Mi, sa liste broj 6. Bunjevačkog kulturnog centra koja u nazivu ima slogan BUNJEVAČKI GLAS ZA SVE NAS zalažemo se za to da:

1) Bunjevci  SLOBODNO i SAMOSTALNO odlučuju o svim pitanjima od značaja za opstanak i budućnost Bunjevaca,

2) za zaštitu PRAVA i INTERESA Bunjevaca tako da i oni budu ravnopravni sa drugima, jer se pokazalo da ostvarujemo manji kvantum Ustavom i zakonom zagarantovanih prava i mogućnosti,

3) za SAMOPOŠTOVANJE i DOSTOJANSTVO Bunjevaca koji će ponosno prihvatiti svoje poreklo i tradiciju svojih predaka, dida i majki, jer je skoro vek zatiranja i negiranja bunjevačkog identiteta doveo do toga da se drastično smanjio broj Bunjevaca po popisima stanovništva, da se teško odlučujemo za društveni angažman u javnosti,

4) za AKTIVNU ulogu i učešće u svim društvenim sferama  i SARADNJU sa svima koji mogu biti od pomoći u reševanju naših životnih problema (pitanja).

5) BORIĆEMO SE za egzistenciju Bunjevaca tako što ćemo omogućiti Bunjevcima više radnih mesta, da rade i stvaraju jer su Bunjevci stvaralački narod, što dokazuju njihovi običaji ( Dužijanca, dove, kraljice, prela, materice, oci...). Ti običaji i tradicija su nas održali, kao i stvaralačke i slobodarske ideje koje krase Bunjevce na ovim prostorima od pamtiveka.

U oblasti obrazovanja zalažemo se da se u  nastavne planove i programe školskih predmeta istorije, muzičkog vaspitanja i likovne umetnosti unesu sadržaji koje izražavaju posebnost bunjevačke nacionalne manjine, a posebno kod predmeta istorija, nastavne jedinice o autohtonom poreklu Bunjevaca na ovim prostorima, jer je istina o poreklu i korenima jedno od osnovnih ljudskih prava zagarantovano međunarodnim konvencijama.

    Za učenike  koji pohađaju nastavu „Bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture“ predviđamo stipendije prema uspehu i socijalnom statusu.

   Organizovaćemo ekskurzije i izlete u mesta od značaja za materijalnu i nematerijalnu baštinu Bunjevaca, upoznavanje sa životom i radom na salašima, u saglasju sa prirodom ili kako se to danas kaže održivim razvojem.

   U oblasti kulture ćemo raditi na negovanju običaja i tradicije jer su oni najzaslužniji što su se Bunjevci uprkos nedaćama, asimilatorskim težnjama i drugim neprilikama ipak održali.

Običaji su se od najdavnijih vremena malo promenili, još se sadi perunika oko salaša, a u pradavna vremena je to činjeno u slavu Boga Peruna.

   Da bi se kulturno nasleđe i tradicija Bunjevaca očuvala  neophodno je srazmerno zapošljavanje Bunjevaca u ustanovama kulture. U bibliotekama koje imaju fond knjiga na bunjevačkom jeziku, u muzejima gde postoje bunjevačka kulturna dobra osnivanje organizacionih jedinica u kojima bi Bunjevci brinuli o svom kulturnom blagu. Takođe,  u istorijskim arhivima gde ima bunjevačke arhivske građe planiramo zapošljavanje Bunjevaca koji bi omogućili da istorija postane naučna disciplina, a ne mit ili legenda i da se o istoriji Bunjevaca, njihovim kretanjima i seobama  od najdavnijih vremena, iz Panonske nizije kao njihove otadžbine,  dokumentovano govori, a ne kao do sada samo o poslednjoj seobi od pre  tri veka, a da je ostalo obavijeno velom tajni.

   Zalažemo se za razvoj kulturnog turizma, starih i umetničkih zanata što bi takođe stvorilo prostor za radno angažovanje mnogih Bunjevaca, jer je stopa nezaposlenosti u bunjevačkom korpusu viša od prosečne u RS.

   Naravno, zalažemo se i za osnivanje Zavoda za kulturu Bunjevaca koji bi finansirala Skupština APV baš kao što je slučaj i sa ostalim nacionalnim manjinama.

  U oblasti informisanja ćemo povećati dostupnost informacija od značaja za bunjevačku zajednicu i to ne samo u bunjevačkim glasilima, već i ostalima, u štampanim  i elektronskim medijima, jer informacija danas znači moć, prednost za onoga ko je poseduje.

Pravovremena informacija je od presudnog značaja u tržišnoj kompeticiji koja je sveprisutna.

Na taj način se omogućava opstanak Bunjevaca u današnjoj sveopštoj konkurentskoj borbi.

Zbog toga predviđamo razvoj informatičkih sekcija i angažovanje najuspešnijih saradnika u bunjevačkim i ostalim glasilima.

   U oblasti službene upotrebe jezika i pisma, zalažemo se za standardizaciju bunjevačkog jezika jer se bunjevački jezik upotrebljavao u Subotici vekovima. Statut Grada Subotice iz 1745. godine pisan je bunjevačkim jezikom što je dokaz da je pogodan za  službenu upotrebu baš kao i drugi manjinski jezici. Jezik je osnovni element kulture i bez njega je nezamislivo unapređenje bunjevačke kulture i obrazovanja.

    Za jedinstven i kvalitetan nacionalni savet,  lista  6 !!

Lista kandidata

Mesni odbor penzionera iz Ljutova je u petak, 26. septembra organizovo Siroti bal. Ova manifestacija se u Ljutovu održava već dugi niz godina, od Drugog svitskog rata, a danas pridstavlja proslavu završetka berbe grožđa i sićanje na kadgodašnje običaje.

Svake godine se krajom septembra u prostorijama Mesne zajednice Ljutovo okupi velik broj gostivi koji su raspoloženi kako za igru, muziku i veselje, tako i za obnavljanje starog običaja – krađu poklona koji su navišani na drotove. Tako je bilo i ovaj put, pa su brojni gosti uspili štogod ukrast, al je ipak većina nji morala platit, budući da su ji uvatili česlaginji i česlanjke.

Siroti bal su, nuz domaćine, ove godine uveličali brojni gosti, a med njima su bili pridstavnici Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine Kata Kuntić i Branko Pokornić, zaminik pridsidnika Skupštine grada Mirko Bajić, pridsidnik Bunjevačkog omladinskog centra i sponzor manifestacije Boris Bajić, ko i pridstavnici BKC-a iz Tavankuta, Mesni odbor penzionera iz Aleksandrova, Mesni odbor penzionera sa Zorke, ko i gosti iz Malog Bajmoka, Žednika, Male Bosne i Tavankuta.

V.K.

   Pod rednim brojom 3, 26.oktobra će se na izborima za članove Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, nać Bunjevačka narodna lista, čiji je nosilac Branko Pokornić. Pridlagač liste je Bunjevački kulturni centar “Bajmok” iz Bajmoka, lista broji 11 kandidata, od koji je 6 žena, a najmlađi kandidat ima 25 godina.

   Program Bunjevačke narodne liste sadrži nikoliko ključni ciljeva, za koje će se kandidati ove liste u budućem sazivu Bunjevačkog nacionalnog savita zalagat. Strateški cilj se odnosi na pažnju koja će bit usmirena na Bunjevce koji žive u seoskim sredinama. Kako je kazo nosilac liste, Branko Pokornić, lista je prid sebe metnila zahtiv jedinstva i saradnje s ostalim članovima budućeg saziva BNS. U oblasti kulture akcenat je na formiranju kalendara manifestacija i podizanju njevog kvaliteta, formiranje Zavoda za kulturu Bunjevaca, te zaštiti kulturnog nasliđa Bunjevaca.

   Što se obrazovanja tiče, kandidati sa Bunjevačke narodne liste će se zalagat za unapriđivanje bunjevačkog govora sa elementima nacionalne kulture, posebno od 5. do 8. razreda, te za dalji rad na udžbenicima na bunjevačkom jeziku. Po programu ove liste rad BNS i ostali institucija bi tribo bit javan, a Bunjevci ravnopravno zastupljeni u svim institucijama lokalne samouprave.

S. N.

Lista kandidata