IN MEMORIAM

 „Bunjevačko kolo” iz Sombora se prvi avgustovski dana oprostilo od svoje dvi članice,
Irene i Ksenije Vuković, dugogodišnje članice Udruženja, sjajne umitnice, divne saradnice

IRENA VUKOVIĆ
(1935-2023)

Irena Vuković je rođena 1935. godine i u braku sa Franjom Vukovićom dobila je ćer Kseniju rođenu 1961. godine. Radni vik je provela ko privatnik-frizer, višta sa umitničkim radom u rukama i prstima.

Za svoju dušu slikala je, radila goblene i oslikavala grnčariju. Vrhunac njezinog umitničkog stvaranja jeste upoznavanje slamarske umitnosti prija 18 godina, kad je, zajedno s ćeri Ksenijom, učila slamarenje u „Bunjevačkom kolu”. Njezine vište ruke su zdravo brzo udahnile duše slamarskim priplitajima, a urođeni talenat za umitnost je svoj vrhunac dostigo upravo u slamarskim slikama.

Irenkine slike su nagrađivane od opštinski, zonski, pokrajinski pa republički smotri likovnog amaterizma.

Zvanje majstorske, a potom i velemajstorske titule ostvarila je više puti na Međunarodnoj izložbi rukotvorina i kolekcionarstva. Učestvovala je na najvećem broju slamarski kolonija, na brojnim kolektivnim izložbama od Subatice do Sombora. Njezini radovi su prišli granice ne samo naše varoši već i države i kontinenta. Živila je tiho i dostojanstveno kako je i zauvik napuštila ovaj svit 2. avgusta.

 KSENIJA VUKOVIĆ 
(1961-2023)

Ksenija Vuković je rođena u Somboru, 2. aprila, 1961. godine, ko jedinica u majke Irenke i oca Franje – Đuke. Pohađala je škulu „21. Oktobar”, a deveti i deseti razred u škuli „Vlada Aksentijević” u zgradi sadašnje Trgovačke škule. Upisala je Sridnju kulturološku škulu, pa je studirala istoriju. Prid kraj škulovanja se posvađala sa sridnjim vikom, napuštila je fakultet i upisala Pedagošku akademiju, koju takođe nije završila do kraja... uvik tragajuć za čime boljim, lipšim, srcu bližim.

Tragala je stalno za kakom samo njoj poznatom lipotom, često gubeć srce u vičnom ratu s realnošću. Imala je ljubavi za kojima je patila, i koje su za njom patile, al nikada ih nije ostvarila. Njezina je kuća bila otvorena za sve – uvik, ko i njezino nižno srce, spremno svakog saslušat i saučestvovat u svačijem bolu. U njezinom domu ko da je stalo vrime... Stara somborska ulica, stari nameštaj u kući, mnošto životinja u kući i u avliji, tušta cvića, kredlike koje šetaje svudak okolo... U mladosti se bavila baletom, gimnastikom, divno je svirala flautu, bila je u tamburaškom horu u škuli. Svašta je mogla, svašta je tila i znala...

Sustrila se sa „Bunjevačkim kolom” prija tušta godina i ostala mu je virna do kraja. Prija 12 godina postala je tehnički sekretar istog i radila je sve, bukvalno sve što je bilo potribno, ne štedeć sebe nimalo. Bila je članica Slamarske sekcije i njezina pridsidnica. Davala je izjave vezane za rad sekcije i izložbe i bila njezin istinski vođa. Volila je plest slamu i sa svojom majkom sastavljala je čarobne slike od slame. Izradila je mnošto slika i dobijala je prve nagrade na pokrajinskim takmičenjima, a u Sremskoj Mitrovici pofale je dobila njezina slika sa dvoje mladi koji leže u žitu, a koju je nazvala „Van Gog na moj način“. Vodila je umitnički studio, a kada se isti izdvojio iz „Bunjevačkog kola“, nastavila je radit s mladim umitnicima – dicom koja su je obožavala, nastavljajuć tradiciju Umitničkog studija. Prija 2-3 godine počela je radit u „Kulturnom centru“, pridano, vridno, ko što je to uvik i činila.

Sveta misa za naše Irenu i Kseniju Vuković biće održana 12. septembra u 18h, u Crkvi Svetog Križa u Somboru.

 BUNJEVAČKI MOTIVI NA SLIKAMA JENEA VIŠINKE

│ Utorak, 08.08.2023. │

Uz naglašenu lipotu slika Jenea Višinke koji je na svojim platnima zabilužio detalje vezane za „Dužijancu“ u prostorijama „Bunjevačke matice“ u Subatici održan je još jedan od programa u okviru obilužavanja nacionalnog praznika Bunjevaca – „Dana Dužijance“.

 I dok su na slikama ostali zamrznuti momenti koji, najčešće, žive još samo u sićanjima, pridstavljanje bandaša i bandašice, Nikole Skenderovića i Nine Kujundžić, nagovištava budućnost koja mož bit, baš ko ovaj par, lipa i svitla.

– Čast mi je i što baš moje slike najavljivaje centralnu proslavu „Dužijance” i što su bandaš i bandašica promovisani u ovakom ambijentu. „Dužijanca” je fenomenalna inspiracija za slikanje. Fenomenalne su boje, fenomenalni su ljudi, volim slikat Vojvodinu i vojvođanske motive. Oduševio sam se kada sam na internetu pronašao stranicu sa fotografijama sa „Dužijance”, di je toliko inspirativni detalja, boja, spontanti likova. Ništa nije namišćeno, nego su to slike iz života.

Program u prostorijama „Bunjevačke matice” organizovan je od strane Ustanove kulture „Centar za kulturu Bunjevaca”, a prisutne je pozdravila dr Suzana Kujundžić Ostojić, upraviteljka ove ustanove, koja je i zakitila bandaša i bandašicu perlicama, te ih pridstavila ko centralne figure „Dužijance“ koja će bit održana 15. avgusta, na Veliku Gospojinu u Subatici, a potom i u Novom Sadu i Beogradu.

O Jeneu Višinki i njegovom radu divanio je Milan Stepanović, publicista iz Sombora. On je Višinku pridstavio ko autora koji realistično i plastično prikaziva jedno prohujalo i skoro zaboravljeno vrime.

VIDEO PRILOG

FOTOGRAFIJE

ODRŽANA „DUŽIJANCA“ U KAĆMARU

│ Ponediljak, 07.08.2023. │

I ove godine domaćin bunjevačke „Dužijance“ bio je i Kaćmar, a bila je to prilika da se i u Mađarskoj proslavi nacionalni praznik bunjevačke zajednice.

Uz domaćine, Bunjevačko kulturno udruženje „Neven“, podršku organizaciji već decenijama pruža Bunjevački kulturni centar iz Subatice, al i Nacionalni savit bunjevačke nacionalne manjine, Ustanova kulture „Centar za kulturu Bunjevaca“, a u programu su nastupili i članovi KUDŽ „Bratstvo“ iz Subatice i PG „Kolo“ iz Tompe.

Velik doprinos u čuvanju bunjevačkog identiteta u Kaćmaru daje Rajko Tumbas, pridsidnik „Nevena“, koji kaže kako je ko Bunjevac rođen, a tako će i umrit, dok je Miroslav Vojnić Hajduk, iz BKC Subotica, pojasnio kako je ovo tačno trideseta „Dužijanca“ kroz ovu saradnju.

– Bilo bi dobro kad bi naši susriti i veze u svim mistima di nas ima bile frekventnije. Optimista sam da ćemo u narednom periodu osmislit kaku vrstu programa, štogod kroz šta ćemo češće imat priliku susrit se – kazala je pridsidnica NSBNM dr Suzana Kujundžić Ostojić, dok je riči dobrodošlice uputio i gradonačelnik Kaćmara Endre Pal.

VIDEO PRILOG

FOTOGRAFIJE