Mi, sa liste broj 6. Bunjevačkog kulturnog centra koja u nazivu ima slogan BUNJEVAČKI GLAS ZA SVE NAS zalažemo se za to da:

1) Bunjevci  SLOBODNO i SAMOSTALNO odlučuju o svim pitanjima od značaja za opstanak i budućnost Bunjevaca,

2) za zaštitu PRAVA i INTERESA Bunjevaca tako da i oni budu ravnopravni sa drugima, jer se pokazalo da ostvarujemo manji kvantum Ustavom i zakonom zagarantovanih prava i mogućnosti,

3) za SAMOPOŠTOVANJE i DOSTOJANSTVO Bunjevaca koji će ponosno prihvatiti svoje poreklo i tradiciju svojih predaka, dida i majki, jer je skoro vek zatiranja i negiranja bunjevačkog identiteta doveo do toga da se drastično smanjio broj Bunjevaca po popisima stanovništva, da se teško odlučujemo za društveni angažman u javnosti,

4) za AKTIVNU ulogu i učešće u svim društvenim sferama  i SARADNJU sa svima koji mogu biti od pomoći u reševanju naših životnih problema (pitanja).

5) BORIĆEMO SE za egzistenciju Bunjevaca tako što ćemo omogućiti Bunjevcima više radnih mesta, da rade i stvaraju jer su Bunjevci stvaralački narod, što dokazuju njihovi običaji ( Dužijanca, dove, kraljice, prela, materice, oci...). Ti običaji i tradicija su nas održali, kao i stvaralačke i slobodarske ideje koje krase Bunjevce na ovim prostorima od pamtiveka.

U oblasti obrazovanja zalažemo se da se u  nastavne planove i programe školskih predmeta istorije, muzičkog vaspitanja i likovne umetnosti unesu sadržaji koje izražavaju posebnost bunjevačke nacionalne manjine, a posebno kod predmeta istorija, nastavne jedinice o autohtonom poreklu Bunjevaca na ovim prostorima, jer je istina o poreklu i korenima jedno od osnovnih ljudskih prava zagarantovano međunarodnim konvencijama.

    Za učenike  koji pohađaju nastavu „Bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture“ predviđamo stipendije prema uspehu i socijalnom statusu.

   Organizovaćemo ekskurzije i izlete u mesta od značaja za materijalnu i nematerijalnu baštinu Bunjevaca, upoznavanje sa životom i radom na salašima, u saglasju sa prirodom ili kako se to danas kaže održivim razvojem.

   U oblasti kulture ćemo raditi na negovanju običaja i tradicije jer su oni najzaslužniji što su se Bunjevci uprkos nedaćama, asimilatorskim težnjama i drugim neprilikama ipak održali.

Običaji su se od najdavnijih vremena malo promenili, još se sadi perunika oko salaša, a u pradavna vremena je to činjeno u slavu Boga Peruna.

   Da bi se kulturno nasleđe i tradicija Bunjevaca očuvala  neophodno je srazmerno zapošljavanje Bunjevaca u ustanovama kulture. U bibliotekama koje imaju fond knjiga na bunjevačkom jeziku, u muzejima gde postoje bunjevačka kulturna dobra osnivanje organizacionih jedinica u kojima bi Bunjevci brinuli o svom kulturnom blagu. Takođe,  u istorijskim arhivima gde ima bunjevačke arhivske građe planiramo zapošljavanje Bunjevaca koji bi omogućili da istorija postane naučna disciplina, a ne mit ili legenda i da se o istoriji Bunjevaca, njihovim kretanjima i seobama  od najdavnijih vremena, iz Panonske nizije kao njihove otadžbine,  dokumentovano govori, a ne kao do sada samo o poslednjoj seobi od pre  tri veka, a da je ostalo obavijeno velom tajni.

   Zalažemo se za razvoj kulturnog turizma, starih i umetničkih zanata što bi takođe stvorilo prostor za radno angažovanje mnogih Bunjevaca, jer je stopa nezaposlenosti u bunjevačkom korpusu viša od prosečne u RS.

   Naravno, zalažemo se i za osnivanje Zavoda za kulturu Bunjevaca koji bi finansirala Skupština APV baš kao što je slučaj i sa ostalim nacionalnim manjinama.

  U oblasti informisanja ćemo povećati dostupnost informacija od značaja za bunjevačku zajednicu i to ne samo u bunjevačkim glasilima, već i ostalima, u štampanim  i elektronskim medijima, jer informacija danas znači moć, prednost za onoga ko je poseduje.

Pravovremena informacija je od presudnog značaja u tržišnoj kompeticiji koja je sveprisutna.

Na taj način se omogućava opstanak Bunjevaca u današnjoj sveopštoj konkurentskoj borbi.

Zbog toga predviđamo razvoj informatičkih sekcija i angažovanje najuspešnijih saradnika u bunjevačkim i ostalim glasilima.

   U oblasti službene upotrebe jezika i pisma, zalažemo se za standardizaciju bunjevačkog jezika jer se bunjevački jezik upotrebljavao u Subotici vekovima. Statut Grada Subotice iz 1745. godine pisan je bunjevačkim jezikom što je dokaz da je pogodan za  službenu upotrebu baš kao i drugi manjinski jezici. Jezik je osnovni element kulture i bez njega je nezamislivo unapređenje bunjevačke kulture i obrazovanja.

    Za jedinstven i kvalitetan nacionalni savet,  lista  6 !!

Lista kandidata