Bunjevci obilužili nacionalni praznik – Dan Velike narodne skupštine

Bunjevci obilužili nacionalni praznik – Dan
Velike narodne skupštine

Nedilja, 27.11.2016. 21:25

   Dan Velike narodne skupštine, jedan od četri nacionalna praznika bunjevačke zajednice u Srbiji, obilužen je svečanom akademijom u Velikoj većnici Gradske kuće u Subotici, nuz prisustvo visoki pridstavnika Republike Srbije, AP Vojvodine, Grada Subotice, odnosno domaćina, Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine u Srbiji.

s33

Divaneć prid prisutnima, Bogdan Laban, gradonačelnik Subotice, je čestito praznik Bunjevcima, podsitio se istorijski činjenica koje opisivaje 25. novembra 1918. godine, te je dodo:

s31Obeležavanje nacionalnog praznika Bunjevaca je prilika da se na trenutak osvrnemo na događaje iz burne jeseni 1918. godine i na vreme kada su rodoljubive težnje jugoslovenskih naroda koji žive pod ovim našom podnebljem počele da se ostvaruju – istako je Laban i osvrnio se na Bunjevce:

Bunjevci žive već 330 godina na ovim prostorima, i oni su primer da jedan narod, prolazeći kroz teška iskušenja i suočavajući se sa teškim problemima može da sačuva sebe, svoje običaje i kulturu, ako je jedinstven i ako čuva i neguje svest o svom postojanju. Svoj nacionalni identitet Bunjevci su uspeli da sačuvaju u ne baš jednostavnim istorijskim i društvenim oklonostima. U uverenju da će se ubrzati rad na standardizaciji bunjevačkog jezika, kao i da sledi postupak formalnog ukidanja odluke koja Bunjevcima, zajedno sa Šokcima, zabranjuje nacionalno opredeljenje, čestitam vam nacionalni praznik, te da vaša zajednica uvažena i poštovana još jako dugo živi na ovim prostorima.

Pridsidnik Vlade AP Vojvodine Igor Mirović se zafalio Bunjevcima na razumivanju, jel su obilužavanje nacionalnog praznika pomirili za 26. novembar, da bi svi zajedno, 25. novembra u Novom Sadu mogli proslavit Dan Velike narodne skupštine, dan kada je Vojvodina donela odluku o prisajedinjenju Srbiji.

s32U istoriji današnje Vojvodine nema značajnijeg događaja od Velike narodne skupštine Srba, Bunjevaca i svih drugih koji su Banat, Bačku, dan ranije i Srem, prisajedinili Kraljevini Srbiji. Tog velikog dana istorija ovih prostora dobila je novi tok, bila je to istorijski dalekosežna odluka zahvaljujući kojoj smo svi danas ovde, ujedinjeni onako kako su to pre tačno 98 godina zamislili naši preci. Dva ponosna naroda, Srbi i Bunjevci, dve grandiozne ličnosti Jaša Tomić i Blaško Rajić, dva grada Subotica i Novi Sad, odlučujuće su obeležili tu veliku istorijsku prekretnicu. Slobodarski duh Srba i Bunjevaca odigrao je ključnu ulogu u poslednjoj godini Prvog svetskog rata – kazo je Mirović i naglasio:

Bunjevci 25. novembar slave kao jedan od četiri nacionalna praznika, a to svedoči o vizionarstvu Blaška Rajića i vašoj nepokolebivoj doslednosti i uzvišenoj odanosti zavetu velikih predaka.

O dobroj saradnji Subotice i Novog Sada svidočio je i Zdravko Jelušić, pridsidnik Skupštine Grada Novog Sada. Subotičanima i Bunjevcima prino je pozdrave gradonačelnika Vučevića, svi Novosađana i istako:

s35Siguran sam da ovaj dan, jedan od četiri nacionalna praznika Bunjevaca, zaslužuje, kao što je predsednik Srbije Tomislav Nikolić najavio, da bude i državni praznik u ceoj Srbiji. Dan Velike narodne skupštine sigurno jeste dan u kome je doneta jedna od najvažnijih odluka u istoriji srpskog naroda. Moramo i danas, skoro 100 godina kasnije, da se divimo vizionarstvu, odlučnosti, ali i jedinstvu delegata Velike narodne skupštine. I sa ove distance moramo da naglasimo koliko je to bilo vizionarski i kako je to ostavilo posledice na nas koji živimo danas u Vojvodini i Srbiji.

 

Izaslanica pridsidnika Republike Srbije Stanislava Pak Stanković divanila je naporima aktuelne vlasti da niguje bogatstvo različitosti, a u svom obraćanju je naglasila:

s36Ponosni smo na ono što su naši preci učinili, Srbi i Bunjevci zajedno. Ono što su oni učinili omogućilo je nama da živimo u miru i slobodi, da budemo ponosni. Uverena sam da smo dostojni naših predaka i da ćemo sa teškim radom i naporom uspeti da iznesemo sve ono što su nam ostavili u nasleđe.

U obraćanju Bunjevcima izaslanica pridsidnika Nikolića je podvukla:

Dragi moji Bunjevci, budite posebni, razvijajte svoju kulturu, jezik, sve ono što vas čini jedinstvenim. Mi mi ćemo vas podržat. Ne moram da podvlačim koliko vas predsednik voli i podržava. Čestitam vam vaš veliki praznik, ponosna što ste sa nama toliko godina, što delite sudbinu Srbije, delite i dobro i loše. Lojalni ste građani Srbije, niste nas nikad izneverili, i sigurna sam da će tako biti i narednih 330 godina.

Pridsidnica Nacionalnog saveta bunjevačke nacionalne manjine dr Suzana Kujundžić Ostojić u svom referatu je istakla da je 25. novembar 1918. godine „Datum koji je svitlio i kad se činilo da za Bunjevce nema ni zraka Sunca“. Ona je istakla da su Bunjevci, od jeseni 1686. godine kad su stigli na ove prostore, tražili slobodu, mir, da su do tog teško dolazili, te da su oni koji su bili učesnici Velike narodne skupštine dočekali da im prid kraj Drugog svitskog rada priopravljaje lične karte, jel po naredbi, više nema Bunjevaca.

s38Ne postoje ni vikovi, koje su ostavili iza sebe, ne postoji ni jezik ni kultura, ni kosti rasute po bojištima, sve više ne postoji. I tako dugo, da smo se i mi pokadkad pitali jesmol kadgod i postojali. Jesmo, kaže naziv Velike narodne skupštine Srba, Bunjevaca i ostali Slovena. Jesmo, bili smo tamo, divanili našom milom ikavicom, letile su riči ko oslobođene tice, ostavili smo trag, dali sebe, jedino što smo i imali. I ko što uvik biva, s upornima i pravednima, pomako se i naš točak sriće, stali smo rame nuz rame ostali nacionalni manjina i borimo se za svoja prava, da ji dostignemo i nadoknadimo propušteno.

Potiskivani i ismijavani, zabranjivani, al nikad slomljeni – čekamo još uvik, sad već 75 godina, da kogod glasno kaže – to vam niko nije smio uradit, ime vam niko nije smio dirat.

Mi Bunjevci, nemamo poput drugi naroda, ni sliku, ni spomenik, ni trg, koji bi i nas i druge podsićo na velike o kojima večeras divanimo. Naš spomenik je u našim srcima, i na usnama svakog diteta koje danas u škulama uči bunjevački, u članovima nacionalnog savita, elektorima koji su pomogli da se on izabere, u našim udruženjima, institucijama, u našim majkama i didama, u našim mladima, u našim ljudima. Koji svima, i pored brojni pripreka, danas ponosno kažu, mi smo Bunjevci!

Svečanosti su prisustvovali i Gojko Radić, savitnik premijera Srbije, Mihalj Njilaš, podpridsidnik Pokrajinske Vlade i pokrajinski sekretar za obrazovanje, upravu, propise i nacionalne manjine, Nebojša Kuzmanović i Đorđe Vukmirović, pomoćnici pokrajinskog sekretara za kulturu...

U kulturno-umitničkom dilu programa učestvovali su Tamara Babić, Stela Bukvić i folklorci KUD „Aleksandrovo“.

N.S.

 

VIDEO PRILOG BMC

 

FOTO ALBUM

Foto: BIC (Nikola Stantić)