Obaveštenje

OBAVEŠTENJE

Zbog kvara na shared hosting serverima Orion Telekom-a sajt nije bio dostupan u periodu od 23.09. do 27.09.2011. godine. 

 

Saopštenje SBB-a

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST

 

Grb_SBBPostaje degutantno sa kolikom energijom i naporom aktuelna lokalna vlast putem lokalnih medija pokušava da skrene pažnju sa zahteva na istragu o trošenju novca za gradsku manifestaciju „Dužijanca 2011.“, na monsinjora Andriju Kopilovića i njegov odnos sa crkvom.

Da li je ili nije neko potkradao Crkvu, kako sad kažu sedamnaest godina (pronašli, gle čuda, dokumenta iz 1994. godine), uopšte nas ne zanima. To je stvar Crkve i neka oni to sami rasčiste i objašnjavaju svojim vernicima.

Nas zanima gradska manifestacija „Dužijanca 2011.“

Objavio je Davor Dulić, sa grčkog mora, da je potrošio „samo“ 12,5 miliona, a mi znamo da je grad odobrio tri miliona.

Zahtevamo da se objavi ko je dao novac, na koje račune je uplaćivan, na čega je trošen, ko je donosio odluke o tome i ko je potpisivao račune.

Zahtevamo da se objavi iz kojih je izvora plaćen dug za „Hrvatski kulturni centar“,, koji je samo za struju u iznosio oko 800.000,00 dinara, a znamo da je po odluci gradonačelnika HKC bio i nosilac aktivnosti za „Dužijancu 2011“.

Pitamo, da li će nekoj od nadležnih institucija, kako kažu nezavisnih od uticaja vladajuće stranke, pasti na pamet da prekontrolišu poslovanje ovog udruženja, a što je već traženo od strane DSHV?

Savez bačkih Bunjevaca pozdravlja iznete stavove Katoličke Biskupije, koji doprinose da se uoči popisa racionalno razmišlja i omogući slobodno izjašnjavanje svih katolika o svojoj verskoj a i nacionalnoj pripadnosti.

Nadamo se i očekujemo da će ovi stavovi uticati da pojedini svećenici Katoličke crkve u Subotici prestanu sa kroatizacijom Bunjevaca. Očekujemo da će doći dan kada će i Hrvati i Bunjevci i svi drugi građani katoličke veroispovesti, moći ravnopravno da iskazuju i uživaju svoja verska osećanja u svakom pogledu, a naročito u pogledu jezika kojim govore.

Savez bačkih Bunjevaca poziva sve Bunjevce da se na predstojećem popisu slobodno izjasne o svojoj nacionalnoj i verskoj pripadnosti.

Predsednik Saveza bačkih Bunjevaca          

Mirko Bajić                                  

 

Šest godina Bunjevački novina

„BUNJEVAČKE NOVINE“ PROSLAVILE ŠEST GODINA KONTINUIRANOG IZLAŽENJA

Visti u novinama, na radiju, TV i Internetu

Sest_godina_BN  Svečano, ko što i priliči, 15. septembra je proslavljen šesti rođendan „Bunjevački novina“. U prostorijama Bunjevačke matice svečanost je započela pismom Ženske pivačke grupe „Varošanke“ iz Sombora, koje su bile pravo osveženje na bunjevačkim manifestacijama. Okupljenoj čeljadi obratio se Mirko Bajić, direktor Novinsko izdavačke ustanove Bunjevački informativni centar. Čestitajuć šestu godišnjicu svima koji su radili i rade na novinama, on je kazo da je Bunjevački nacionalni savit osnovo BIC, u okviru kojeg izlaze novine, prija sveg, sa zadatkom da informiše na bunjevačkom jeziku. On je podsitio da su „Bunjevačke novine“ izlazile i prija, al da je ovo prvi put da one izlaze u kontinuitetu sa obezbiđenom finansijskom podrškom od strane Pokrajinske vlade ko glasilo nacionalne manjine.

Potom je uslidio dokumentarni film-čestitaka u kojem je Milorad Đurić, pokrajinski sekretar za kulturu i informisanje. Izmed ostalog, kazo je da se Pokrajina trudi obezbidit uslove za informisanje svim nacionalnim zajednicama na njevom jeziku. O poboljšanju uslova je kazo da oni zavise od sridstava na koje oni ne mogu uticat. Al Pokrajina i ovaj sekretarijat podražavaje prava manjina na različitost, i to da se svaka manjina ostvariva kroz svoju različitost.

Posli ove čestitke uslidio je kraći dokumentrani film o istorijatu „Bunjevački novina“.

Kako je kazano, koreni informisanja na bunjevačkom iđu do 1870. godine kad je svećenik Ivan Antunović u Kaloči pokrenio „Bunejvačko šokačke novine“, sa željom da se očuva jezik i nacionalna svist u vrime kad su Bunjevci bili pritisnuti madžarizacijom. Tek 1993. godine Bunjevačko šokačka stranka počela je izdavat „Bunjevačko šokačke novine“ sa urednikom Nikolom Babićom, i on je izlazio oko godinu dana. Godine 1996. ponovo počinju da izlaze, al samo ko „Bunjevačke novine“ jel su se Šokci, nažalost, utopili u hrvatski narod. List uređiva Tomislav Ilanković , a zatim Slobodan Vujković i one izlaze sve do 2001. godine. Tek prija šest godina Bunjevački nacionalni savit posli svog osnivanja, osniva i BIC (Bunjevački informativni centar), koji počinje s izdavanjom ovi sadašnji „Bunjevački novina“ nuz finansijsku podršku Pokrajinske vlade. One izlaze na 32 strane i pišu o istoriji Bunjevaca, grbovima, objavljuju pripovitke i dilove romana koji su pisali o bunjevačkom svitu, o svim događanjima koja se tiču Bunjevaca i koje Bunjevci organizuju, o tom kako rade bunjevačke institucije, o životima naši Bunjevaca, o njevim sićanjima na ditinjstvo, običaje, škulovanje i još tušta kojičega.

U filmu je mr Suzana Kujundžić Ostojić, glavni i odgovorni urednik „Bunjevački novina“, posebno istakla ko vridnu tekovinu novina – dičji list „Tandrčak“. „On je pokrenio pravu lavinu kreativnosti, noviteta, a poslidnji med njima je CD „Tandrčak vam divani“ di su dica i odrasli čitali pismice i pripovitke, koje će bit pomoćno sridstvo u izbornoj nastavi Bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture, al i još jedan stepenik ka standardizaciji bunjevačkog jezika. Kako je kazala mr Kujundžić Ostojić, „Bunjevačke novine“ su prošle i dobre i manje dobre faze koje su pratile bunjevačke institucije, al danas iđu putom profesionalnog medija sa stručnim, mladim ljudima“.

Mirko Bajić je istako da se informisanje na bunjevačkom razvija i da danas imamo nediljnu radio emisiju, ko i dvonidiljnu TV emisju „Spektar“ na RTV Novi Sad. Pored tog, sve informacije se plasiraje na Internetu na sajtu www.bunjevci.net, što je posebno interesantno za građane jel misečno ima priko osam iljada positilaca na ovom sajtu.

Zatim je uslidila i promocija CD-a „Tandrčak vam divani“, u kojoj su učenici i uživo recitovali, Ivana Bešlić, Marijana Francišković i Aleksandar Rukavina, što je publika srdačno pozdravila.

„Varošanke“ su otvorile i zatvorile ovu svečanost. Rođendan ne bi bio rođendan da nije bilo torte. Bila je poveća plavo-bila i svi su je probali, nuz piće i divan.