Bunjevačka liga" Branko Tot

IZBORI 2014.

Lista broj 7. - "Bunjevačka liga" Branko Tot

 Bunjevacka Liga

   Na izborima za članove novog saziva Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine koji će bit održani 26. oktobra, pod rednim brojom 7 nalazi se lista "Bunjevačka liga" Branko Tot. Ova lista ima deset kandidata, med kojima su četri žene, dok najmlađi kandidat ima 22 godine.

Pridlagač liste je Udruženje „Bunjevačka liga“, a nosilac je Branko Tot.

   Lista zastupa program koji se bazira na nikoliko glavni tačaka, odnosno ciljova za koje će  se kandidati zalagat, a ko jedan od najvažniji je istaknuto ostvarivanje potpunog jedinstva Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine. Nuz plan da Nacionalni savit ubuduće postane osnovna institucija Bunjevaca, po programu liste je utvrđeno i da se privedu kraju svi započeti projekti dosadašnjeg Nacionalnog savita, a odnose se na udžbenike i standardizaciju bunjevačkog jezika.

   Kandidati s liste "Bunjevačka liga" Branko Tot takođe smatraje da je potribno što prija započet sve pripremne zakonske radnje kako bi Nacionalni savit Bunjevaca mogo da osnuje ustanove za sve četri oblasti za koje je zadužen - kultura, obrazovanje, obavištavanje i službena upotriba jezika i pisma.

V.K.

           

Lista kandidata

 

PROGRAM:

Udruženje „Bunjevačka liga“ je predlagač liste „Bunjevačka liga“ Branko Tot za izbore za bunjevački nacionalni savet. Kandidati koji sa ove liste nakon izbora 26. oktobra budu izabrani u bunjevački nacionalni savet zastupaće i sprovoditi program u cilju:

- prevazilaženja ranijih podela u bunjevačkom nacionalnom savetu i insistiranje na njegovom jedinstvu

- utvrđivanje bunjevačkog nacionalnog saveta kao osnovne institucije bunjevaca

- stvaranje ustanova za sve 4 oblasti za koje je nacionalni savet po zakonu nadležan

- sprovođenje započetih programa nacionalnog saveta u pogledu standardizacije bunjevačkog jezika, izrade udžbenika i drugo.

Na listi se nalazi 10 kandidata od kojih su 4 žene. Po obrazovanju na listi se nalaze pravnici, nastavnici, penzioneri, preduzetnici...

Najteži zadatak bunjevačkog nacionalnog saveta će biti ostvariti jedinstvo svih članova saveta, imajući u vidu da su uglavnom svi kandidati na listama isti oni koji su u dva mandata učestvovali u rušenju bunjevačkog nacionalnog saveta. Kroz dva raspuštanja bunjevačkog nacionalnog saveta izgubljene su dve dragocene godine za vreme kojih je bunjevački nacionalni savet mogao završiti više poslova. Ovo će biti imperativ budućih članova bunjevačkog nacionalnog saveta sa liste „Bunjevačka liga“ Branko Tot jer se opravdano da pretpostaviti da će akteri ranijih raspuštanja nacionalnog saveta ukoliko ponovo dobiju mandat od bunjevaca nastaviti sa istom praksom i da će svoje lične interese ponovo staviti ispred interesa bunjevačkog nacionalnog saveta a samim tim i bunjevačke nacionalne manjine.

 

 

Lista broj 6. - Bunjevački kulturni centar - Bunjevački glas za sve nas - prof. dr Etela Jerinkić

IZBORI 2014.

Lista broj 6. - Bunjevački kulturni centar - Bunjevački glas za sve nas - prof. dr Etela Jerinkić

 Etela Jerinkic BKC Subotica

Mi, sa liste broj 6. Bunjevačkog kulturnog centra koja u nazivu ima slogan BUNJEVAČKI GLAS ZA SVE NAS zalažemo se za to da:

1) Bunjevci  SLOBODNO i SAMOSTALNO odlučuju o svim pitanjima od značaja za opstanak i budućnost Bunjevaca,

2) za zaštitu PRAVA i INTERESA Bunjevaca tako da i oni budu ravnopravni sa drugima, jer se pokazalo da ostvarujemo manji kvantum Ustavom i zakonom zagarantovanih prava i mogućnosti,

3) za SAMOPOŠTOVANJE i DOSTOJANSTVO Bunjevaca koji će ponosno prihvatiti svoje poreklo i tradiciju svojih predaka, dida i majki, jer je skoro vek zatiranja i negiranja bunjevačkog identiteta doveo do toga da se drastično smanjio broj Bunjevaca po popisima stanovništva, da se teško odlučujemo za društveni angažman u javnosti,

4) za AKTIVNU ulogu i učešće u svim društvenim sferama  i SARADNJU sa svima koji mogu biti od pomoći u reševanju naših životnih problema (pitanja).

5) BORIĆEMO SE za egzistenciju Bunjevaca tako što ćemo omogućiti Bunjevcima više radnih mesta, da rade i stvaraju jer su Bunjevci stvaralački narod, što dokazuju njihovi običaji ( Dužijanca, dove, kraljice, prela, materice, oci...). Ti običaji i tradicija su nas održali, kao i stvaralačke i slobodarske ideje koje krase Bunjevce na ovim prostorima od pamtiveka.

U oblasti obrazovanja zalažemo se da se u  nastavne planove i programe školskih predmeta istorije, muzičkog vaspitanja i likovne umetnosti unesu sadržaji koje izražavaju posebnost bunjevačke nacionalne manjine, a posebno kod predmeta istorija, nastavne jedinice o autohtonom poreklu Bunjevaca na ovim prostorima, jer je istina o poreklu i korenima jedno od osnovnih ljudskih prava zagarantovano međunarodnim konvencijama.

    Za učenike  koji pohađaju nastavu „Bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture“ predviđamo stipendije prema uspehu i socijalnom statusu.

   Organizovaćemo ekskurzije i izlete u mesta od značaja za materijalnu i nematerijalnu baštinu Bunjevaca, upoznavanje sa životom i radom na salašima, u saglasju sa prirodom ili kako se to danas kaže održivim razvojem.

   U oblasti kulture ćemo raditi na negovanju običaja i tradicije jer su oni najzaslužniji što su se Bunjevci uprkos nedaćama, asimilatorskim težnjama i drugim neprilikama ipak održali.

Običaji su se od najdavnijih vremena malo promenili, još se sadi perunika oko salaša, a u pradavna vremena je to činjeno u slavu Boga Peruna.

   Da bi se kulturno nasleđe i tradicija Bunjevaca očuvala  neophodno je srazmerno zapošljavanje Bunjevaca u ustanovama kulture. U bibliotekama koje imaju fond knjiga na bunjevačkom jeziku, u muzejima gde postoje bunjevačka kulturna dobra osnivanje organizacionih jedinica u kojima bi Bunjevci brinuli o svom kulturnom blagu. Takođe,  u istorijskim arhivima gde ima bunjevačke arhivske građe planiramo zapošljavanje Bunjevaca koji bi omogućili da istorija postane naučna disciplina, a ne mit ili legenda i da se o istoriji Bunjevaca, njihovim kretanjima i seobama  od najdavnijih vremena, iz Panonske nizije kao njihove otadžbine,  dokumentovano govori, a ne kao do sada samo o poslednjoj seobi od pre  tri veka, a da je ostalo obavijeno velom tajni.

   Zalažemo se za razvoj kulturnog turizma, starih i umetničkih zanata što bi takođe stvorilo prostor za radno angažovanje mnogih Bunjevaca, jer je stopa nezaposlenosti u bunjevačkom korpusu viša od prosečne u RS.

   Naravno, zalažemo se i za osnivanje Zavoda za kulturu Bunjevaca koji bi finansirala Skupština APV baš kao što je slučaj i sa ostalim nacionalnim manjinama.

  U oblasti informisanja ćemo povećati dostupnost informacija od značaja za bunjevačku zajednicu i to ne samo u bunjevačkim glasilima, već i ostalima, u štampanim  i elektronskim medijima, jer informacija danas znači moć, prednost za onoga ko je poseduje.

Pravovremena informacija je od presudnog značaja u tržišnoj kompeticiji koja je sveprisutna.

Na taj način se omogućava opstanak Bunjevaca u današnjoj sveopštoj konkurentskoj borbi.

Zbog toga predviđamo razvoj informatičkih sekcija i angažovanje najuspešnijih saradnika u bunjevačkim i ostalim glasilima.

   U oblasti službene upotrebe jezika i pisma, zalažemo se za standardizaciju bunjevačkog jezika jer se bunjevački jezik upotrebljavao u Subotici vekovima. Statut Grada Subotice iz 1745. godine pisan je bunjevačkim jezikom što je dokaz da je pogodan za  službenu upotrebu baš kao i drugi manjinski jezici. Jezik je osnovni element kulture i bez njega je nezamislivo unapređenje bunjevačke kulture i obrazovanja.

    Za jedinstven i kvalitetan nacionalni savet,  lista  6 !!

 

Lista kandidata

 

 

Održan Siroti bal u Ljutovu

Ljutovo

Održan Siroti bal

DSC00825 

Mesni odbor penzionera iz Ljutova je u petak, 26. septembra organizovo Siroti bal. Ova manifestacija se u Ljutovu održava već dugi niz godina, od Drugog svitskog rata, a danas pridstavlja proslavu završetka berbe grožđa i sićanje na kadgodašnje običaje.

Svake godine se krajom septembra u prostorijama Mesne zajednice Ljutovo okupi velik broj gostivi koji su raspoloženi kako za igru, muziku i veselje, tako i za obnavljanje starog običaja – krađu poklona koji su navišani na drotove. Tako je bilo i ovaj put, pa su brojni gosti uspili štogod ukrast, al je ipak većina nji morala platit, budući da su ji uvatili česlaginji i česlanjke.

Siroti bal su, nuz domaćine, ove godine uveličali brojni gosti, a med njima su bili pridstavnici Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine Kata Kuntić i Branko Pokornić, zaminik pridsidnika Skupštine grada Mirko Bajić, pridsidnik Bunjevačkog omladinskog centra i sponzor manifestacije Boris Bajić, ko i pridstavnici BKC-a iz Tavankuta, Mesni odbor penzionera iz Aleksandrova, Mesni odbor penzionera sa Zorke, ko i gosti iz Malog Bajmoka, Žednika, Male Bosne i Tavankuta.

V.K.

 

Foto: BIC