PRIKINIT PRITVARANJE BUNJEVACA U HRVATE

Prema ričima Branka Franciškovića, pridsidnika Bunjevačke stranke Vojvodine, tušta je primera koji pokazivaje kako se vrši asimilacija Bunjevaca. Ustav Republike Srbije navodi i Bunjevce i Hrvate ko ravnopravne nacionalne manjine, dok pojam Bunjevac-Hrvat ili Hrvat-Bunjevac ne postoji

 Sve češći pokušaji asimilacije Bunjevaca i privođenje isti med Hrvate bili su povod da se Bunjevačka stranka Vojvodine, priko konferencije za štampu, oglasi i oštro osudi ovake pokušaje.
Radni naziv ove konferencije glasi „zaštitićemo ime Bunjevaca”. Kad kažem „zaštitićemo”, onda cigurno ima i od koga. Naime, bunjevačko ime je danas višestruko zloupotribljeno, pa se često mogu čut termini poput Bunjevac-Hrvat, Hrvat-Bunjevac, bunjevački Hrvat, hrvatski Bunjevac. Sve to divani samo jedno – očigledna je namira da se Bunjevci prisajedine Hrvatima, a to je baš pokušaj asimilacije. Daćemo sve od sebe da zaštitimo bunjevačko ime, da se od Bunjevaca ne krade – divani Branko Francišković o temi koja najviše pogađa Bunjevce.
   Primera koji iđu nuz ovu tezu ima tušta, a već su pokrenuti i konkretni potezi.
   Udruženje građana „Bunjevačko kolo” iz Sombora je podnelo tužbu protiv Hrvatskog kulturnog centra „Bunjevačko kolo” iz Subotice, jel se isto zovu, al nikako ne gaje tradiciju bunjevačkog naroda. Suprotno tom, u HKC „Bunjevačko kolo” se gaji tradicija Hrvata. Da ovako štogod nema nikake, pa ni pravne osnove, Francišković objašnjava kroz navode iz Ustava Republike Srbije.
   U Srbiji postoji jasno razgraničenje izmed bunjevačke i hrvatske nacionalne manjine. Dokaz za to je Ustav Srbije, pa i Statut Vojvodine di u članu 1 piše da u Vojvodini žive ti i ti narodi, al i Hrvati i Bunjevci. Dakle, nema Bunjevaca-Hrvata. Možda to digod i postoji, al dok smo u Srbiji, onda se moraje poštovat ona pravna načela koja Srbija nalaže. Jedan od očigledni primera je, kako navodi Francišković, i nedavno održan Festival bunjevački pisama. Zvanični jezik konferanse je bio bunjevački, a prema propozicijama mogli su učestovat autori koji su pisali na hrvatskom i bunjevačkom.
   Nemam ništa protiv da se prave festivali di će bit zajedno i hrvatski i bunjevački izvođači, i ne samo oni, neg i srpski i madžarski i svi ostali. Samo, onda se to mož nazvat Međunarodni festival. Ne možedu Hrvati organizovat Festival bunjevački pisama. Mora se svatit da su ovo dvi različite nacije, nikako jedna ista. Ono što sve Bunjevce posebno boli je Dužijanca. I tu je, prema ričima Franciškovića, očigledan pokušaj asimilacije pripadnika bunjevačke nacionalne manjine.
   Svi znamo da je Dužijanca proglašena praznikom bunjevačke nacionalne manjine. Međutim, organizacija svečanosti je povirena Hrvatskom kulturnom centru „Bunjevačko kolo”. Da se razumimo, nemam ništa protiv da u svečanosti učestvuju i Hrvati, al se mora znat da je ovo tradicija bunjevačkog naroda. Da bude još gore, pokušavaje tu i tamo ubacit koju bunjevačku rič i onda dobijete jedan iskvareni jezik, mišavinu bunjevačko-srpsko-hrvatskog jezika. Pogledajte samo koliko je gostivi iz Hrvatske, koliko je organizacija, sve to upućiva na pokušaj prisvajanja Dužijance. Nemamo mi ništa protiv tog da Hrvati prave njeve žetelačke svečanosti, al ne pod imenom Dužijanca. Pod tim se podrazumivaje bunjevačke žetelačke svečanosti na području bajskog trokuta. To nismo izmislili mi u Bunjevačkoj stranki Vojvodine, to je tradicija vikovima unatrag. Francišković je potom navo da je moro i reagovat na tekst iz „Glasnika Pučke kasine” br. 11 -12, di svoj stav iznosi biskup dr Ivan Penzeš.
   Tamo piše, parafraziram, da je prije 22 godine od svog oca čuo da su Bunjevci Hrvati i da je za njega ta stvar završena. Kako on, ko visoko obrazovano svešteno lice, mož tako štogod kazat? Kaki je njegov otac istorijski izvor? Poštivam crkvu ko instituciju, al take stvari se ne smidu dešavat. Ne mož crkva bit promoter privođenja Bunjevaca u Hrvate. Ko rišenje za sve probleme Francišković navodi zaštitu države i dugotrajnu borbu na svim nivoima.
   Tražićemo zaštitu od države, ako su nas već priznali, nek nas i štite od pokušaja asimilacije. Virujem da će nas i Bunjevački nacionalni savit podržat u ovim naporima. Jednostavno, nikake manifestacije pod bunjevačkim imenom ne bi smile da se održavaje brez saglasnosti Bunjevačkog nacionalog savita. Svako mož dat saglasnost za svoje, Bunjevci za Bunjevce, Hrvati za Hrvate, Madžari za Madžare... – znamo da do rišenja nećemo doć priko noći, pa smo i spremni na mukotrpnu borbu u dužem vrimenskom periodu, s ciljom da se prikine započet proces asimilacije – zaključio je Francišković.

Na konferenciji za novinare 20. januara 2011. godine SAVEZ BAČKIH BUNJEVACA podržao je projekte koji su najavljeni od strane pokrajinskog sekretarijata za sport i omladinu, a koji se odnose na dovršetak započete investicije kompleksa zatvorenih bazena u Dudovoj šumi u Subotici i izgradnje nove fiskulturne sale u Đurđinu. Zatraženo je da se ubuduće obezbedi ravnomerni razvoj uslova i izgradnja  infrastrukturnih objekata u oblasti sporta i omladine, kako u gradu tako i u prigradskim naseljima, što je značajno za razvoj sela i ostanak mladih na selu.

Dragan Kopunović je istakao da se moraju znati ukupne potrebe i odrediti prioriteti na bazi konkretnih podataka, kako se ne bi dogodilo da se ovakve investicije rade po političkom uticaju koji je direktor iz koje stranke, nego po stvarnim potrebama imajući u vidu veličinu škola i broj dece. Istakao je primer škole Đuro Salaj, kao najstarije škole u gradu sa velikim brojem dece a koja još nema fiskulturnu salu.

Mirko Bajić, predsednik Saveza bačkih Bunjevaca, ukazao je na nedopustive odredbe u Zakonu kojima se u realnosti onemogućava političko angažovanje stranaka nacionalnih manjina koje su brojčano male. Naročito je ukazao na činjenicu da u odredbama Zakona o finansiranju stranaka i predlogu izmena ovog zakona, postoje gotovo diskriminatorski odnosi prema strankama nacionalnih manjina i na činjenicu da je aktuelni režim nekome majka a nekome maćeha u ostvarivanju prava na finansiranje. Savez bačkih Bunjevaca ne ostvaruje ni dinara pomoći od bilo kojeg nivoa vlasti i samim tim je u neravnopravnom položaju u odnosu na druge stranke koju tu pomoć imaju. Danas se govori da će biti novih izmena u Zakonu o lokalnim izborima  i Savez bačkih Bunjevaca zahteva da se učine takve promene koje će omogućiti ravnopravno učešće u vlasti i političkih predstavnika manjina koje su brojčano male. Sadašnje odredbe Zakona teraju političke stranke manjina da se udružuju sa većim strankama, a one onda tako gube politički i nacionalni profil i mogućnost da realizuju program zbog kojeg su i osnovane, a to je da se bore za bolji položaj i ostvarivanje prava svoje nacionalne manjine u Srbiji.

Siniša Tikvicki je izneo da Savez bačkih Bunjevaca podržava rad Nacionalnog saveta bunjevačke nacionalne manjine i pozvao sve pripadnike bunjevačkog naroda da se slobodno i sa ponosom izjasne o svojoj nacionalnoj pripadnosti na predstojećem popisu stanovništva koji će biti u oktobru. Mi ne sporimo pravo da se svako izjasni o svojoj nacionalnoj pripadnosti bio Mađar, Srbin, Hrvat, Bunjevac…, ali pozivamo sve Bunjevce da se na predstojećem popisu vrate svojim korenima i slobodno izjasne kao Bunjevci, jer nam to danas Ustav i Zakon Republike Srbije, a i međunarodne  evropske norme omogućavaju, istakao je Siniša Tikvicki.

Iz štampe je izašo Bunjevački kalendar za prostu 2011. godinu u izdanju Bunjevačkog kulturnog centra – Subotica. Promocija kalendara je tradicionalno održana u prostorijama Srpskog kulturnog centra "Sveti Sava” u Subotici u sridu 15. decembra. Na promociji su divanili porid glavnog urednika Vojnić Hajduk Miroslava, još i direktor Bunjevačkog informativnog centra g. Mirko Bajić i kustos i savitnik grackog muzeja u Subotici gospođa Nevenka Bašić Palković. U kulturno umitničkom dilu programa učestvovala su i deca iz dnevnog boravka učenika sa posebnim potrebama Osnovne škule "Žarko Zrenjanin" iz Subotice.