Izvor: Bunjevački Media Centar   Subota, 25.11.2017. 18.45

U petak, 24. novembra, u Velikoj većnici Gradske kuće u Subotici, svečanom akademijom bunjevačka zajednica je proslavila jedan od četri nacionalna praznika – Dan Velike narodne skupštine Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena, u Novom Sadu, 25. novembra 1918. godine.

Bila je to prilika da se svi još jedared podsite velike uloge Bunjevaca prija 99 godina u momentima kad su se stvarali temelji države u kojoj Bunjevci i danas žive.

Prisutnima su se tom prilikom obratili dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, Dragi Vučković, načelnik Severno-bačkog okruga, ko i dr Ivan Bošnjak, državni sekretar u Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave Republike Srbije.

Značajan dio Akademije bio je posvećen prvom pridstavljanju Zbornika radova sa Naučnog skupa „Kultura i identitet Bunjevaca“ koji je održan 18. februara u Novom Sadu. Zbornik su pridstavili dr Drago Njegovan, urednik izdanja, al i direktor Muzeja Vojvodine koji je i izdavač značajnog dila za Bunjevce, i prof. dr Slobodan Orlović, profesor Pravnog fakulteta u Novom Sadu.

I ovom prilikom je podvučen značajan uticaj Bunjevaca pri stvaranju Kraljevine Srbije, kasnije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, potom i Jugoslavije. Prija 99 godina 84 delegata iz bunjevačke zajednice, što svidoči o brojnosti Bunjevaca na ovim prostorima (Bunjevci su po brojnosti bili drugi narod na Velikoj narodnoj skupštini), bili su med onima koji su odredili granice. Poznato je kaki su put od tog doba prišli pripadnici ove zajednice, a posebno je to bilo drastično izraženo kroz Odluku Glavnog narodno-oslobodilačkog odbora Vojvodine iz 1945. godine, kojim su Bunjevci na ovaj način nedvosmisleno ukinuti. Poslidice take odluke vidljive su i danas, a o njima svidoče i popisi stanovništva, trenutni broj Bunjevaca, al i težak put do ostvarivanja prava koje druge nacionalne zajednice na ovim prostorima već odavno imaje.

U tom smislu je posebno značajan objavljen Zbornik, a kako je kazo prof. dr Orlović, bio je to akt nasilne asimilacije, akt koji je protivan Ustavu i koji nije ni malo demokratičan. Iako taj akt danas nema pravnu snagu, prof. dr Orlović podržava napore NSBNM da se on u Skupštini Vojvodine tako i okarakteriše, odnosno da se proglasi aktom koji je protivan ljudskim pravima i, naravno, Ustavu.

U kulturno-umitničkom dilu programa nastupili su Subotički tamburaški orkestar i vokalna solistkinja Zorana Iđuški iz Sombora.

N.S.

Video prilog: Bunjevački Media Centar

GALERIJA FOTOGRAFIJA