U utorak, 22. oktobra, Savez bačkih Bunjevaca održo je konferenciju za novinare i tom prilikom najoštrije je osuđena krađa spomenika „Ptica slomljenih krila“ na Senćanskom groblju u Subotici. Stav SBB je da pod hitno triba nać počinioce vandalizma i istako kako u pozadini svega stoji štogod daleko teže od čina krađe.

   - Ali isto tako tražimo, pošto se na spomeniku porid imena nevini žrtava nalaze i imena lica za koje postoje dokazi ili sumnja da su činila zločine, da se prija ponovne obnove spomenika sa spiska imena, uklone ona kojima tamo nije misto, kazo je Siniša Tikvicki.

Druga tema konferencije odnosila se na positu dva pridsidnika Donjem Tavankutu. Naime, u četvrtak 17. oktobra, prilikom posite pridsidnika Srbije i Hrvatske, Tomislava Nikolića i Ive Josipovića, kako tvrdi Mirko Bajić, pridsidnik SBB-a, izvršena je zloupotiba dice i škule u političke svrhe. Tom prilikom u pokušaju da se Bunjevci u Tavankutu prikažu ko Hrvati, pridstavljana je bunjevačka kultura i jezik.

   - Tom prilikom desile su se stvari koje nikako ne bi smile. Favorizovanjem jedne strane, u ovom slučaju dice koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku, zapostvaljena su sva druga dica. Bilo je riči da tu škulu pohađaju mnogobrojna dica na hrvatskom jeziku, a to je oko 30 dice u odnosu na 104 koliko ji pohađa bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture, istako je Dragan Kopunović.

U SBB ističu kako razumiju da je postojala želja, potriba i volja da se pridsidnik Hrvatske obrati i pozdravi dicu koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku. Međutim, njeva osnovna zamerka odnosi se na zloupotribu dice i škule u političke svrhe. Tom prilikom prikinuta je nastava u škuli i tog dana iako to nije u programu onoga kako škula triba da radi, dica koja bi tribala da dočekaju dva pridsidnika, jel se i oni tamo škuluju, nisu puštena u prostorije škule.

   - Pri tome se očigledno instruišu dica da divane kako uče „lipu ikavicu“ ko hrvatski jezik, što je očigledno i dalje nastojanje oni koji su tamo dočekali pridsidnike, a to su pridstavnici Hrvatskog nacionalnog vijeća, ne priznavanja Bunjevaca ko autohtone nacionalne manjine, jel oni i dalje smatraju da na ovim prostorima žive Hrvati-Bunjevci, bunjevački Hrvati, samo ne Bunjevci, dodaje Mirko Bajić.

O positi dva pridsidnika pisano je i u „Večernjem listu“, di je navedeno da u Tavankutu žive Hrvati, Bunjevci, Mađari, Srbi i drugi, pa Bajić postavlja pitanje kako je moguće da u Zagrebu znaju da Bunjevci nisu Hrvati, a u Subotici se to još uvik poistovećuje. Kad je rič o ovoj temi Bajić je spomenio i to kako je još prija dvi godine Ivo Josipović o takozvanom „bunjevačkom pitanju“ kazo da se Zagreb neće i ne može mišati u to kako će se neko izjasnit, pa je i ovom prilikom pridsidnik SBB pozvo na politički dijalog izmed dvi nacionalne skupine, Bunjevaca i Hrvata.

Novinsko izdavačka ustanova „Bunjevački informativni centar“ u ponediljak, 14. oktobra, upriličilo je obilužavanje izlaska stotog broja Bunjevački novina.

   Imajući u vidu značaj informisanja naroda na svom maternjem jeziku, Bunjevački nacionalni savit je 2005. godine osnovo NIU „Bunjevački informativni centar“, ko svoju prvu instituciju, a prvi zadatak i poso odnosio se na izdavanje „Bunjevački novina“, ko informativno-političkog glasila. Od tada pa do danas, kako je prilikom obilužavanja 100. broja „Bunjevački novina“ kazo i direktor NIU „BIC“ Mirko Bajić, ustanova se razvijala. Pored misečnika „Bunjevačke novine“, izdaje se i dičiji list „Tandrčak“, izašlo je i nikoliko publikacija, a kako su se ređali brojevi novina, tako se razvijala i sama ustanova. Kad je rič o informisanju, „BIC“ se razvijo i u elektronskim medijima, pa tako danas u sopstvenoj produkciji realizuje radio emisije koje se emituju na talasima Radio-televizije Vojvodine, Radio Sombora, Radio Subotice i Radio Trenda u Bačkoj Topoli, dok se u poslidnje vrime velika pažnja posvećuje internet prezentaciji.

   Prvi list na bunjevačkom jeziku štampan je 1870. godine i od tada pa do danas ovo je prvi put da je jedan list, u ovom slučaju „Bunjevačke novine“, štampan u kontinuitetu u sto brojeva, što je istakla i urednica novina mr Suzana Kujundžić Ostojić.

   Pri kraju programa direktor „BIC-a“, Mirko Bajić, prido je zafalnicu Nikoli Babiću, koji je prilikom osnivanja „BIC-a“ bio pridsidnik Bunjevačkog nacionalnog savita i koji je u to vrime bio jedan od najzaslužniji za osnivanje Informativnog centra.

   Od zvaničnika, proslavi je prisustvovala Marija Kern Šolja, pridsidnica Skupštine Subotice, Oto Buš, član Gradskog veća zadužen za informisanje i Radoslav Petković, podsekretar Pokrajinskog sekretara za kulturu i javno informisanje.

Svake prve nedilje u oktobru obilužava se Dičija nedilja, koja je u organizaciji Bunjevačke matice održana po treći put i to u sklopu projekta Bunjevačka lipa rič, čiji je nosilac Mirjana Savanov, profesor razredne nastave.

   Na našim prostorima prvi put Dičija nedilja obilužena je još davne 1934. godine, da bi 1987. bila i pricizirana Zakonom o društvenoj brigi dice.

   Cio program u Bunjevačkoj matici ovog puta bio je naminjen i mlađima i starijima, a glavni učesnici bila su dica. U prvom bloku programa dica su divanila o svojim pravima i obavezama, a drugi dio programa ispunili su najmlađi učesnici, dica iz zabavišta „Petar Pan“ iz Tavankuta i prvaci OŠ „Matije Gubec“, koja su izvela pridstavu „Zbrka oko Pajice“, autora Marijana Kiša.

   Kako se Dičija nedilja, koja je ove godine nosila slogan „Slušajte mama i tata, želim sestru il’ brata“,u Bunjevačkoj matici obilužava ko sastavni dio projekta Bunjevačka lipa rič, bila je to prilika da se upravo u nedilji posvećenoj najmlađima pridstavi i Zbornik dičiji radova sa 6. konkursa Bunjevačka lipa rič.