U SAVEZU BAČKIH BUNJEVACA ODRŽALI KONFERENCIJU ZA ŠTAMPU

Nije svaki katolik Hrvat, jedno je vira, a drugo je nacionalna pripadnost

IMG_1585   Prid pridstojeći popis stanovništva sve su jači i pokušaji da se Bunjevci privedu u kaku drugu nacionalnu grupu. Uz promociju kroz razne medije, pritisak kojekaki “udruga”, pravljenje novi sintagmi (Hrvati bunjevačkog roda), a u akciju pokušaja asimilacije uključili su se i pojedini svećenici katoličke crkve.

Na konferenciji za štampu koju je tim povodom sazvo Mirko Bajić, pridsidnik SBB-a, moglo se čut šta se radi po ovom pitanju.

– U prošlosti je bunjevačko pitanje više puti razmatrano, pokušali su da nas asmiliraje, aktom iz 1945. su probali i da nas zabrane, al je sve to bilo uzalud. Sve nas je više, a popis će to i dokazat. Dosta smo se izjašnjavali kako je kogod drugi tio, sad je vrime da se izjašnjavamo kako oćemo. Evo, okupile su se sve bunjevačke institucije oko tog pitanja, a vrime je i da se okupe svi Bunjevci. Na ovom popisu se možmo izborit za prava. Svako ima pravo da bude šta oće, mož kogod i da zaboravi ono što mu je bio dida i kojim je jezikom divanio, al imamo pravo da ne dozvolimo da nas na to tiraje – kazo je Siniša Tikvicki, iz SBB-a, na otvaranju konferencije za štampu.

Ono što je izazvalo najoštriju reakciju članova SBB-a jeste mišanje pojedini katolički svećenika u državne poslove.

– U popis stanovništva, a protivno pravilima, uključiva se i Katolička crkva, el bolje kazano, pojedini svećenici u Subotici. Uticaj crkve je velik, a ona radi ono što, po nama, ni u jednoj normalnoj demokratskoj državi ne bi smila –miša se u državne poslove. Dobili smo pritužbe od Bunjevaca da im je isprid crkve diljen promotivni materijal za popise, a da se Katolička crkva u Subotici od pojedini svećenika naočigled pritvara u hrvatsku crkvu. Jeste, Bunjevci jesu u velikoj miri virnici, katolici, al to ne znači da su Hrvati. Katolici su i Madžari, Nemci, Italijani, al nek kogod proba kazat Madžaru da je Hrvat samo zato što je katolik. Kako se onda to mož radit Bunjevcima. I zašto se virnici iz crkve ispraćaju pismom „Kraljice majko svih Hrvata“, jel tog ima i kad je misa, na primer, na Madžarskom? Već smo se obraćali državnim organima, a obratićemo im se opet, jer Bunjevci jesu katolici, al to ne znači da su Hrvati, jel ni crkva nije Hrvatska – kazo je, izmed ostalog, Bajić.

Očigledan primer pokušaja asimilacije Bunjevaca je i Dužijanca koja ni blizu nije bila gradska.

– Jedan praznik Bunjevaca je pritvoren u crkveno-hrvatsku manifestaciju uz pomoć Demokratske stranke. Ljudi koji su redovno dolazili na Dužijancu sada su razočarani, divani se se  hrvatskim jezikom, ulažu se sve veća sridstva, a ljudi je sve manje. Zašto? Zato što štogod što prirodno, ne mož da prođe. S druge strane, raduje me što je, bez obzira na to što je gradska Dužijanca održana 14. avgusta, Dužijanca, ko nacionalni praznik Bunjevaca, održana 15. avgusta, bila možda i najlipša dosad. Jeste, finansijski ne možmo da se mirimo, ne dobijamo sridstva ko drugi, al zato možmo bit ponosni na ono što smo napravili – istako je Dragan Kopunović, isprid SBB-a.

Nepravilnosti oko instruktora

Mirko Bajić, pridsidnik SBB-a, je upozorio na broje nepravilnosti pri određivanju instruktora i popisivača prid popis stanovništva.

– Čitava ujdurma je prisutna naročito u Subotici, za 91 misto instruktora prijavilo se skoro 1.000 Subotičana. Dva su razloga za to, velika želja građana, naročito oni nezaposleni da dođu do kojeg dinara, a druga je ponovo stranački uticaj na državni poso. Pripovidali su bajke da će pridnost imat mladi koji su visoko obrazovani, a koji nemaje poso, no, situacja je drukčija, na listi je ogroman broj pripadnika stranaka. Kad stranački aktivista uđe u kuću, ko garantuje da neće izvestit centralu, pa da stranke ovo neće koristit za formiranje svoji baza podataka. Ovo je posebno značajno za Suboticu, zbog pitanja Hrvata i Bunjevaca, jer se bojimo da će bit pritisaka. Pozivamo Rodoljuba Šabića, poverenika za zaštitu podataka, da povede računa o tom, a tražimo da se stranački činovnici izbace sa lista. Nije kasno da se to i sad napravi, ko što je bio slučaj u Novom Sadu. Pouzdano znamo da su visoko rangirani opštinski činovnici koji imaju završenu tek sridnju škulu, a da mladi, nezaspoleni s zavrešnim fakultetom nisu prošli. Javno pozivamo sve popisivače da paze šta rade, imaćemo štab za kontrolu, obratićemo se ljudima da nam prijave svaki slučaj di im budu savitovali da se ne mogu upisat ko Bunjevci. Zahtivaćemo da ovog puta oni koji budu tako radili odgovaraju, pa nek su i činovnici pod patronatom partija i opštine – dodo je Bajić.

N.S.    

 

BUNJEVAČKI NACIONALNI SAVIT OBILUŽIO SVOJ NACIONALNI PRAZNIK, DAN DUŽIJANCE

Nov kruv na astalu

Pridavanje_kruva   Ko i prithodni godina, Bunjevački nacionalni savit je u ponediljak, 15. avgusta, obilužio Dužijancu, jedan od svoja 4 nacionalna praznika. U Velikoj vićnici Gradske kuće, koja je bila tisna da primi sve positioce, svečanost je počela intoniranjom himne Srbije i bunjevačke svečane pisme, a zatim je uslidio najsvečaniji trenutak, pridavanje kruva od novog žita i krune ispletene od slame pridsidniku Bunjevačkog nacionalnog saveta Branku Pokorniću. Njega su pridali ovogodišnji bandaš i bandašica Tatjana Jaramazović i Branislav Kujundžić, iz Tavankuta, a nji su pratili somborski bandaš i bandašica Silvija Sekereš i Vinko Liščević.

   Primajuć kruv Pokornić je zafalio svima koji su učestvovali u velikom poslu oko žita i izno podatke oko običaja dužijance med Bunjevcima. Pridsidnik Izvršnog odbora Bunjevačkog nacionalnog savita mr Suzana Kujundžić Ostojić je podsitila na jednovikovnu tradiciju organizovanja proslave dužijance, ko i kako je prija tog sve počelo na salašima, da bi na kraju istakla kako su nam naši prici ostavili da čuvamo tradiciju Bunjevaca, a to se odnosi i na pridstojeći popis stanovništa di ćemo pod nacionalnost navest - Bunjevac, a pod maternji jezik - bunjevački.

   Med gostima bio je gradonačelnik Saša Vučinić, koji je sa posebnim uvažavanjom divanio o Bunjevcima i bunjevačkom prazniku Dužijanci. Čestitajuć praznik kazo je da pozdravlja ponovno jedinstvo med Bunjevcima, što je publika pozdravila burnim aplauzom.

   Sasa_VucinicNuz brojne goste i domaćine, bunjevačke institucije iz Subotice, okolni naselja i Sombora, u muzičkom dilu programa nastupili su Bunjevački kulturni centar Subotica, folklorni ansambl, i tamburaška banda „Boemi“ iz Tavankuta. Pročitani su stihovi Matije Dulića o dužijanci .

Triba kazat da je ove godine po prvi put povorka od sto obučeni parova Bunjevaca u nošnji krenila od Bunjevačke matice prija svečanosti u Gradskoj kući prošla kroz centar grada, di su odigrali par bunjevački igara, i tako privukli poglede prolaznika. Posebno svečan momenat je bio kad su čelnici bunjevačkog nacionalnog savita, na čelu s Brankom Pokornićom, položili vinac isprid biste Blaška Rajića, da bi posli tog krenili u vićnicu na svečanu akademiju.

   Iako je Dužijanca izvorni bunjevački običaj, Bunjevački nacionalni savit nije imo ništa protiv da se Dužijanca obilužava i ko turistička manifestacija u organizaciji grada, al je ta, takozvana gradska Dužijanca, čija je završna svečanost bila 14. avgusta, na očigled svi građana pritvorena u hrvatsko- crkvenu manifestaciju, koja je po već viđenom scenariju zloupotribljena u političke svrhe i na osporavanje prava Bunjevcima na sopstveno ime i jezik.

Fotografije sa Dana Dužijance možte pogledat ovde.

{iframe width="420" height="315" frameborder="0" allowfullscreen}http://www.youtube.com/embed/tGQr81lTfuc{/iframe}

 

U SOMBORU OBILUŽEN TRADICIONALNI PRAZNIK BUNJEVACA – DUŽIONICA

Proslava u čast novog žita

Po dobroj staroj tradiciji povorka se skupila u restoranu „Fijaker stari” otkaleg je prodefilovala Somborom. Posli svete mise i pridavanja kruva gradonačelniku Nemanji Deliću slavlje nastavljeno u „Bunjevačkoj kući”

 

   IMG_0183Završna žetelačka svečanost-bunjevačka Dužionica u Somboru održana je u dva dana 30. i 31. jula. Parada lipi nošnji i prigodan kulturno umitnički program pripravljen je za subotu, 30. jula, kad su glavnim sokakom somborskim risarsku paradu opravili gosti, momci i divojke iz BKC „Subotica”, BKC „Tavankut”, BKC „Bajmok”, OKUD „Sonta” i ko domaćini risari „Bunjevačkog kola” i GKUD-a „Ravangrad”. Veseli i nasmijani u prilipim bunjevačkim, šokačkim i bačkim nošnjama, mladi su ulipšali subotnje poslipodne u Somboru i okupili somborsku publiku.

   U Atrijumu stare varoške kuće pripravljen je prigodan program u kojem su učešće uzeli mali recitatori i mladi pisnici s pismama na temu žetve i Dužionice. Za lipo izvorno bunjevačko igranje zaduženi su bili domaćini iz GKUD-a „Ravangrad” koji će, u godini kad proslavljaje svoj 10. rođendan, s izvornim bunjevačkim igrama učestvovat na pokrajinskoj smotri narodnog stvaralaštva u Vrbasu, krajom septembra miseca.
   Nuz zvuke tamburica TS „ Somborski bećari” svi učesnici Dužionice prikazali su svoju lipu nošnju, a žiri kojem su pridsidavali Magdalena Nikačev i Miroslav Vojnić Hajduk izabrali su najlipše nošnje. Uzimajuć u obzir: originalnost, izvornost, držanje i lipotu nošnje, za najlipšu žensku nošnju te večeri proglasita je Aleksandra Nišević iz BKC „Subotica” a najlipšu mušku nošnju nosio je Branislav Kujundžić, takođe iz BKC „Subotica”, specijalna nagrada za originalnost izvorne šokačke nošnje dodiljena je pridsidniku OKUD „Sonta” Milošu Vodeničaru. Pridstavljeni su i ovogodišnje centralne ličnosti Dužionice, bandaš Vinko Liščević i bandašica Silvija Sekereš, koji su okićeni perlicama i ukrasima slamarske sekcije. Slamarske umitnice su i ove večeri prikazale dio svojih radova u foajeu Varoške kuće. Ovo veče je završeno još lipšim druženjem mladi do kasni sati.

   U nedilju, 31. jula, mnoštvo gostivi „Bunjevčkog kola”, već tradicionalno okupilo se u gradskom parku i restoranu „Fijaker stari”. Obilužje svake somborske bunjevačke Dužionice, pa i ove, jeste parada fijakera i konja koji su poneli učesnike i goste na svetu misu u crkvi Sv. Trojstva. Posvetit kruv i kruna pridati su gradonačelniku somborske varoši Nemanji Deliću. Svečanost je nastavljena u Bunjevačkoj kući, koju je osim gradonačelnika Delića, svojim prisustvom uveličo zaminik gradonačelnika Veljko Stojnović i potpridsidnik Skupštine Vojvodine i pridsidnik Skupštine grada Siniša Lazić. Gosti bunjevačke Dužionice u Somboru su bili: pridsidnik Nacionalnog savita Branko Pokornić, pridsidnica izvršnog odbora Bunjevačkog nacionalnog savita Suzana Kujundžić - Ostojić, pridsidnik „Bunjevačke Matice” Ivan Sedlak, pridsidnik Bunjevačke stranke Vojvodine Branko Francišković, direktor NIU „BIC-a” Mirko Bajić i mnogi drugi ugledni gosti i prijatelji „Bunjevačkog kola”.
   Prije svečane užne, sve goste je pozdravio pridsidnik Bunjevačkog kola Dejan Parčetić a počasni pridsidnik Đuro Bošnjak je u pozdravnim ričima podsitio da je tačno prije 90 godina „Bunjevačko kolo održalo” svoju prvu Dužionicu, svečano na fijakerima, onako kako se i danas obilužava završetak žetveni svečanosti.
   Uz dobre tamburaše TS „Đuvegije”, dobro raspoloženje, igru i pismu veselje je potrajalo do večernji sati. Srićni i zadovoljni domaćini svoje goste su ispratili punog srca s željom da nas još više bude na slidećoj Dužionici.

R. Parčetić     

Fotografije sa Dužionice možte pogledat ovde.