan Antunović je pokrenio aktivnosti na obrazovanju, prosvećivanju svog naroda. Takođe je pokrenio aktivnosti i na buđenju bunjevačke i šokačke nacionalne svesti, piso je o bunjevačkoj i šokačkoj istoriji, di je izno podatke i dokumenta da su Bunjevci i Šokci autohtoni narod na ovim prostorima, koji potiču od stari Slovena i da su na ove prostore došli prije Mađara. Pored tog bio je i panslavista, prihvatio je pokret koji je u drugoj polovini XIX vika bio na ovim prostorima koji je proizvo i strvaranje prve južnoslovenske države. Na temelju njegovi učenja stvorene su brojne bunjevačke institucije, a jedna od najznačajniji bila je Pučka kasina u koju je posebno polago nade. Napiso je desetak knjiga, piso je pisme, bio je sveštenik koji je naklonjen svom bunjevačkom narodu, pomago je sirotinju, bio je uzor svom narodu. S. N.
Kliknite na fotografiju da biste je uvećali
|