Sinoć, u nedilju, 20. avgusta, po prvi put je i u Beogradu proslavljen nacionalni praznik Bunjevaca – „Dan Dužijance", a bila je to prilika da se sva raskoš „Dužijance", odnosno značaj ovog praznika koji u sebi nosi, prija svega, zafalu Bogu za zaštitu svakog zrna i nagradu čoviku za vridan rad, pridstavi i svim žiteljima, pa i gostima, glavne varoši u Republiki Srbiji, matičnoj državi Bunjevaca.
Kroz dokumentarne filmove o Bunjevcima i „Dužijanci" prisutni su se prija programa mogli upoznat o najvažnijim obilužjima ove nacionalne zajednice, odnosno nacionalnom prazniku, potom su mogli posmatrat povorku učesnika „Dužijance" u Beogradu koju su pridvodili bandaš i bandašica subatičke „Dužijance" Nikola Skenderović i Nina Kujundžić, a zatim je uslidio i svečani program na bini postavljenoj na Trgu republike.
Mons. Gžegož Hudek, župnik Crkve Krista Kralja u Beogradu, je blagoslovio kruv od novog žita, a onda je bandašica, u znak zafalnosti na svemu što Bunjevci u Srbiji imaje i uživaje, uručila Nikoli Selakoviću, ministru za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, dok je bandaš prido vinac ispleten od novog klasja prof. dr Zoranu Miloševiću, pokrajinskom sekretaru za visoko obrazovanje i naučno-istraživačku dilatnost.
Naši vridni i marljivi Bunjevci na severu Bačke ovrli su ovogodišnje žito, zafalili se gospodu Bogu na tom što je ova godina berićetna i to proslavljaje onako kako se proslavljalo u salašarkim domaćinstvima vikovima za nama, istako je ministar Selaković, te je nastavio:
– Okupili smo se kako bi nigovali ovu divnu i lipu tradiciju, i kako bi kazali i pokazali da je Srbija država svi oni dobri i čestiti ljudi koji u njoj žive, a Bunjevci su upravo taki, dobri, čestiti, vridni i marljivi. Kad je tribalo borit se i zajedno sa nama Srbima štitit hrišćansku Evropu od najezde sa Istoka, u tom su bili jedni od najbolji. Danas, kad se vrše žito, kad se obrađiva zemlja, al i kad se liči, kad se podučava i kad se gradi i kad se radi, uvik su tu rame nuz rame sa nama.
Republika Srbija ko što je to do sad činila, a u budućnosti još više i još srdačnije, pomagaće očuvanje nacionalni posebnosti, nacionalnog identiteta, naročito kulturnog identiteta svim svojim građanima, koji pripadaje drugim narodima, Bunjevcima takođe, svakako. Nećemo zaboravit ni da je 1918. godine, 25. novembra, na Velikoj narodnoj skupštini Srba, Bunjevaca i ostali Slovena u Banatu, Baranji i Bačkoj, koja je održana u Novom Sadu, od 757 poslanika, nji 84-oro pripadalo bunjevačkom korpusu – poručio je, izmed ostalog, ministar Selaković, nuz zafalnost pridsidnici Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine dr Suzani Kujundžić Ostojić.
Pokrajinski sekretar Milošević istako je da je ciguran kako se mladim dolazećim generacijama ostavlja ono što je najvridnije u Srbiji, da radom i zajedništvom možemo ić naprid.
– Ko član Pokrajinske vlade sam poručio, ne u trenutku zanosa, nego velikog zadovoljstva, kako se na trenutak smatram Bunjevcom, kako u i u Beogradu promovišemo ideju zajedništva, solidarnosti i podrške onom što nije samo ukorenjeno u životu Bunjevaca. Jel to i jeste suština kruva koji simboliše zajedništvo, međugeneracijsku solidarnost, to je most koji spaja Bunjevce sa svim ostalim građanima Srbije. Ovim ne obilužavamo samo jedan nacionalni praznik, koji je svakako važan, nego jedno istorijsko nasliđe 25. novembra. Zato je prisustvo Bunjevaca u Beogradu logično, a i zbog toga sam i pripozno koliko imamo zajedničkog, ne u ritmu muzike, nego u ritmu rada, zajedništva, solidarnosti, podrške...
Prvi put za ova četri vika koliko su Bunjevci na ovim prostorima, proslavili smo „Dužijancu" u Beogradu, al, kako su kazali i naši gosti, očigledno je ovo početak jedne nove tradicije, istakla je dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, te je nastavila:
– Godinu dana smo se pripravljali, klapili o ovom, a meni se još uvik čini kako se ovo nije desilo, jel je bilo toliko lipo, toliko jednostavno... Znači ovo tušta našoj zajednici, koja mora bit vidljiva na teritoriji cile Srbije, al znači i drugim nacionalnim manjina. Jel, svi smo mi zajedno živimo u ovoj državi, a što je njoj bolje, i nama je. Puno nam je svima srce, srićna sam i ponosna na svoj narod.
Nuz govornike, med okupljenim gostima bili su i Alma Rizvanović, posebna savitnica podpridsidnice Vlade Republike Srbije i ministra kulture, Ninoslav Jovanović, državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Dejan Parčetić, državni sekretar u Ministarstvu informisanja i telekomunikacija, pridstavnici Apostolske nuncijature, članovi Nacionalnog savita, pridstavnici brojni udruženja, te gosti iz Beograda.
U kulturno-umitničkom dilu programa učestvovali su KUDŽ „Bratstvo" Subatica, KUD „Aleksandrovo" Subatica, GKUD „Ravangrad" Sombor, te učenice Odsika za tradicionalno pivanje Muzičke škule u Subatici.
Program obilužavanja „Dana Dužijance" u Beogradu organizovali su Nacionalni savit bunjevačke nacionalne manjine i Bunjevački edukativni i istraživački centar „Ambrozije Šarčević".
Nacionalni praznik Bunjevaca – „Dan Dužijance“ i ove godine je obilužen u Novom Sadu, a ovogodišnja proslava imala je i svečaniji karakter jel je i ona bila dio obilužavanja jubileja – 20 godina postojanja Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine.
Obilužavanje nacionalnog praznika u Novom Sadu počelo je okupljanjom isprid Varoške kuće, a potom je nastavljeno isprid spomen-ploče koja čuva sićanje na Veliku narodnu skupštinu Srba, Bunjevaca i drugi Slovena održanu 1918. godine.
Delegacija NSBNM koju je pridvodila dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica Savita, a u kojoj su bili još Dejan Parčetić, Veljko Vojnić, Tihomir Vrbanović i Aleksandar Bošnjak, položila je vinac od novog žita, ko znak poštivanja na generacije koje su krojile obrise države u kojoj Bunjevci i danas žive.
Proslava je nastavljena povorkom učesnika do Katoličke porte di je, na bini, održan svečan program uručivanja kruva od novog žita i vinca pridstavnicima AP Vojvodina i Varoši Novog Sada, a potom i prigodan kulturno-umitnički program.
– Dužijanca je običaj koje Bunjevci slave i čuvaje više od četri vika koliko žive na severu Bačke. I kroz ta četri vika zapamtili smo mnoge bure i oluje, mnoge rodne godine i mnoge događaje koji su obilužili nas, ko nacionalnu manjinu. Položili smo vinac od novog žita na spomen-ploču koja čuva sićanje na 1918. godinu, na trenutak u istoriji kad smo mi postali konsitutivan narod države koju smo pravili i stvarali. Godine 1945. dobili smo naredbu da nas više nema, al ove godine proslavljamo 20 godina Nacionalnog savita. I u tom periodu prošli smo sve „dičije bolesti“, al smo išli brzo – završili smo standardizaciju bunjevačkog jezika, uveli smo bunjevački ko izborni predmet u škule i tu ne stajemo – dobili smo ove godine sridstva za kupovinu „Bunjevačke kuće“ – kazala je dr Suzana Kujundžić Ostojić, najavljivajuć program koji pridstavlja šarolikost Vojvodine.
Milica Parčetić i David Kolić, bandašica i bandaš „Dužionice“ u Somboru, imali su ovu značajnu ulogu i u Novom Sadu, a vlč. Nebojša Stipić je blagoslovio kruv od novog žita kojeg je, potom bandašica svečano uručila Dragani Milošević, pokrajinskoj sekretarki za kulturu, javno informisanje i odnose s virskim zajednicama.
Miloševićeva je naglasila značaj ovog praznika, kojim se slavi pošten rad i istrajnost naši ratara, al i istrajnost u čuvanju tradicije.
– Bunjevci slave viševikovnu borbu za očuvanje identiteta, koji je sa drugim zajednicama, duboko utkan u šarolikost Vojvodine. Posebno priznanje za čuvanje zajedništva pripada onima koji su brojčano malobrojni. Mi danas zajedno, nastavljamo stazama slavni pridvodnika Srba i Bunjevaca, Jaše Tomića i Blaška Rajića, koji su te davne 1918. godine, stajali rame nuz rame i zajedno doneli izuzetno važne i dalekosežne odluke, na koje smo danas ponosni. Duh koji je počo Velikom narodnom skupštinom i danas krasi Vojvodinu, ujedinjenu u nizu različitosti koje moramo čuvat – istakla je Dragana Milošević.
Bandaš je zatim svečano uručio vinac od novog žita Igoru Crnobarcu, zaminiku gradonačelnika Novog Sada.
– Mi ode imamo virovanje da nije gri poštovat tuđe, već je gri ne poštovat svoje. U Novom Sadu imamo bogatu tradiciju u kojoj se uvik poštivalo i svoje i tuđe, i to je ono čime se posebno ponosimo. Novi Sad je uvik bio cigurna kuća za sve one koji su u svojim srcima gajili toleranciju, ljubav i međusobno razumevanje, ko i želju da živimo u jednoj harmoničnoj Varoši i društvu. Bunjevci koji su odigrali veliku ulogu 25. novembra 1918. godine utrli su put svim onim vridnostima koje mi danas sledimo.
Med okupljenim gostima bili su i Zoran Milošević, pokrajinski sekretar za visoko obrazovanje i naučno-istraživačku dilatnost, Dragana Ćorić, pokrajinska ombudsmanka, Ninoslav Jovanović, državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Dejan Parčetić, državni sekretar u Ministarstvu informisanja i telekomunikacija, Milan Novaković, načelnik Južnobačkog upravnog okruga, monsinjor Atila Želer, nadležni župnik Župe Imena Marijina u Novom Sadu, članovi Nacionalnog savita, pridstavnici brojni udruženja, te gosti iz Novog Sada i cile regije.
U kulturno-umitničkom dilu programa učestvovali su GKUD „Ravangrad“ Sombor, KUDŽ „Bratstvo“ Subatica, KUD „Vila“ Novi Sad, KUD „Svetozar Marković“ Novi Sad, „Novosadski tamburaši“ i vokalna solistkinja Iva Čičovački, te KUD „Aleksandrovo“ Subatica.
Program obilužavanja „Dana Dužijance“ nastavlja se u nedilju, 20. avgusta, kroz „Dužijancu u Beogradu“.
BUNJEVCI OBILUŽILI NACIONALNI PRAZNIK – „DAN DUŽIJANCE"
│ Srida, 16.08.2023. │
U bunjevačkoj zajednici je u utorak, 15. avgusta, održano svečano obilužavanje nacionalnog praznika – „Dana Dužijance", kako je to i običaj, na dan Velike Gospojine. Centralna proslava je u stvari najsvečaniji čin višemisečnog angažmana, a u okviru nje je prvo blagoslovljen kruv od novog žita, a potom je on pridat pridsidnici Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine dr Suzani Kujundžić Ostojić, odnosno Stevanu Bakiću, gradonačelniku Subatice.
Misa zafalnica na kojoj je vlč. Nebojša Stipić blagoslovio kruv održana je u Crkvi Uzvišenja Svetog Križa, a kruv od novog žita u crkvu je unela bandašica Nina Kujundžić, u pratnji bandaša Nikole Skenderovića.
– Na „Dužijanci", kad se zafaljivamo Bogu na svakom klasu, svidoci smo i vrimenski nepogoda, koje odražavaje i stanje našeg svita. No, brez obzira na to, žito je izraslo, donelo obilat rod i za to smo zafalni Bogu. Neka bude poruka kako u vrime veliki izazova činimo i velika dila. Ako smo virujući, ovo će bit samo prilike, a neprilike ćemo smatrat izazovima sa kojima se suočavamo – poručio je, izmed ostalog, vlč. Stipić.
Bandašica Nina Kujundžić je, u prisustvu brojni zvanica, al i žitelja Subatice i njevi gostivi, pridala kruv od novog žita pridsidnici NSBNM dr Suzani Kujundžić Ostojić.
– Vidim kako se svi naši Bunjevci raduju „Dužijanci", a kad bi rangirali sve ono što se dešava cile godine, posli Božića bi oma sigurno bila „Dužijanca". Pripravljali smo se i radili, kroz nacionalni praznik je održano više od dvadeset manifestacija – kazala je dr Kujundžić Ostojić, te je najavila i kako će proslava nacionalnog praznika bit nastavljena kroz „Dužijancu" u Novom Sadu, te, po prvi put, „Dužijancu" u Beogradu.
– Broj okupljeni pokaziva koliko nam je važna „Dužijanca", koliko se oko nje vikovima okupljamo. I kroz te vikove tušta pamtimo, al ritko ovaka dobra koju smo dobili u protekli par godina i veliko fala našem gradonačelniku i Subatici, veliko fala AP Vojvodini i veliko fala Republiki Srbiji u kojoj živimo.
Sve što imamo i sve što volimo, još je veće ako dilimo s drugima, bile su riči nuz koje je kruv pridat Stevanu Bakiću, gradonačelniku Subatice.
– „Dužijanca" je velika svetkovina na kraju žetve – nastala u salašarskim porodicama ovdašnje vridne i marljive čeljadi koja su, radeć težak paorski poso na njivi, nastojala obavit ga što je moguće bolje, kako bi njev trud bio nagrađen dobrim rodom. Kako nisu mogli uticat na vrime, često su se molili Bogu i okrećali glavu ka nebu, kako bi ga umilostivili, kako bi im pomogo sačuvat rod i obezbidit kruv za svoju porodicu. Poznato je i da poštovanje kruva kod Bunjevaca počiva na prvoj molitvi koju nauče, al da se primenjiva ne samo u molitvi, već i mnogim drugim životnim prilikama. Tisnu povezanost običaja i vire uvidio je Blaško Rajić, župnik Crkve Svetog Roka, u Subotici, koji je 1911. godine obilužavanje porodične, salašarske dužijance prino pod svodove crkve – kazo je Bakić izmed ostalog i dodo:
– Varoš Subatica je tokom protekle tri godine zaista tušta uradila na očuvanju kulture, običaja i tradicije Bunjevaca. Ponosan sam na činjenicu da su bunjevački jezik i pismo, nuz srpski, mađarski i hrvatski, početkom maja 2021. godine ušli u ravnopravnu službenu upotribu na teritoriji naše varoši. Za Subaticu, u kojoj se niguje bogat spektar različitosti, mož se kazat kako se različitost vridnuje ko pridnost, a ne ko štogod što nas dili i razdvaja i upravo ta naša posebnost pridstavlja polugu zajedništva i prosperiteta Subatice.
Med brojnim zvanicama i gostima pored gradonačelnika Varoši Subatice, Stevana Bakića bili su prisutni i Dejan Parčetić, državni sekretar u Ministarstvu informisanja i telekomunikacija, Bojan Šoralov, načelnik Severnobačkog upravnog okruga, Árpád Fremond, pridsidnik mađarskog nacionalnog savita, Srđan Samardžić, član varoškog veća zaduženog za oblast privrede, Marko Marić, pomoćnik gradonačelnika Varoši Subatice, Milanka Kostić, članica varoškog veća zadužena za kulturu i obrazovanje.
U kulturno-umitničkom dilu programa učestvovali su Kulturno-umitničko društvo „Aleksandrovo", Kulturno-umitničko društvo železničara „Bratstvo", Folklorni ansambl „Vila" Novi Sad, Umitničko udruženje talenata „Talentum", Pivačka grupa Odsika za tradicionalno pivanje pri Muzičkoj škuli u Subatici, Društvo za očuvanje i nigovanje kulture i tradicije „Prelo", Čurug, a nuz muziku tamuraškog ansambla „Rujna zora", proslava „Dužijance" je bila kompletnija nuz „Bandašicino kolo".
