Održan Simpozijum „Kultura i identitet Bunjevaca“

Održan Simpozijum „Kultura i identitet Bunjevaca“

Nedilja, 19.02.2017. 02:30

Pod pokroviteljstvom Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose sa virskim zajednicama, a u organizaciji Muzeja Vojvodine, u Skupštini AP Vojvodina u Novom Sadu u subotu, 18. februara, održan je Simpozijum „Kultura i identitet Bunjevaca“. Priko 30 izlagača dalo je svoje mišljenje o poriklu, identitetu, kulturi, tradiciji i običajima Bunjevaca, a moždar i najvažniji dio činio je niz izlaganja koji je bio vezan za poznati Dekret iz 1945. godine kojim su Bunjevci, zajedno sa Šokcima, jednim potezom pera, izbrisani. Taki dekret, iako danas nema pravnu snagu, i dalje muči Bunjevce, te je pokrenuta inicijativa da se on proglasi aktom nasilne diskriminacije i aktom protivnom ljudskim pravima.

s52

Dr Drago Njegovan, direktor Muzeja Vojvodine, istako je da se u ovoj ustanovi trude da svake godine organizuju kaki skup, el izložbu, vezanu za nacionalne zajednice, a ove godine je pažnja posvećena Bunjevcima.

– Simpozijum je imao za cilj da se razmotri istorija Bunjevaca, od doseljavanja u Bačku u 17. veku, skroz do 21. veka, da se ispitaju identitetski problemi Bunjevaca, da se prikaže bogata etnografija.... Sociolozi, etnolozi, politikolozi, antropolozi su svojim radovima pokušali da daju sveobuhvatnu sliku o tome ko su i šta su Bunjevci – istakao je dr Njegovan u ime organizatora Simpozijuma.

Učesnike je na početku pozdravio profesor Miroslav Štatkić, pokrajinski sekretar za kulturu, javno informisanje i odnose sa virskim zajednicama. On je, izmed ostalog, istako:

– Bunjevci su u specifičnom odnosu i ovaj simpozijum se i bavi Bunjevcima i njihovim kulturološkim aspektom, ali i egzistencionalnim, pa i pravnim pitanjima. Podsetiću samo na Dekret iz 1945. godine. Na jednom skupu sam govorio na tu temu, obećavajući da ćemo uraditi sve da tu nepravdu ispravimo. Nakon ovog simpozijuma ćemo napraviti jedan zahtev prema institucijama vlasti da se razmotri mogućnost da se ta stvar razreši – istakao je prof. Štatkić i dodao:

– Istrajna borba Bunjevaca za svoj identitet traje svih 330 godina, koliko je prošlo od njihovog dolaska na ove prostore i to zaslužuje i poštovanje, i podršku. Kao što je očuvanje srpskog nacionalnog i kulturnog identiteta primarno strateško opredeljenje Pokrajinske vlade,tako ćemo se boriti da se očuvaju i identiteti drugih naroda koji žive u Vojvodini, uključujući, svakako, i Bunjevce .

s11

Dr Nebojša Kuzmanović, zaminik pokrajinskog sekretara za kulturu, javno informisanje i odnose sa virskim zajednicama, se posebno zafalio Skupštini AP Vojvodina, pridsidniku i potpridsidniku Skupštine AP Vojvodine na pomoći, al i idejnom inicijatoru – pridsidniku Vlade AP Vojvodine Igoru Miroviću, da se otklone razne nedoumice vezane za etnički, politički i kulturni identitet Bunjevaca. Dr Kuzmanović je divanio o turbulentnom vrimenu na prostorima Vojvodine kroz istoriju, te da su Bunjevci bili posebno pogođeni.

– Kada je reč o očuvanju sopstvenog identiteta i trajanja u vremenu najteže je bilo onima koji su najmanji. Nema boljeg primera za to od naše braće Bunjevaca kojima je posvećen Simpozijum. Malom-velikom narodu iskazujemo divljenje za istrajnost koju je u toj borbi iskazao. Bunjevci su u toj borbi uspeli.

Milinka Hrćan, pomoćnica pokrajinskog sekretara za obrazovanje, upravu i nacionalne zajednice, posvidočila je da se pokrajinskoj vladi nacionalne manjine nalaze na vrvu prioriteta, te da o tom svedoči i rad sekretarijata.

– Unapređenje položaja i pomoć u očuvanju kulture i nacionalnog identieta svih nacionalnih zajednica u Vojvodini je jedan od prioriteta. Bunjevci, koji žive na ovim prostorima više od tri veka, su, oduvek, bili lojalna zajednica, a o bratskoj lojalnosti govore i 84 delegata iz ove zajednice koji su 25. novembra 1918. godine, zajednom sa ostalim narodima, odigrali ključnu ulogu u prisajedinjenu Bačke, Baranje i Banata Kraljevini Srbiji.

s09

U ime ogranka Srpske akademije nauka i umetnosti u Novom Sadu prisutnima se obratio akademik Zoran Kovačević. On je tom prilikom divanio o identitetu i kulturi, naglasio je da je integracija različitih kultura i konfesija težak poso, a, govoreći o značaju identieta podvuko je:

– Imamo u poslednje vreme čudnu stvar koja je prisutnija nego ranije, da dolazi do krađe nematerijalne kulturne baštine, tradicije, folklora, simbola, pa i jezika. Neverovatno je da neke novokomponovane i novosintetisane nacije u žarkoj želji da što pre utemelje svoj nacionalni identitet posežu za tuđim nacionalnim obeležjima. Imamo i situaciju da se prekraja i istorija. Bunjevci su imali veoma gorko iskustvo u vezi sa tim. Dugi niz godina im je čak negirano i njihovo postojanje, doživeli su da se prisvajaju njihovi simboli, folklor, da im se negira jezik. Mi smo to već odavno pratili i bilo nam je zadovoljstvo što smo bili u situaciji da Bunjevcima pomognemo u odbrani i očuvanju svog identiteta, kulture...

s24Konačno, dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, divanila je o značaju Simpozijuma za Bunjevce, prije svega o mogućnosti da se sramni Dekret iz 1945. godine okarakteriše ko akt protivan ljudskim pravima i slobodama.

– Ovo za nas znači mnogo. Od kako je Dekret proglašen, prošle su 72 godine. Bio je potriban jedan čitav životni vik dok nismo došli danas tu, dok nas nisu primili, dok naša treća želja i molba da kažemo javno ko smo, šta smo, nije uslišena. Često su nam kroz istoriju uzimali ono što je naše. Mi nikad nismo uzeli ništa tuđe, samo smo želili da zaštitimo ono što je naše. Poslali smo jednoglasnu odluku Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine da se obratio Izvršnom veću AP Vojvodine sa našom molbom da se taki Dekret poništi. Imali smo osićaj da će to bit još jedna boca bačena u more, jel je taki boca bilo prije. Ovaj put to nije bila boca bačena u more, danas u u Izvršnom veću drugi ljudi, to vidimo i danas, na ovom skupu, di su se skupili ljudi od nauke, od pera, koji imaju pravo i mogućnost kazat ko su i šta su Bunjevci – kazala je dr Kujundžić Ostojić i dodala:

– Očekujemo malo ljudske pravde, a za nas je to dovoljno. Mi smo se uvik znali borit za ono što je naše, za malo sunca ispod ovog neba. Dragi Bog nas je doveo na ove prostore, sačuvo nas je, nadam se da će nas čuvat i dalje. Prilikom posite proslavi nacionalnog praznika „Dana Dužijance“ Igor Mirović, pridsidnik Vlade Vojvodine, kazo je da postoje dani u koje se mogu spakovat vikovi. U ovaj dan su spakovane 72 godine nepravde, svega onog što nas je desetkovalo, al nas nije obeshrabrilo, jel još uvik nas ima i nadam se da će nas bit još više.

Simpozijum je paralelno održavan u tri sale, a u pisanju radova učestvovali su: Mijo Mandić, Vladimir Nimčević, prof. dr Vladan Gavrilović, Zoran Veljanović, Milan Stepanović, prof. dr Saša Marković, prof. dr Slobodan Bjelica, Gavro Burazor, Aleksandar Rajevac, dr Drago Njegovan, Mirko Bajić, Željko Bošnjak, prof. dr Slobodan Orlović, dr Aleksandar Raič, dr Aleksandar Horvat, Zvonko Stantić, Stanislava Lutkić, Nevenka Bašić Palković, Vanja Kolar, Ivan Sedlak, prof. dr Ferenc Nemet, dr Suzana Kujundžić Ostojić, prof. dr Žarko Bošnjaković, dr Biljana Sikimić, Teodora Vuković, prof. dr Vesna Marjanović, dr Tatjana Bogojević, Mirjana Savanov, Antun Romić, Tamara Babić, Damir Išpanović, mr Katarina Radisavljević, Bratislava Idvorean Stefanović, mr Tanja Bugarski, Nikola Babić, Kata Kuntić i prof. dr Vladimir Đurić.

Iako je Simpozijum obuvatio širok spektar tema vezani za istoriju, kulturu, identitet Bunjevaca... najviše pažnje privukle su teme upravo vezane za inicijativu da se Dekret iz 1945. godine i poništi. Tako inicijativu započo je nedavno Savez bačkih Bunjevaca, ona je podržana od strane NSBNM, a komentarišuć Simpozijum, Mirko Bajić, pridsidnik SBB-a, al i pridsidnik Izvršnog odbora NSBNM ističe:

s62– Učinjen je značajan korak u odnosu na ranije stanje. Konstatovano je da je to bio akt protivan Ustavu, da je bio asimilatorski i da mora dobit svoju kvalifikaciju i javno. To je i bila suština inicijative. Divani se da akt formalno nije na snazi od raspada SFRJ. On, formalno i nije na snazi, ali se neformalno i dalje primenjiva. U glavama mnogi je to i dalje akt kojeg triba primenjivat, jel po nikima Bunjevci ne postoje, nego su u stvari Hrvati. Kako oni to u žargonu definišu, postoji samo nika grupa ljudi koji neće da budu Hrvati. To je žargon koji šteti bunjevačkoj zajednici. Bunjevci postoje ko nacionalna zajednica, a svoja prava ostvarivaje na bazi Ustava i zakona. Ono što sad slidi je da akt dobije odgovarajuću kvalifikaciju, jel nikom ne mogu bit uskraćena prava na lično opridiljenje o svojoj nacionalnoj pripadnosti i na organizovanje u skladu sa zakonom.

Kako je to Bajić i istako u svom izlaganju, akt se i dan-danas primenjiva, nezvanično.

– To vidimo kroz akcije druge strane, u ovom slučaju Hrvata koji žive u najvećoj miri na istim prostorima ko Bunjevci. Oni promovišu ideju da su Bunjevci u stvari Hrvati. Oni, naravno, imaje pravo da se izjašnjavaje kako oće, al ne mož kogod kazat da je i Bunjevac i Hrvat, u tom slučaju je nacionalno neopridiljen. Takođe, kako je moguće da se formiraje hrvatska udruženja pod bunjevačkim imenom, koja se bave bunjevačkim kulturnim nasliđem, a da pri tom ostvarivaje sridstva iz javni izvora, bez saglasnosti NSBNM, kako je to zakonima definisano – ističe Bajić dodajuć da je i „nečinjenje“ primer da se akt i dalje primenjiva.

 

Zaključci Simpozijuma „Kultura i identitet Bunjevaca“

Učesnici Simpozijuma „Kultura i identitet Bunjevaca“, koji je 18. februara 2017. godine održan u Novom Sadu, saglasni su u sledećem:

1. Bunjevci, doseljeni u Bačku tokom 17. vika, doseljeni su ko etnička, odnosno nacionalna zajednica (grupa) u Habzburškoj monarhiji sa svojim narodnim imenom, kojeg su do danas očuvali. Imali su i imaje sopstveni etnički identitet, koji se vrimenom – kroz procese transformacije – obogatio novim sadržajima i u osnovi očuvo;

2. Bunjevci u Bačkoj, živeć ko graničari i salašari u porodičnim zadrugama, otpočeli su svoj nacionalni priporod u drugoj polovini 19. vika, da bi za vrime Austro-Ugarske (1867-1918) bili izloženi mađarizaciji. Ipak, u to vrime je izvršena njeva transformacija iz pridmodernog etničkog društva u moderni nacionalni identitet;

3. Bunjevci u Bačkoj, ko i Šokci u Bačkoj i Baranji, nuz malobrojne Hrvate, aktivno su učestvovali u prisajedinjenju vojvođanski oblasti Kraljevini Srbiji 1918. godine i stvaranju Kraljevine SHS. Trijanonskim mirovnim ugovorom, znatan broj Bunjevaca osto je u Mađarskoj;

4. U međuratnom periodu (1918-1941) bački Bunjevci su bili izloženi sporadičnoj srbizaciji (Bunjevci ko „katolički Srbi), pokušaju definisanja Bunjevaca ko „četvrtog plemena“ Južni Slovena i intenzivnoj hrvatizaciji priko katoličkog klera, HSS-a i hrvatske inteligencije koja je u Bačku doseljena iz Zagreba;

5. Tokom Drugog svitskog rata bački Bunjevci su bili podvrgnuti ponovnoj mađarizaciji, s tim da je mali dio u međuratnom periodu hrvatizovani Bunjevaca bio aktivan u ostvarivanju ciljova Nezavisne Države Hrvatske, što se nastavilo i posli njenog nestanka s istorijske scene, dok je jedan dio bio nuz Hortijevu politiku;

6. Najveći udar na nacionalni identitet, ko i na svoja nacionalna i ljudska prava, Bunjevci su doživili od strane komunističke vlasti socijalističke Jugoslavije koje su donele odluku u korist Hrvatske, pridvođene Josipom Brozom Titom, koja je priko vojvođanske policije (Odiljenje za unutrašnje poslove Glavnog narodno-oslobodilačkog odbora Vojvodine) zabranila slobodno izjašnjavanje Bunjevaca (ko i Šokaca) i naredila da se od 14. maja 1945. godine svi Bunjevci (ko i Šokci) moraje smatrat Hrvatima. Ovaj akt je asimilatorski pravni akt i suštinski protivustavan, pa ga triba poništit;

7. Iako se u aktu o zabrani Bunjevaca od 14. maja 1945. godine polazilo od pridpostavke da „bunjevačka i šokačka narodnost ne postoje“ i da se one moraje „tretirati isključivo kao Hrvati bez obzira na njihovu izjavu“, ipak su posliratni popisi stanovništva na području severne Bačke pokazivali da u mnogim mistima postoje „ostali“ ko većinsko stanovništvo, a to su bili Bunjevci. Kad je Republika Srbija dozvolila, od 1991. godine, da se uvede u popisnu listu nacionalna kategorija „Bunjevac“, pokazalo se da Bunjevaca u Srbiji još ima, kao što ih ima i sada;

8. Učesnici Simpozijuma konstatuju da je administrativno negiranje Bunjevaca i Šokaca u Bačkoj i Baranji, i naređenje o njevom „tretiranju“ ko Hrvata, brez obzira na njevu izjavu, bilo u velikom dilu u funkciji aktuelnog razgraničenja izmed Federalne Hrvatske i Federalne Srbije u području autonomne Vojvodine. S tim u vezi se zaključiva da etnički razlozi za povlačenje međurepubličke granice izmed Hrvaske i Srbije, na osnovu „popisani“ Srba i Hrvata u spornom području Baranje, severozapadne Bačke i zapadnog Srema, di su u Hrvate upisivani zabranjeni Bunjevci i Šokci, nisu u stvarnosti postojali, stim da je pridlog tzv. Đilasove komisije bio u osnovi invalidan, te da je odluka o razgraničenju arbitrarna, donesena na štetu Srbije, a u korist Hrvatske, te da je diktirana voljom komunističke vlasti socijalističke Jugoslavije koje su donele odluku u korist Hrvatske, pridvođene Josipom Brozom Titom;

9. Za poslidnji 25 godina Bunjevci su ko priznata nacionalna manjina u Republiki Srbiji, osnivajuć svoj nacionalni savit i druge institucije i organizacije u oblasti jezika, kulture, politike i informisanja, pokazali volju da konzumiraju svoja manjinska prava, da brane i odbrane svoj nacionalni identitet i svoju istorijsku i savrimenu kulturu. Ta kultura, u oblasti slikarstva, muzike, folklora, književnosti, običaja itd, je i dalje živa i daje respektabilne rezultate;

10. Učesnici Simpozijuma „Kultura i identitet Bunjevaca“ su saglasni u stavu da je nepravedno i nedopustivo osporavanje prava Bunjevaca na lično izjašnjavanje o svojoj nacionalnoj pripadnosti i kolektivna prava u skladu sa relevantnim zakonima Republike Srbije. To se posebno odnosi na hrvatsku nacionalnu manjinu i njene pridstavnike, ko i na Republiku Hrvatsku;

11. Učesnici Simpozijuma će objavit svoja saopštenja, odnosno referate u zborniku radova, na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu i na bunjevačkom jeziku i na latiničnom pismu.

N. S.

VIDEO PRILOG BMC

 

Foto: BIC (Nikola Stantić)

 

 

SBB - Saopštenje za javnost

Saopštenje

Petak, 17.02.2017. 22:15

Savez bački Bunjevaca, politička stranka koja zastupa interese bunjevačke nacionalne manjine u Republiki Srbiji, podržava kandidaturu Aleksandra Vučića za pridsidnika Republike Srbije.

SBB logoSigurni smo da će Aleksandar Vučić, kao pridsidnik Republike Srbije, nastaviti da sprovodi politiku za koju je i do sada imao podršku bunjevačke nacionalne zajednice.

Savez bački Bunjevaca ističe svoju podršku politiki Srpske napredne stranke, jer ta politika garantuje stabilnost i ravnopravnost u ostvarivanju prava pripadnika nacionalni manjina u Republiki Srbiji. Pozivamo sve političke stranke manjina, kao i sve pripadnike nacionalni manjina u Republici Srbiji, da podrže politiku razvoja i prosperiteta, i da daju svoj glas za izbor Aleksandra Vučića za pridsidnika Republike Srbije.

Pridsidnik SBB

Mirko Bajić

 

 

Takmičenje u recitovanju „Volim bunjevački”

Takmičenje u recitovanju „Volim bunjevački”

Ponediljak, 13.02.2014. 10:10

U organizaciji Edukativnog i istraživačkog centra „Ambrozije Šarčević” i nuz podršku Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, u subotu, 11. februara, održano je takmičenje u recitovanju „Volim bunjevački”, za dicu koja uče bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture, a najbolji su, nuz nagrade, zaslužili i misto na Gradskoj smotri recitatora.

r34

Nastupili su Dejana Vukov, OŠ „Matko Vuković”, Elena Suknović, OŠ „Matija Gubec”, Željan Gabrić, OŠ „Sečenji Ištvan”, Dunja Mačković, OŠ „Matija Gubec”, Milica Čović, OŠ „Sveti Sava”, Nikola Babić, OŠ „Sveti Sava”, Luka Savić, OŠ „Sveti Sava”, Sofija Šild, OŠ „Sveti Sava”, Dunja Horvacki, OŠ „Sveti Sava”, Mihajlo Vilov, OŠ „Sveti Sava”.

r32

U žiriji su bili Nevenka Bašić Palković, Alisa Prćić Vukov i Gabrijala Diklić, a prema njevoj ocini prvo misto kod niži razreda zaslužio je Luka Savić, sa pismom „Didin naslidnik”, druga je bila Sofija Šild, s pismom „Nabrundana Mara”, a treća Dejana Vukov koja je deklamovala pismicu „Mačke". Med učenicima stariji razreda osnovni škula prva je bila Dujna Mačković, s pismom „Klapila sam”, a drugo misto osvojio je Željan Gabrić, s pismom „Kruška”.

N.S.

Foto: BIC (Nikola Stantić)