Visti

│Izvor: BMC │ Četvrtak, 09.05.2019.│

Promovisano izdanje Studije o Bunjevcima

Na prilomu vikova

Studija o Bunjevcima „Na prilomu vikova” novo je izdanje u i o bunjevačkoj zajednici, a iza njega stoje Ustanova kulture „Centar za kulturu Bunjevaca” i Udruženje građana „Bunjevci” iz Novog Sada. Promocija izdanja održana je u sridu, 8. maja, u Bunjevačkoj matici, a bila je to prilika da se prisutni bolje upoznaju sa dilom koje je u sebi sabralo oko sedam godina istraživačkog rada autora prof. dr Aleksandra Raiča, dr Suzane Kujundžić Ostojić i Zvonka Stantića.

IMG 1890

Ovaj momenat je upravo jedan od novih priloma, jer se Bunjevci nalaze prid situacijom dalje depopulacije. U knjigi su postavljena različita pitanja o Bunjevcima, delimično su dati odgovori, a delimično je naznačeno šta i kako dalje istraživati. Knjiga se sastoji iz tri odiljka, u prvom su prikazani problemi, u drugom se razmatraju poriklo i identitet Bunjevaca, a treći odiljak, i najopširniji, divani o savrimenosti i pogledu na budućnost Bunjevaca – istako je Aleksandar Raič, profesor Novosadskog univerziteta u penziji.

IMG 1903

Da je ovo važno izdanje za bunjevačku zajednicu i Nacionalni savit bunjevačke nacionalne manjine potvrdila je dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica NSBNM, upraviteljka Centra, ali i jedan od autora.

Izdanje je nastajalo dugo, ono je konglomerat razni tema, dilom iz „Bunjevačkog prigleda”, ali su tu i novi tekstovi. Važno je da smo odmakli od postojeće literature i umitničkog izražaja, ovo je sasvim novo naučno dilo koje nam je ko zajednici bilo potribno. Dobar je putokaz šta je ono čime se dalje moramo baviti.

Kako se bliži popis stanovništva 2021. godine, jasno je da će to biti jedan od prilomni momenata za ovu zajednicu.

Lomimo se uvik, svaki put nas je manje, ali ne toliko koliko bi oni koji su protiv nas volili ni toliko slomljeni. Nekako tvrdoglavo, hrabro i prilično junački iđemo naprid. Što se popisa tiče, on će bit evidetno jedan od priloma za našu zajednicu. Teško je biti optimista i kazat da će nas biti više, ali ne triba biti ni pesimista. Ne smimo da odustanemo od objašnjavanja našem narodu zašto je važan popis i zašto je važno da nas bude. Jer, kada pogledamo Bunjevce u Mađarskoj koji se četvrti put spremaju za borbu da postanu priznata manjina, stiče se utisak da ne cinimo dovoljno ono što imamo.

IMG 1892

Zvonko Stantić je u svojim prilozima obradio više tema. Divanio je o dešavanjima vezanim za Prvi svitski rat, ali i o porodicama Marković i Skenderović.

Ta istraživanja izmeštaju naše poriklo na druge prostore, regiona Bara, Bude, Zete, do severa današnje Albanije, a tu su i nike teme etnološkog tipa. Poenta cile knjige je da je ona bazirana na osnovu sprovedeni istraživanja. Dakle, odmaklo se od običaja da se citira nikoliko izdanja, i da se jedno te isto, često i pogrešno, samo ponavlja.

IMG 1871

O knjigi je govorio i prof. dr Saša Marković, profesor na Pedagoškom fakultetu u Somboru. On je izdanje pripoznao kao dilo koje triba da skrene pažnju i bude neka vrsta putokaza u razvoju bunjevačkog identiteta.

Autori su se uhvatili u koštac sa temom koja je u srpskoj istoriografiji slabo obrađivana, a istorijski izvori skreću pažnju da je priča o Bunjevcima prisutna i da joj treba posvetiti pažnju. Takođe, jasno je da treba naći resurse, nove mlade istraživače, jer nema mladosti u istraživačkom poduhvatu, ograničen je broj ljudi koji se bavi pričom o Bunjevcima. Istraživanje bunjevačkog identiteta treba da se podigne na naučni novo, treba insistirati na katedri na Filozofskom fakultetu – smatra prof. dr Marković.

U umitničkom dilu programa nastupila je pisnikinja Gabrijela Diklić, a doprinos je dao i nagrađeni kvartet „Subotičkog tamburaškog orkestra”.

N. S.


Video prilozi: BMC


Galerija fotografija

 
 

│ Izvor: BMC │ Srida, 01.05.2019. │

Ljutovčani nastavili svoj običaj

Ko i dugi niz godina ranije, ljutovački Bunjevci obilužili su poslidnji dan aprila paljenjem velike logorske vatre uoči 1. maja, praznika rada.

20190430 201926

Iako je uporna kiša donekle poremetila uobičajeni protokol, ipak su se stvorili uslovi za okupljanje oko logorske vatre, koju je prid meštanima Ljutova pripalio prvi čovik UG „Bunjevci Ljutovo“, Petar Ivković Corda. Događaju je prisustvovo i Mirko Bajić, isprid bunjevački institucija.

Ivković je za bunjevačke medije potvrdio da ovo nije običaj novijeg datuma kod ljutovački Bunjevaca, pa ga samim tim triba i sačuvat. A da je ovaj običaj u dobrim rukama, najbolje svidoči niz manifestacija koje UG „Bunjevci Ljutovo“ uspišno uz sve postojeće izazove organizuje u toku godine.

20190430 201909

Tu su Maska svatovi, Siroti bal, Vodeni ponediljak i druge manifestacije kojima se čuvaje tradicija i kulturno nasliđe Bunjevaca. A kad je to u sredini ko što je Ljutovo, di Bunjevci imaje ritku priliku bit većina, značaj je još veći. Prije svega jer pomaže da demografija ove svitle tačke našeg nacionalnog bića ne izgubi svoj sjaj.

20190430 200924

U drugom dilu programa, gosti i muzički sastav prišli su u salu di je veselje i druženje nastavljeno do kasno u noć. Odziv gostivi je možda mogo bit veći, al za to će morat počekat slideću godinu i nadajmo se vedro nebo.

T.K.M.


Video prilog: BMC


Galerija fotografija

 
 

│ Izvor: BMC Sombor │ Petak, 26.04.2019. │

Blagoslov žita

DSC05732

U organizaciji BKC „Lemeški Bunjevci“ iz Svetozara Miletića, nuz podršku „Centar za kulturu Bunjevaca“ i Bunjevačkog nacionalnog savita, svečano je obilužen 25. april, Sveti Marko. 

Prema tradiciji i običajima, sveta misa je služena u crkvi Blažene Divice Marije u Lemešu.

DSC05728

Župnik Egedi Antal je obavio blagoslov žita na žitnom polju u Lemešu, di su domaćini bili Ivan i Vesna Dujmović. Prema crkvenom obredu, okrećuć se na sve četri strane, župnik je posvetio sva žitna polja plodne bačke ravnice.

S ovim blagoslovom počima zafala Bogu za žito a završava se na Dužijanci pečenim kruvom od novog žita.

DSC05740

Med prisutnim zvanicama bili su i pridstavnici BNS: Mirko Bajić - podpridsidnik BNS, Kata Kuntić - pridsidnica odbora za kulturu BNS, Branko Pokornić – pridsidnik IO BNS ko i drugi pridstavnici bunjevački institucija, stanovnici Lemeša i gosti iz Čonoplje, Bajmoka, Sombora i Subotice.

S . L.


│Video prilozi: BMC



│Galerija fotografija│

 
 
Još članaka...