│ Izvor: UG „Bunjevačko kolo” Sombor │ Ponediljak, 07.10.2019. │
ROĐENDAN BUNJEVAČKOG KOLA
Na današnji dan, davne 1921. godine u Somboru se osniva „Bunjevačko kolo”. Društvo je imalo za cilj čuvanje i nigovanje bunjevačke tradicije, kulture, pisme, igre i pisane riči.
Osnivači ovog društva su bili: Antun Bošnjak, dr Josip Veselovski, Stipan Stolišić, Martin Čeljuska, dr Pavle Vujević, dr Toma Raič, Vranjo Bošnjak, Vranjo Marković i Josip Strilić. U tom kolu, a pod uticajem kulture koju su Bunjevci u sebi nosili, ali i bunjevački velikani kao što su Ambrozije Šarčević, biskup Antunović i drugi, udaraju se temelji priporoda u bunjevačkoj kulturi u Somboru. Prvi pridsidnik je bio čuveni Antun-Tonika Bošnjak.
Tada počinju da se organizuju javne manifestacije kao što su „Bunjevačko prelo”, „Dužionica”, „Divojački vašar”, prikazi običaja kao što je „Saranjivanje begeša” prid korizmu, ali i izigravanjem pozorišnih komada, što ji je učitelj Ivan Kalčan sa mladim Bunjevcima pripremao.
U vrime okupacije u Drugom svitskom ratu, „Bunjevačko kolo” pristaje sa radom. Posli rata, tadašnja vlast je ukazom zabranila da se Bunjevci i Šokci za takve iskazuju, već ji sve privodi u Hrvate.
Krajem devedesetih godina XX vika dolazi do pristanka zabrane da se Bunjevci za takve iskazuju i u svisti oni Bunjevaca koji su sve vrime ostali to što jesu, dolazi do ideje da se reosnuje „Bunjevačko kolo” iz 1921. godine, sa istim ciljevima i zadacima. Tako je na rođendan „Bunjevačkog kola”, 06. oktobra 2000. godine reosnovano UG „Bunjevačko kolo”, koje je jedno od najaktivniji udruženja u Somboru, a čiji je pridsidnik Dejan Parčetić, dipl. ekonomista i podpridsidnici Aleksandra Medurić Kalčan, pridsidnica Osnovnog suda u Somboru i Aleksandar Bošnjak, dipl. ing. poljoprivrede, priduzetnik iz Sombora.
Ciljevi udruženja su: unapriđenje nacionalni, kulturni i materijalni interesa Bunjevaca, priuzeti od ranije osnovanog udruženja, čiju tradiciju u svemu nastavlja, nigujući međunacionalnu toleranciju, razumivanje i poštivanje različitosti.
U Udruženju građana „Bunjevačko kolo” danas radi tri sekcije; slamarska, dramska i likovna sekcija za najmlađe članove. Danas ima punih 98. godina od osnivanja i 19. godina od reosnivanja udruženja.
Zafaljujemo se svim prijateljima, simpatizerima i članovima udruženja koji podržavaju rad „Bunjevačkog kola”.
PROMOCIJA KNJIGE „NA PRILOMU VIKOVA” U MUZEJU VOJVODINE
U Muzeju Vojvodine, 4. septembra u Novom Sadu pridstavljena je knjiga „Na prilomu vikova“ u izdanju Centra za kulturu Bunjevaca.
Prisutne je pozdravio direktor Muzeja Vojvodine dr Drago Njegovan, jedne od najeminentniji naučni ustanova u Vojvodini. Tom prilikom on je izrazio zadovoljstvo što se u Muzeju promoviše knjiga koja pridstavlja bunjevačku zajednicu, te njev napor da očuvaje svoj identitet.
Na promociji je divanio recenzent knjige prof. dr Saša Marković, koji je istako da su ritki autori koji su u stanju divanit objektivno o svojem nacionalnom identitetu, ko što je slučaj sa ovim autorima i knjigom. Iako je osnov svakog identiteta i nacionalizam, u ovom slučaju, on je jasan al ne i pritiran, već umiren i zdrav, koji čuva i vodi napritku zajednice.
Prof. dr Aleksandar Raič, urednik knjige i jedan od autora, divanio je o brojnim događajima bunjevačke istorije, nakon koje su ostali krupni prilomni događaji koji su bunjevačku zajednicu prilamali i činili je drugačijom. Prije svega istako je identitetsku podvojenost Bunjevaca i Bunjevaca Hrvata, koja neminovno vodi slabljenju obadvi zajednice, njevom konstantnom sukobljavanju na brojnim poljima.
Dr Suzana Kujundžić Ostojić, jedna od autorki knjige i pridsidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine istakla da je veliki uspih za bunjevačku zajednicu da se uspila očuvat i dalje borit za svoj identitet i napridovanje u svim oblastima o kojima se po zakonu ima pravo brinit Savit. Zbog Dekreta iz 1945. godine Bunjevce je čeko a i danas čeka dugačak put postizanja svi prava i stepen razvitka da bi bili na nivou drugi nacionalni manjina.
U mogim segmentima, od obrazovanja, kulture, jezika i informisanja postignuti su veliki pomaci, zbog čega ima razloga za zadovoljstvo, al i zebnju dal će bit mladi Bunjevaca koji će bit zainteresovani da iđu dalje ovim putom.
Zvonko Stantić, jedan od autora knjige, podilio je svoje iskustvo u traženju podataka o porodici Marković, ko i novi otkriveni podataka o ovoj vrlo važnoj familiji za Bunjevce. Podsitimo se da je upravo ova familija bila zadužena za seobu Bunjevaca na prostore Severne Bačke i južne Ugarske. Kako je Stantić istako, identitet se tokom vrimena minja, on je ko i talas, ima svoje najintenzivnije iskazivanje ko i niko puno blaže iskazivanje. Na ovo iskazivanje u velikoj miri utiču društveno politički odnosi koji su vrlo često složeni, uslovljeni međusobno.
U nedilju, 1. septembra, Bunjevački kulturni centar „Lemeški Bunjevci“ iz Svetozara Miletića održo je šestu po redu slamarsko-slikarsku koloniju „Lemeška jesen 2019“ u Etno parku „Stari ribnjak“ u Čonoplji.
Pridsidnik udruženja Stipan Budimčević sad već tradicionalno okuplja umitnike slamare i slikare kako bi stvarali nova umitnička dila, povećali umitničke zbirke te povezao umitnike na području bačke ravnice.
Umitnike i njevo stvaralačko angažovanje na koloniji podržali su gosti i zvanice iz Sombora, Subotice, Bajmoka, Svetozara Miletića i Čonoplje – zaminik gradonačelnice za oblast međunarodne saradnje Ivan Šimunov, gradski većnik za oblast nacionalni manjina i saradnje sa virskim zajednicama Silard Janković, pridsidnik IO NSBNM Branko Pokornić, pridsidnica Odbora za kulturu Kata Kuntić, bunjevačka udruženja, ko i bunjevačke familije u Čonoplji.
Na temu žetve, umitnici su stvarali svoje umitničke slike u slami i bojama, inspirisani bačkom ravnicom i prilipim ambijentom etno parka. Stručnu edukaciju za dicu na temu „dubina prostora“, prikaz treće dimenzije na ravnoj površini, pridstavila je Kristina Benjak, profesorica likovne umitnosti iz Sombora.
U okviru kolonije, tokom godina, Stipan Budimčević promoviše umitnike slikare, a ove godine pridstavio je slikara iz Subotice Ivana Šarčevića Šarca.
Prilikom otvaranja izložbe prigodnim ričima program su ulipšali Željko Zelić koji je štogod kazao o slikaru Ivanu Šarčeviću, Martina Dujmović koja je čitala pismu o ravnici, a u muzičkom dilu programa nastupio je vokalni ansambl „Muzika Viva“.
Za goste i učesnike kolonije pripravljena je svečana užna i dodiljene su zafalnice učesnicima i saradnicima. Ko i pridhodni godina i ova slamarsko-slikarska kolonija ostavila je dobar utisak na positioce.
Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa virskim zajednicama, Grad Sombor i Centar za kulturu Bunjevaca iz Subotice podržali su projekat „Lemeška jesen 2019“ slamarsko-slikarsku koloniju BKC „Lemeški Bunjevci“ iz Svetozara Miletića.
Na današnji dan, davne 1921. godine u Somboru se osniva „Bunjevačko kolo”. Društvo je imalo za cilj čuvanje i nigovanje bunjevačke tradicije, kulture, pisme, igre i pisane riči.
