Mi Bunjevci smo još 2017. godine obilužili 330 godina od dolaska na prostore Bačke. Uoči Velike seobe Srba, dogodila se Velika seoba Bunjevaca s prostora Hercegovine i dalmatinskog primorja na prostor tzv. „Bajskog trougla” (Subotica-Sombor-Baja). Seoba Bunjevaca bila je pod vođstvom franjevaca, a razlog za seobu bili su nepodnošljivi uslovi života u Otomanskoj carevini i dobijanje privilegija po dolasku na novi prostor od tadašnje Austrougarske carevine. Zajedno sa Srbima branili smo granice od prodora Turaka ka severu Evrope.
Istorijska je činjenica da su Bunjevci na ove prostore došli kao autohton južnoslovenski narod koji je aktivno učestvovo i znatno doprineo prisajedinjenju Vojvodine Kraljevini Srbiji. Jedan od četri naša nacionalna praznika obilužavamo 25. novembra – Dan Velike narodne skupštine Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena u Novom Sadu 1918.
Nažalost, od samog dolaska Bunjevci su bili izloženi asimilaciji, prvo mađarizaciji pa hrvatizaciji. Vrhunac je bio 1945. godine kada je komunističkim dekretom tadašnje Jugoslavije naređeno da se Bunjevci imaju smatrati Hrvatima bez obzira na ličnu izjavu. Taj akt se mora zvanično ociniti aktom asimilacije, što do danas nije učinjeno. Time bi se omogućio povrat svi kako materijalni tako i nematerijalni vridnosti koje su Bunjevcima oduzete na temelju te naredbe, a Bunjevci bi konačno bili prihvaćeni ko tradicionalna nacionalna manjina u današnjoj Srbiji.
Našim, bunjevačkim jezikom, da podsitim, pisan je prvi statut Subotice.
Mirko Bajić pridsidnik Bunjevačkog kulturnog centra NS i podpridsidnik Nacionalnog saveta bunjevačke nacionalne manjine
U značajno drukčijem obliku, te nuz poštovanje svi priporuka i propisani mira, u subotu, 19. septembra, održano je petnaesto izdanje tradicionalne manifestacije – „Dani bunjevačke kulture u Bajmoku“.
Iz Bunjevačkog kulturnog centra „Bajmok“ koji stoji iza organizacije ističu da je bilo važno da se održi kontinuitet po kojem je Bajmok poznat proteklu deceniju i po. U okviru programa održan je i tradicionalni „Etno-festival bunjevački ila“. Kuvanja nije bilo, već su gosti, iz čitavog Bajmoka, Subotice, Male Bosne, Stare Moravice, Lemeša, Sombora, Kaponje... već doneli pripremljenu ranu i pridstavili je. Takođe, nuz autentična ila, prikazani su stari zanati i alati koji su bili značajni za Bunjevce, odnosno za sve one koji žive na plodnoj ravnici.
Prisutne je pozdravio Stevan Bešlić, v.d. pridsidnika BKC „Bajmok“, dok je dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica Nacionalnog saveta bunjevačke nacionalne manjine, proglasila manifestaciju otvorenom.
Program je nastavljen u poslepodnevnim satima, kada je promovisan trinaesti dokumentarni film, te četrnaesti festivalski bilten, posvećen ilima pripremanim 2019. godine. Iza dokumentarnog filma stoji Branko Pokornić, počasni pridsidnik BKC „Bajmok“, a kroz njega je predstavljena Marija Vuković Milićević, svitska šampionka i prvakinja u padobranstvu, višestruka rekordera u skoku sa padobranom u više disciplina, uvek ponosna na svoje bunjevačko poriklo.
U Bunjevačkoj zajednici je u petak, 18. septembra, obilužena Dičija nedilja. Ideja koju su ove godine realizovali iz Bunjevačkog edukativnog i istraživačkog centra „Ambrozije Šarčević“ bila je vezana za nigovanje multikulturalnosti, pa je u takom ritmu proteko i program.
Dicu i njeve učitelje pozdravila je dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, a potom su se bunjevačkim, srpskim i mađarskim recitacijama pridstavili osnovci, a narodnim igrama gosti iz Kulturno-umitničkog društva „Aleksandrovo“.
Takođe, dio svojeg rada pridstavila je i Alisa Prćić, koja niz godina piše za dicu.
