Utorak, 22.11.2016. 16:35

U utorak, 15. novembra, navršilo se 200. godina kako je prva Srpska učiteljska škula (Preparandija) priseljena iz Sentandreje (di je osnovana 1812.) u Sombor, di u kontinuitetu radi do danas.

U organizaciji Pedagoškog fakulteta u Somboru, koji je neposridni nastavljač i baštinik prosvitne tradicije nekadašnje Preparandije, svečano je obilužena ova, dostojna pažnje, godišnjica.

U novootvorenoj Spomen-sobi Norme i Preparandije, u zgradi Fakulteta, koja čuva materijalne tragove duže od dva vika stare prosvitne tradicije ove škule, održan je prigodan program obilužavanja 200-godišnjice rada Učiteljske škule u Somboru. Studenti Pedagoškog fakulteta izveli su savrimeno osmišljen scensko-muzički program „Instalacija kraljevskog pedagogičeskog instituta srbskog u Somboru ili studenti probaju da prošlost pretope u budućnost“, po scenariju i režiji doc. dr Milivoja Mlađenovića.

Obilužavanju su prisustvovali brojni gosti, med kojima su bili i pridstavnici republički, pokrajinski i gradski vlasti, visokoškulski ustanova iz Srbije i Ruske Federacije, ustanova kulture i SPC ko i pridstavnici bunjevački institucija, dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica NSBNM i Dejan Parčetić, pridsidnik UG “Bunjevačko kolo“ u Somboru. Kratkim govorima obratili su se pokrajinski sekretar za visoko obrazovanje prof. dr Zoran Milošević gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović, rektor Univerziteta u Novom Sadu prof. dr Dušan Nikolić i dekan Pedagoškog fakulteta u Somboru prof. dr Željko Vučković.

Po završetku scensko-muzičkog programa, obilužavanje godišnjice nastavljeno je u holu fakulteta, nastupom Hora Pedagoškog fakulteta, pod rukovodstvom doc. dr Biljane Jeremić, i Tamburaškog orkestra Srednje muzičke škole u Somboru, pod rukovodstvom nastavnika Đure Parčetića i uz klavirsku pratnju Mihajla Parčetića, a Zdravicu školi i učiteljima izreko je prof. dr Tihomir Petrović, pridsidnik Saveta Pedagoškog fakulteta u Somboru.

FOTO ALBUM

Srida, 16.11.2016. 14:15

U organizaciji Saveza umitničkog stvaralaštva amatera Vojvodine, na Paliću je od 6-16. novembra održana 17. smotra likovnih umitnika amatera. Ova smotra likovni amatera je najmasovnija i najobimnija likovna manifestacija u Vojvodini koja je okupila više od 1000 likovni stvaraoca iz većine opština u pokrajini.

Ovogodišnji selektor, Mile Ignjatović, istoričar umitnosti, na regionalnim smotrama odabro je sa šest smotri 159 radova iz 51 mista u Vojvodini.

Da je slamarstvo sve više priznata i pripoznatljiva kategorija čiji je kvalitet zapažen okom žirija, divani i ovogodišnje prizananje slamarskoj umitnici, Kseniji Vuković, članici Umitničke sekcije UG “Bunjevačko kolo“ iz Sombora, koja je na Smotri likovni umitnika amatera Vojvodine nagrađena specijalnom nagradom za svoju „Risarušu“, umitničku sliku rađenu u tehniki sičene, pletene slame. Ova nagrada je ujedno i plasman na republičku smotru likovni amatera Srbije.

Ponediljak, 14.11.2016. 09:35

U svečanoj sali Otvorenog univerziteta u Subotici u četvrtak, 10. novembra, održana je proslava desetogodišnjice izučavanja izbornog predmeta bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture.

Bila je to prilika da se na jednom mistu okupe pridavači bunjevačkog, direktori škula, roditelji, dica, al i da se vidi i čuje šta je to sve rađeno u protekli deset godina.

– Srićna sam što je u toku deseta škulska godina kako se izučava bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture. Ovo je za nas istorijski jubilej. Imali smo u prošlosti škule na bunjevačkom, planove i udžbenike, sve do škulske 1919/20, kada je jednostavno završeno škulovanje na bunjevačkom maternjem jeziku. Od tada, pa do prithodni deset godina, nije bilo mogućnosti da se u škulama čuje bunjevački. Jubilej je obilužen velikom trudom, radom i zalaganjom pridavača. Formiranjom i Aktiva učitelja pridavača bunjevačkog svi ovih deset godina stvarali smo i materijal za ovaj predmet, u međuvrimenu udžbenike, tušta edukativnog materijala... Sa ponosom možemo kazat da se rezultati našeg rada vide, jel imamo velik broj učenika, grupa, škula i pridavača – istakla je Mirjana Savanov, pridsidnica Odbora za obrazovanje u Nacionalnom savitu bunjevačke nacionalne manjine.

Danas na bunjevački iđe 451 učenik, a priznate su 22 grupe. Velik je posao urađen u periodu od protekli deset godina i početni 70-tak đaka, a dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica NSBNM ističe da postoji strategija šta radit dalje.

– Onaj ko nema strategiju, izgubljen je u startu, tako da to sebi ne možemo dopuštit. Strategija je da se bunjevački uvede i u vrtiće, a u planu su i sridnje škule, jel odlazi nam velik broj osmaka i šteta je da se ta dica izgube. Velika obaveza je i fakultet, al iđemo korak po korak, i sigurna sam da ćemo uspit sve da uradimo. Kao što kaže jedna poslovica, da bi od diteta posto čovik, potribno je cilo selo da se angažuje, a da bi sačuvali maternji jezik, potribna je čitava zajednica, i zato sam ponosna na cilu zajednicu – istakla je dr Kujundžić Ostojić.

Među prisutnima su bili i pridstavnici Pedagoškog fakulteta iz Sombora, tamo postoji predmet etno-kulturna istorija Bunjevaca, nedavno je pod tim nazivom održan i akreditovan seminar za pridavače, a tom prilikom je dr Nataša Branković, prodekan za nastavu, podilila uvirenja pridavačima.

U prigodnom programu učestvovali su članovi muzičke sekcije u OŠ „Sečenji Ištvan“, KUD „Bunjevka“, al i dica koja pohađaje predmet bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture.

FOTO ALBUM

Foto: BIC (Nikola Stantić)

Prilog: Bunjevački media centar