Službena upotriba jezika i pisma nacionalni manjina u jedinicama lokalne samouprave
U ponediljak 11. marta, u velikoj sali zgrade Županije održan je okrugli astal na temu „Službena upotreba jezika i pisma nacionalni manjina u jedinicama lokalne samouprave” u okviru projekta „Jačanje zaštite nacionalni manjina u Srbiji”. Grad Sombor i Savet Evrope u saradnji sa Ministarstvom državne uprave i lokalne uprave zajedno sa Sekretarijatom za zakonodavstvo i Zaštitnikom građana, organizovali su događaj.
Cilj događaja bio je da se ukaže na pravni okvir kojim se regulišu prava nacionalni manjina, naročito kada je rič o službenoj upotribi manjinski jezika na lokalnom nivou. Okrugli astal je okupio pridstavnike Gradske uprave, savita za međunacionalne odnose, nacionalne savite nacionalni manjina i nevladin sektor.
Prigodnim ričima gradonačelnica Sombora, Dušanka Golubović pozdravila je goste i ukazala da je Sombor jedna multinacionalna i multikulturalna sredina, u kojoj živi zajednica koja broji preko dvadeset nacionalnosti i kako to pridstavlja najveće bogatstvo grada. „U tom smislu, do sada smo se trudili da prava nacionalnih zajednica na teritoriji našeg grada budu na odgovarajući način prepoznata ali i na odgovarajući način ostvarivana kroz različite mere, kako lokalne politike tako svakako i kroz poštovanje odgovarajućih propisa i regulativa” kazala je gradonačelnica. Naglasila je da je lokalna samouprava radila i na ostvarivanju brojni drugi mira ko što je pripoznavanje potriba u oblasti kulture, obrazovanja, informisanja i službene upotribe jezika, kroz konkurse i druge delegirane programe.
Prema Statutu grada Sombora u službenoj upotribi nalazi se srpski jezik i ćirilično pismo, latinično pismo, mađarski jezik i pismo, i na teritoriji naseljeni mista Bački Monoštor , Bački Breg i Svetozar Miletić hrvatski jezik i pismo.
Državni sekretar Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave Ivan Bošnjak kazao je „Kako se to radi u Somboru je nešto što želimo da u čitavoj Srbiji zaista postane svakodnevni život, da odnos etničkog porekla i učestvovanje u političkom životu ne bude suprotstavljen, već da bude jedna harmonija koja će činiti ne samo kvalitetniji život svakom pojedincu već će unaprediti i ekonomsku situaciju u celoj zemlji.” Sekretar je istako da je izmenama zakona o lokalnoj samoupravi, obezbeđena mogućnost da se unapridi rad savita za međunacionalne odnose u jedinicama lokalne samouprave.
Šef kancelarije Saveta Evrope u Beogradu, Tobias Flesenkemper ukazo je da postoje zahtevi koje Srbija mora da ispuni na putu ka pridruživanju Evropskoj uniji, a da je jedan od nji i konvencija o pravima nacionalni manjina.
Skupu su prisustvovali ko pridavači, konsultant Saveta Evrope Vladimir Đurić, pomoćnica ministra, Ministarstva državne samouprave i lokalne samouprave Ivana Antić, pomoćnik direktora Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo Darko Radojičić, savetnica, Zaštitinik građana Dragana Vujko i šef Odseka za lokalni i ekonomski razvoj i podršku ulaganjima, Gradska uprava Grada Sombora, Mihael Plac.
Okruglom astalu prisustvovali su i pridstavnici bunjevačke nacionalne zajednice, zaminik pridsidnika BNS Mirko Bajić i član BNS Stanislava Lutkić.
Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice raspisao je Javni konkurs za sufinansiranje programa i projekata usmereni na unapređenje prava nacionalnih manjina – nacionalnih zajednica u AP Vojvodini u 2019. godini.
Konkursnu dokumentaciju možte priuzeti na sledećem linku:
16 godina postojanja Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine
Pridstavljen Ričnik bački Bunjevaca
Svečanom sidnicom u Plavoj sali Gradske kuće u Subotici, Nacionalni savit bunjevačke nacionalne manjine proslavio je drugi u nizu nacionalni praznika Bunjevaca „Dan osnivanja prvog Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine – 23. februar“.
Svečana sidnica počela je podnošenjom Izvištaja o radu BNS-a za poslidnji godinu dana. Druga tačka bila je rezervisana za dodilu priznanja koja su prija par godina ustanovljena od strane Savita, a dodiljivaje se za poseban doprinos u nikoliko oblasti. Treću tačku Dnevnog reda, al i nacionalni praznik, obilužilo je pridstavljanje Rečnika bačkih Bunjevaca (Ričnika bački Bunjevaca) u izdanju Matice srpske, te Gramatičkog i pravopisnog priručnika bunjevačkog jezika, čiji je izdavač Nacionalni savit bunjevačke nacionalne manjine.
– Tokom protekle godine, posli izbora za nacionalne savite nacionalni manjina, oformili smo četvrti saziv Savita. Prošle godine izašo je i nov Zakon o nacionalnim savitima i nacionalnim manjinama u čijem smo pripravljanju uzeli učešće, a godinu smo ispratili objavom u Prosvitnom glasniku da je izborni predmet bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture preimenovan u bunjevački jezik sa elementima nacionalne kulture. Odobreni su i Planovi i programi za izučavanje izbornog predmeta u sridnjim škulama, a nuz to, iz štampe je izašo i Ričnik bački Bunjevaca koji smo zdravo dugo čekali. Nema situacije, riči i stvari u bunjevačkom jeziku koje se ne nalaze u njemu. Takođe, završili smo Gramatički i pravopisni priručnik za bunjevački jezik koji zahtiva još tušta rada, poput onog na Ričniku, al će, zasad, on bit dovoljan za pridavače i novinare koji se služe bunjevačkim jezikom, ko osnova za dalji rad i određeni standard bunjevačkog jezika. U narednom periodu očekiva nas poso oko izbornog predmeta za sridnje škule. Logično bi bilo, s obzirom na to da imamo izborni predmet za buduće pridavače na Pedagoškom fakultetu, etno-kulturna istorija Bunjevaca, kad bi u narednom periodu imali lektorat za bunjevački i na univerzitetskom nivou – kazala je tom prilikom pridsidnica NSBNM dr Suzana Kujundžić Ostojić.
Prisutne je isprid lokalne samouprave i gradonačelnika Subotice Bogdana Labana pozdravila i praznik čestitala Miroslava Babić, članica Gradskog vića zadužena za oblast kulture, a čestitkama su se pridružile pridstavnice Ministarstva prosvite, nauke i tehnološkog razvoja i Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne zajednice.
– Nacionalna šarolikost Subotice je deo njene istorije, kao i Bunjevci koji su ostavili i ostavljaju svoj trag u stvaralaštvu. Najveći broj nacionalnih saveta svoja sedišta imaju upravo u našem gradu, bunjevački, hrvatski i mađarski, a tu su i predstavništva Nacionalnog saveta Jevreja i Nemaca. Lokalna samouprava će i u narednom period biti podrška manjinama u oblasti kulture, prosvete, informisanja i očuvanje tradicije Bunjevaca – naglasila je članica Gradskog vića.
Spisak dobitnika posebnih priznanja od strane Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine:
Zvonko Bogdan - „POSEBNO PRIZNANJE NSBNM Ivan Antunović” (dodeljuje se za posebni doprinos na očuvanju nacionalnog identiteta Bunjevaca);
Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne zajednice – „Priznanje NSBNM Mijo Mandić” (dodeljuje se za vrhunski doprinos u oblasti obrazovanja Bunjevaca);
Ministarstvo prosvite, nauke i tehnološkog razvoja – „Priznanje NSBNM Mijo Mandić” (dodeljuje se za vrhunski doprinos u oblasti obrazovanja Bunjevaca);
Martin Hencelman – „Priznanje NSBNM Ambrozije Šarčević” (dodeljuje se za poseban doprinos u oblasti naučno-istraživačkog rada o Bunjevcima);
Marija Bojanin (posthumno) – „Priznanje NSBNM Ambrozije Šarčević” (dodeljuje se za poseban doprinos u oblasti naučno-istraživačkog rada o Bunjevcima);
Nevenka Bašić Palković – „Priznanje NSBNM Mara Đorđević Malagurski” (dodeljuje se za vrhunski doprinos u oblasti kulture / odnosno / rodne ravnopravnosti Bunjevaca);
Nataša Stantić – „Priznanje NSBNM - Kalor Milodanović” (dodeljuje se za vrhunski doprinos u oblasti informisanja na bunjevačkom jeziku);
Siniša Tikvicki – „Priznanje NSBNM - Kalor Milodanović” (dodeljuje se za vrhunski doprinos u oblasti informisanja na bunjevačkom jeziku).