U organizaciji Udruženja građana „Bunjevci“ iz Novog Sada 16. maja, u okviru godišnjeg plana aktivnosti Koordinacionog odbora društava za jezike i kulturu nacionalnih manjina Vojvodine pri Zavodu za kulturu Vojvodine iz Novog Sada, održana je kulturna manifestacija „Pečat vrimena – Smotra bunjevačke publicistike“. Svrha ove manifestacije bilo je prikazivanje najnoviji ostvarenja izdavača bunjevački štampani i elektronski informacija trajnije vridnosti za negovanje nacionalnog identiteta i rišavanje egzistencijalni problema bunjevačke nacionalne zajednice u Bačkoj (uključujuć i Bunjevce u Mađarskoj).

Nakon uvodne riči dr Aleksandra Raiča, u glavnom dilu programa ove manifestacije pridstavljena je bogata izdavačka dilatnost većine izdavača bunjevačke publicistike:

 Izdavačku dilatnost Bunjevačke Matice iz Subotice, pridstavio je Ivan Sedlak, pridsidnik Matice. On je posebno izdvojio rezultate literarnog konkursa u okviru projekta „Bunjevačka lipa rič“ koja već više godina uspiva podstaknit bunjevačku mladež na pisanje pisama i manji esejski sastava. Ovim putom mobiliše se stvaralaštvo talentovani mladi pisnika i pisaca što se može pratit iz serije objavljeni knjiga u ediciji „Bunjevačka lipa rič“. Matica je uspila proširit svoju publicističku dilatnost takođe na oblast dramske i muzičke umitnosti ko i na amatersku likovnu umitnost (slamarstvo).

 Pisana izdanja Novinsko-izdavačke ustanove „Bunjevački informativni centar“ pridstavila je glavni i odgovorni urednik „Bunjevački novina“ i „Tandrčka“, Suzana Kujundžić Ostojić. Istaknut je značaj ovi izdanja u oblasti koju pokriva "BIC". Pridstavljene su "Bunjevačke novine", dičiji list "Tandrčak" i serije knjiga „Tandrčkovo blago“. Direktor BIC-a Mirko Bajić, istako je značaj elektronski izdanja koje BIC značajno razvija poslidnje dvi godine. O članku o delatnosti Lajče Budanovića iz "Bunjevački novina" na temu „ Publicistička aktivnost Lajče Budanovića u Novom Sadu i savrimena bunjevačka publicistika“ dao je autor članka Zvonko Stantić, saradnik "Bunjevački novina".

 Udruženje građana „Bunjevačko kolo“ iz Sombora pridstavilo je dvi važne publikacije koje doprinose proširivanju horizonta nacionalne svisti Bunjevaca u prošlost "Da Bunjevac dušu ne izdade“ i „Somborska hronika fra Bone Mihaljevića“. Prezentaciju ovi publikacija dao je poštivani Milan Stepanović, urednik ti publikacija. Prigodne izvode iz navedeni knjiga čitale su gospođe Marija Bošnjak i Ružica Parčetić. Bunjevci iz Sombora su izložili nikoliko umitnički slika u tehniki slame nastale u okviru produkcije sekcije slamarki UG „Bunjevačko kolo“ iz Sombora.

 Bunjevački kulturni centar "Bajmok", pridstavio je pridsidnik Branko Pokornić, koji je ujedno i pridsidnik Bunjevačkog nacionalnog savita. BKC "Bajmok" učestvovo je s prezentacijom svoji izdanja koja su nastala iz već tradicionalnog Festivala bunjevački ila – „Kuvar“ i četri godišta Biltena Festivala. Branko Pokornić je takođe divanio o desetak filmova priređeni u okviru pomenutog Festivala.

 Udruženje građana „Bunjevci“ iz Novog Sada, pridstavilo se s prvom sveskom Zbornika za kulturu i društvena pitanja bačkih Bunjevaca „Bunjevački prigled“ ko i za štampu pripremljenom knjigom „Otkrivanje Bunjevaca“ (studije i članci A. Raiča u elektronskoj verziji). Pridstavljajuć prvu svesku „Bunjevačkog prigleda“, urednik tog Zbornika, dr A. Raič je divanio o nastojanju ove publikacije da se afirmiše ko tribina angažovane društvene misli i kulturnog stvaralaštva Bunjevaca.

 O važnosti osnivanja Zavoda za kulturu Bunjevaca divanio je Mirko Bajić, direktor "Bunjevačkog informativnog centra".

Na kraju ove smotre, formulisani su zaključci o temama koje zasluživaje posebnu pažnju u bunjevačkoj publicistiki:
1.) Važno je nastavljanje i dalji razvoj postojeće publicističke delatnosti bunjevački izdavača, uz podršku, od strane Bunjevačkog nacionalnog savita, dosad postignute njeve specijalizacije.
2.) Zasluživaje posebnu pažnju nova područja programske aktivnosti koja postavljaje i osvitljavaje aktuelne i protivrečne teme (di nema saglasnosti) u čemu posebnu važnost imaje strateške teme oko koji se pokaziva sukobljavanje interesa i koncepcija oko razvoja bunjevačke nacionalne zajednice.
3.) Važno je podizanje javnog diskursa (divana, debate) na nivo demokratskog dijaloga s autorskim oblicima komunikacija u kojima se zna ko šta misli i koje interese zastupa.
4.) Zasluživa pažnju pitanje koncepcije i načina ostvarivanja Zavoda za kulturu Bunjevaca Vojvodine, institucije koja može ostvarit svoj strateški značaj ako se uklopi u naučno formulisanu i demokratski usvojenu nacionalnu strategiju Bunjevaca.

Kroz novi projekat će pripadnici nacionalni zajednica saznat više sami o sebi, jedni o drugima, al će i do pridstavnika većinskog naroda lakše stizat bitne informacije o dešavanjima kod manjina.

Bunjevačka zajednica od samog početka uključena u projekat Minority news

   Pripadnici bunjevačke nacionalne manjine postali su dio projekta Minority news (vesti za manjine) koji je pokrenut uz pomoć Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Beogradu i misije Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju, Centar za istraživanja migracija pokrenuo je projekat sa ciljem unapređenja komunikacije, koordinacije i saradnje među pripadnicima nacionalnih manjina.

Cilj projekta je da o dešavanjima iz jedne nacionalne manjine ne budu infomisani samo pridstavnici te manjine, već da informacije stignu i do pridstavnika ostalih manjina, uostalom i do pridstvanika većinskog naroda u Srbiji. Informacije će biti dostupne kroz misečni bilten, koji će u prvoj fazi bit dostupan samo u elektronskoj formi, te kroz ažuriran Internet portal.

Na pridstavljanju ovog projekta bili su prisutni i Bunjevci, već u prvom biltenu ima informacija o dešavanjima iz bunjevačke zajednice, a Mirko Bajić, direktor Novinsko-izdavačke ustanove „Bunjevački informativni centar“ je posto član Programskog odbora projekta.

-- Novi bilten ima za cilj da objedini informacije iz svi nacionalni zajednice na jednom mistu, kako bi te informacije bile svima dostupne. Na taj način ćemo znat više jedni o drugima, ko šta radi, kako se pridstavlja – divani Mirko Bajić o projektu Minority news, pa nastavlja:

-- Uz podršku, najvećma od strane američke ambasade, projekat će se sigurno održat godinu dana, a plan je da njegovo održavanje bude trajno i stabilno. Važno je što je bunjevačka nacionalna zajednica, a priko NIU „BIC“, od samog početka uključena u ovaj projekat. Imali smo svoje misto u prvom biltenu, istina on je zasad u elektronskoj formi, a u planu je da i bude štampana verzija. Uspostavili smo dobre relacije, i nadam se da ćemo u budućnosti još bolje sarađivati i otvoriti još više prostora da pokažemo ko su Bunjevci, šta rade. Bitno nam je da se ne zatvaramo, da informacije o Bunjevcima stignu do Bunjevaca, ali ne samo da ih plasiramo sami sebi, već da one budu dostupne svima. Upravo je to i moguće priko ovakog projekta – dodo je Bajić.

Na prvom okruglom stolu projekta „Komunikacijom, koordinacijom i saradnjom do unapoređenja manjinske politike i prakse u Republici Srbiji“, održanom 30. maja u Beogradu, divanila je Biljana Jović, direktorka projekta i direktorka Centra za istraživanje migracija, a tom prilikom je istakla.

-- Ključna su 3 cilja projekta. Mi ih zovemo 3K ciljevi – komunikacija, koordinacija i kooperacija. Želja nam je da projekat stvori široke okvire i solidne uslove za bolju saradnju među manjinskim zajednicama, ali i da vremenom postane svojevrstan most ka većinskoj zajednici koja često ne dobija tačne informacije iz manjinskih zajednica – kazala je Jovićeva.

Urednik biltetna i portala www.minoritynews.rs je Sveta Matić, koji o novom projektu divani:

-- Činjenica je da generacije mladih danas mnogo manje znaju o ljudima sa kojima žive, a koji pripadaju drugoj nacionalnoj zajednici. Više su mnogo znale generacije naših očeva i dedova. I tako je uglavnom u svim nacionalnim zajednicama u Srbiji, bez razlike – u većinskoj,  u manjinskim – kazo je Matić.

Pridstavnici bunjevačke nacionalne zajednice učestvovali su na
„Festivalu slovenske pismenosti i kulture“, koji je održan u Novom Sadu od 24. do 26. maja
u organizaciji grada Novog Sada.

   Tim povodom, zajedno s drugim nacionalnim zajednicama, postavljena je izložba u holu Skupštine grada Novog Sada, na kojoj je prikazano kulturno-istorijsko nasliđe Bunjevaca, a pridstavnici bunjevačke zajednice su učestvovali u priredbi „Večeri slovenskog prijateljstva“ u svečanoj sali grada Novog Sada.

Na svečanom otvaranju izložbe, Mirko Bajić se u ime bunjevačke nacionalne zajednice zafalio gradu Novom Sadu na saradnji i istakao:

„Bunjevci su istorijski poznat, mali slovenski narod, koji na ovim prostorima živi vikovima, a koji se nažalost i danas, poput decenija unazad, bori za očuvanje svoje samobitnosti. Ovo je prilika da pokažemo bar mali dio svog kulturnog i istorijskog nasleđa i radujemo se da zajedno sa drugim slovenskim narodima imamo priliku i čast da učestvujemo na ovom festivalu“.

   O samoj izložbi i prikazanim eksponatima divanila je Kata Kuntić, pridsidnica KUD-a „Bunjevka“. Tom prilikom je ukazala na istorijski prikaz o poreklu Bunjevaca, od dolaska na ove prostore do danas i posebno pridstavila narodni običaj „Dužijanca“ s eksponatima od slame, krunu i kruv od novog žita, ko i bandaša i bandašicu u narodnoj nošnji, što je izazvalo i posebnu pažnju prisutni.

   Na priredbi „Večeri slovenskog prijateljstva“, učestvovala je solistkinja Tamara Babić, s dvi prigodne bunjevačke pisme, dok je BKC „Tavankut“ odigro splet bunjevački narodni igara, što je izazvalo oduševljenje publike.

   Na ovaj način Bunjevci su na festivalu učestvovali zajedno s drugim slovenskim narodima koji žive na ovim prostorima i uz goste iz ruskog grada Nižnji Novgorod, doprineli da prvi „Festival slovenske pismenosti i kulture“, koji organizuje grad Novi Sad, bude uspišan i zapažen.