Izbori 2014

Lista broj 1. - Savez bačkih Bunjevaca - Mirko Bajić

Savez backih Bunjevaca Mirko Bajic 

Lista kandidata 

Podnosilac liste: Savez bačkih Bunjevaca

 

   Cilj Saveza bačkih Bunjevaca na pridstojećim izborima za Bunjevački nacionalni savit  je izbor takog sastava Nacionalnog savita koji će u buduće bit stabilan i koji će se rukovodit obavezom da se razvijaju i da jačaju ustanove u sve četri zakonom utvrđene oblasti, a koji će kulturnim centrima i udruženjima građana pomagat da realizuju svoje projekte i programe u cilju nigovanja kulturne baštine, folklora i tradicije, ko potribnoj pratećoj formi.

Osnovni zadaci koje će u novom sazivu Nacionalnog savita realizovat Savez bačkih Bunjevaca su:

U obrazovanju: prihvatanje bunjevačkog jezika u škulama, odnosno da se, ko što je to slučaj i sa drugim nacionalnim manjinama, u škulama izučava „bunjevački maternji jezik sa elementima nacionalne kulture“, a ne ko sad „bunjevački govor“...

U informisanju: očuvanje stečeni prava u oblasti informisanja na bunjevačkom jeziku i dalji razvoj u skladu sa novim zakonom o informisanju. Sačuvat status „Bunjevačkog informativnog centra“, ko ustanove pod okriljem Nacionalnog savita...

U kulturi: formiranje Zavoda za kulturu Bunjevaca ko ustanove pod okriljem Nacionalnog savita i  Skupštine  AP Vojvodine. Dok se ne formira Zavod za kulturu Bunjevaca, Nacionalni savit mora koordinirat i pratit realizaciju projekata i programa svi kulturni centara i udruženja pod bunjevačkim imenom...

U oblasti  jezika, nauke i istorije: Promina statusa  Bunjevačke matice tako da osnivač  Bunjevačke matice bude Nacionalni savit i da u buduće Bunjevačka matica funkcioniše ko ustanova pod okriljem Nacionalnog savita, a ne ko što je sad – udruženje građana. Osnovno dilovanje Bunjevačke matice, ko buduće ustanove, triba da  bude rad u oblasti nauke, istorije, književnosti i jezika.

OVO SU PRISUDNI IZBORI ZA BUNJEVAČKU NACIONALNU MANJINU !

VAŽNO JE !

Nacionalni savit je Skupština nacionalne manjine koja se stara o četri oblasti u skladu sa zakonom, u oblasti obrazovanja, informisanja, kulture i upotribe jezika. Ukoliko ne postoji izabran Nacionalni savit ne postoji ni samostalna, na zakonu utemeljena nacionalna manjina. Ima oni koji tog još uvik nisu svisni, i misle da je dosta imat udruženja i „igrat i pivat“,  da bi se zvali  Bunjevcima. Al, da bi nas prihvatili ko autohton južnoslovenski narod, koji danas živi u svojoj matičnoj državi - Republiki Srbiji, i da bi se slobodno mogli zvat svojim imenom –Bunjevci, moramo imat Nacionalni savit i ustanove koje osniva Savit, i to u sve četri navedene oblasti. Udruženja građana i kulturno umitnička društva su samo volonterske neprofitne organizacije koje se finansiraje isključivo iz projekata na konkursima i žive od danas do sutra. Po zakonu, udruženje možedu osnovat troje punoletni građana. Nacionalni savit i ustanove koje formira Nacionalni savit, su na zakonu utemeljene, a finansiraje se iz budžeta Republike, Pokrajine i Grada, za poslove koje obavljaje u ime nacionalne  manjine u oblastima koje su navedene. Nacionalni savit se osniva i bira voljom svi pripadnika nacionalne manjine na izborima. Nacionalna manjina postoji po zakonu samo ako ima ima nacionalni savit i ustanove koje osniva savit.

Savez bačkih Bunjevaca naglašava da se o politiki koju zastupamo i svojim potribama moramo starat sami, a da pri tom sarađujemo sa svim političkim činiocima u Srbiji koji nas priznaju ko Bunjevce,  posebno sa državotvornim strankama koje čine vlast u Republiki Srbiji. Niki u bunjevačkom korpusu zagovaraje i prihvataje tutorstvo „veliki“ politički stranaka, misleć da će kogod drugi rišavat naše potribe. To se uvik svodi na ono dobro poznato: „svi nas vole prid izbore“. Politika Saveza bačkih Bunjevaca je jasna, i mi tražimo podršku za samostalnu politiku koju vodimo pod svojim imenom, i koja nas svrstava u red dobro organizovani, samostalni i stabilni nacionalni zajednica u Srbiji. Ukoliko ponovo Nacionalni savit ne bi funkcioniso, ko u obadva saziva dosad (jedino je Bunjevački nacionalni savit obadva puta dosad raspuštan zbog nefunkcionisanja), Savet bi po Zakonu bio brisan iz Registra, i Bunjevci više ne bi postojali. Zato je važno izabrat Nacionalni savit na navedenim principima i zato su ovi izbori sudbonosni za bunjevačku nacionalnu manjinu.

Savez bačkih Bunjevaca poziva sve građane upisane u birački spisak bunjevačke nacionalne manjine, da izađu na izbore 26. oktobra i da glasaju

za listu broj jedan, „SAVEZ BAČKIH BUNJEVACA – Mirko Bajić“

to je garancija opstanka i daljeg napritka  Bunjevaca.


 

Lista broj 2. - Bunjevci - mr Suzana Kujundžić Ostojić

Suzana K Ostojic-Bunjevci 

Lista kandidata

Podnosilac liste: Grupa birača "Bunjevci za zaštitu nacionalnog identiteta"

 

Program za budućnost Bunjevca

      U svojem trećem sazivu, Bunjevački nacionalni savit se nalazi prid šansama koje se ne smidu  propuštit, al i prid izazovima sa kojima se mora suočit. Budući BNS se mora rukovodit jasnom vizijom budućnosti bunjevačkog naroda, ko ravnopravnog s drugim nacionalnim zajednicama i sposobnog da odgovori na izazove s kojima se njegov opstanak i razvoj suočava.

1. BNS je prid zadatkom okupljanja svi bunjevački institucija kako bi što kvalitetnije, bolje i brže ostvario sva prava koja mu država daje na: obrazovanje, kulturu, informisanje i službenu upotribu jezika. Naša država Srbija je u procesu priključivanja Evropskoj uniji što je jedinstvena i istorijska prilika za bačke Bunjevce za korišćenje podrške svake vrste za razvoj ko civilnog društva i moderne nacionalne zajednice. Na osnovu ti fondova se mož razvit sistem profesionalni institucija i ustanova, koje sad bunjevačkom narodu nedostaju: pozorište, muzej, nacionalna biblioteka, bunjevačka televizija, filmska produkcija, institut za jezik i književnost, fakultetski legat za izučavanje jezika, centar za turizam, itd.

2. U budućem radu BNS mora uspostavit demokratski i saradnički odnos sa svim bunjevačkim instiucijama, di će bit organizovani javni dijalozi i javno usaglašavanje ideja i interesa, kako bi oni koji su birali nacionalni savit imali uvid i u kojem smeru se on kreće i zašto. BNS ne smi više upast u konflikte stranački konfrontacija, al u isto vrime mora tražit jačanje bunjevački stranaka, čije polje dilovanja triba da bude u cilju osnaživanja bunjevačkog naroda.

3. Put stvaranja bunjevačkih nacionalni institucija je zacrtan još ranije i njega triba slidit: Zavod za kulturu, Obrazovni centar...

4. Moramo potaknit naš narod da budu aktivni građani koji se ne boje iznet javno svoje stvavove, nit svoje nacionalno poriklo. Razvijat saradnju i s drugim nacionalnim zajednicama, sarađivat sa svima na ravnopravnim osnovama i svisni svojeg nacionalnog identiteta. Angažovanje daleko većeg broja Bunjevaca na radu oko bunjevački institucija, podrška novim vidovima kulturnog izražavanja i umitničkog stvaralaštva, sporta i istraživačkog rada, nuz unapređivanje postojeći vidova kulturno-umitničkog amaterskog angažovanja.

5. Jedno od centralni identitetski pitanja je nacionalno pamćenje, od njega zavisi     otpornost nacionalne zajednice i odupiranje asimilatornim procesima. U socijalnom pamćenju Bunjevaca sminjuju se istorijska očekivanja i nade -učešće Bunjevaca na Velikoj narodnoj skupštini 25. novembra 1918. godine i traume nastale nakon neostvarivanja ti nada, povlačenje granice 1921. godine, koja je podilila bunjevački narod, posebno tragična administrativna zabrana nacionalnog izjašnjavanja i javnog nacionalnog života u maju 1945. godine. U poslinji polak vika nigovan je zaborav, medijsko zataškivanje, što je kod Bunjevaca izazvalo potištenost i izbegavanje nastupa u javnom životu. Ovo su teme o kojima triba javno divanit, istaživat o tim događajima i on njima divanit javno.

6. BNS svoj rad i saradnju  sa bunjevačkim institucijama i strankama mora oslonit na Etički kodeks - pravila dobrog ponašanja u javnom i političkom dilovanju Bunjevaca. U tom posebno zasluživa  pažnju briga i zaštita etničkog-kulturnog i nacionalnog-političkog identiteta Bunjevaca. Jasno razlikovanje ponašanja koje doprinosi jačanju solidarnosti i samopouzdanja i ponašanja koje uništava i demorališe, odbija mlađe naraštaje i izaziva podozrivost i omalovažavanje od strane šire javnosti. Etički kodeks BNS triba da donese u širokoj saradnji i dijalogu sa svim činiocima bunjevačke društvene i kulturne javnosti.

*

Svrha ovog Programa je poziv na zajedničko nastojanje očuvanja i obnove bunjevačke zajednice, njezine integracije u savrimeno evropsko društvo, na učešće u izgradnji demokratskog društva u Srbiji i multinacionalnog, multikulturnog društva u autonomnoj Vojvodini, i u kulturnoj integraciji bunjevačkog naroda u evropskom regionu Baja-Sombor-Subotica.

Pokazali smo da možemo, znamo i oćemo,
a da bi nastavili, potribna nam je podrška
naši Bunjevaca!

 

Lista broj 3. - Bunjevačka narodna lista – Branko Pokornić

Branko Pokornic BKC Bajmok 

Lista kandidata

Podnosilac liste: Udruženje "Bunjevački kulturni centar Bajmok" 

 

Poštivana čeljadi!

Želimo zaustavit asimilaciju, otimanje i propadanje Bunjevaca i ne smimo uzalud trošit buduće dane. Želimo u potpunosti afirmisat važnost izbora za članove Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine i zato 26. oktobra 2014. izađite SVI NA IZBORE - Vaš glas odlučuje ko će Vas pridstavljat u Nacionalnom savitu, prid našom državom i prid svitom. Sudbina Bunjevaca je u Vašim rukama!

Naša BUNJEVAČKA NARODNA LISTA - Branko Pokornić, nastala je iz želje Bunjevačkog kulturnog centra Bajmok da se u budućem Nacionalnom savitu Bunjevaca čuje glas NARODA, naročito Bunjevaca iz seoski sridina. Mora znat svaki naš vridni zemljoradnik za koga i zašto glasa, kome će dat povirenje za naredne četri godine. Mi sa Bunjevačke narodne liste br. 3 radićemo na poboljšanju položaja naši paora, radnika, žena i omladine u seoskim sridinama. Bunjevački kulturni centar Bajmok postoji i diluje zafaljujuć bunjevačkom narodu koji oće da sačuva svoje lipe običaje, igre, nošnje, ila i salaše. Nemož umisto Vas glasat onaj što nikad nije ušo u njivu i prioro crne, dugačke brazde, il onaj što nikad nije posijo ni zrno kuruza il pokosio more zlatnog žita! Taj se ne pita! Zato:

ZAHTIVAMO: jedinstvo u bunjevačkom narodu jer ćemo samo tako povratit ugled i dostojanstvo!

OĆEMO da budemo u službi svog bunjevačkog naroda i moramo da unapridimo rad svi bunjevački institucija i udruženja. One triba da postanu reprezentativne u sve četri oblasti koje su u nadležnosti Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine: u obrazovanje, kulturi, informisanju i službenoj upotribi jezika.

MOŽEMO poboljšat obrazovanje naše dice na bunjevačkom maternjem jeziku ko izbornom predmetu sa elementima nacionalne kulture u svim razredima osnovne škule od 1-8. Našoj dici možemo obezbedit bolji pristup svim sadržajima koji su u duhu vrimena u kojem žive!

MORAMO formirat Zavod za kulturu Bunjevaca ko neophodnu razvojnu ustanovu bunjevačke zajednice. Mnoge nacionalne zajednice u Vojvodini iskoristile su to pravo, a nama se koči svaki pokušaj! Nismo mi valda građani "drugog" reda i manje vridni od drugi nacionalni manjina pa da ne možemo imat Zavod za kulturu Bunjevaca.

MORAMO obezbedit uslove za digitalizaciju bunjevačkog kulturnog blaga jer je ono jedinstveno, staro i dosta ugroženo. U elektronskom obliku biće lakše dostupno bunjevačkom narodu čija je to neotuđiva kulturna baština.

MORAMO takođe obezbedit zaštitu nematerijalnog kulturnog nasliđa Bunjevaca na sve načine, uz učešće stručnjaka i u skladu sa zakonima i konvencijama koje propisuje Država Srbija,međunarodna zajednica, Savet Evrope i Unesko!

SVE što zahtivamo, možemo i moramo, kandidati na BUNJEVAČKOJ NARODNOJ LISTI broj 3, znaju realizovat - zato iskoristite svoje pravo i GLASAJTE, zaokružite listu br. 3!

Ako nas podržite, opravdaćemo Vaše povirenje!

Branko Pokornić

 

Lista broj 4. - Bunjevačka matica – Marko Marjanušić

Marko Marjanusic Bunjevacka matica 

Lista kandidata

Podnosilac liste: Udruženje "Bunjevačka matica"

 

Bunjevačka matica je najstarija bunjevačka institucija kulture u gradu. Osnovana je 1934. god. i posle prekida rada ponovo reosnovana pre 19 godina. U tom vremenskom periodu Bunjevačka matica je kao krovna intitucija kulture izdala na bunjevačkom jeziku 40 raznih izdanja iz oblasti istorije, kulture, poezije, muzike, dramski tekstova, romana.

Važno je napomenuti da je Bunjevačka matica kroz manifestacije „Večeri utorkom“ godišnje organizovala od 24-30 programa na kojima su rađene promocije naših izdanja knjiga, slikarske izložbe, poetsko-muzičke večeri, istorijska predavanja, predstavljanje vežnih ličnosti iz istorije Bunjevaca itd. Što govori o velikoj aktivnosti bunjevačke matice kao krovne institucije Bunjevaca.

Ta i takva Bunjevačka matica iznedrila je i svoju listu Bunjevačka matica- Marko Marjanušić za izbor u Nacionalni savet bunjevačke nacionalne zajednice. Ističemo da imamo kvalitetnu i jaku listu sa ljudima koji su se do sada istakli svako na svoj način kroz svoje radne i druge aktivnosti u kulturi, sporta, umetnosti, izučavanju istorije, što potvrđuje da će i u Nacionalnom savetu ako budu izabrani moći dati veliki doprinos u realizaciji zacrtanih zadataka iz predložene platforme i zakona o Nacionlanim savetima. Naglašavamo da su sve predložene liste uglavnom u svojim platformama ugradili sve četiri oblasti koje treba da budu osnovni ciljevi rada nacionlanog saveta.

Ali smatramo da nije najvažnije ono što je napisano ili izgovoreno već koji će ljudi to odraditi za interese svih Bunjevaca a ne za svoje lične interese.

Mi na listi imamo takve ljude!

Spremni smo da sarađujemo sa svima onima koji će se zalagati za interese svih Bunjevaca u svim oblastima.

Ali ne želimo sarađivati sa onima koji svoje lične interese stavljaju ispred bunjevačkih.

Pozivamo sve prave iskrene Bunjevce koji su se prepoznali u onome što smo rekli ili napisali da glasaju za listu broj 4. Bunjevačka matica-Marko Marjanušić, da zajedno pokušamo ostvariti sve zacrtane ciljeve. Ako budemo dobili Vaše poverenje zalagaćemo se:

 - da se privedu kraju poslovi standardizacije bunjevačkog jezika od čega zavisi službena upotriba jezika i dalji razvoj obrazovanja i informisanja

 - za usvajanje strategije razvoja kulture na osnovu koje će se vridnovati programi koji se finansiraju po projektima

 - za informisanje u kome će se razvijati nove forme, obogatiti sadržaji i uskladiti sa sadašnjim potribama našeg naroda

 - da se u oblasti obrazovanja posebna pažnja obrati izučavanju istorije i našeg porekla sa pozicija Bunjevaca ko starog naroda na ovim prostorima

 - za razgovore i saradnju sa našim sveštenicima katoličke crkve di žive Bunjevci da se propovedi i virski obredi vrše i na bunjevačkom jeziku

 - da se obezbedi jedinstvo u radu bunjevačkog nacionalnog savita, iskuljučivo na nacionalnim interesima našeg naroda

 - da se obezbedi nesmetan rad svih bunjevačkih kulturni uduženja i zato obezbede potribna sridstva

 - da se trajno reši  status Bunjevačke matice kao krovne institicije kulture kod Bunjevaca i formiranje Zavoda za kulturu Bunjevaca

 

 

Lista broj 5. - I Bunjevci su građani Srbije – Mirjana Savanov

Mirjana Savanov BKC Tavankut 

Lista kandidata

Podnosilac liste: Udruženje Bunjevački kulturni centar "Tavankut"

 

   Pridstojeći izbori za bunjevački nacionalni savit su od velikog značaja za unapriđivanje rada bunjevačke zajednice. Ako se u narednom periodu budemo dobro kadrovski organizovali i budemo radili profesionalno i stručno, cigurno će  kvalitet u radu nacionalnog savita doprineti uspišnoj afirmaciji Bunjevaca u svim  društvenim segmentima. Na taj način će se kod Bunjevaca učvršćivat  nacionalna svist i podiće se nivo nacionalnog izjašnjavanja.

Kompletan naš program možete viditi na www.bunjevci.net a sad ćemo nabrojit samo najvažnije zadatke za koje će se zalagati naša lista u novom sazivu  BNS-a su:

 

U obrazovanju:

 - angažovanje profesionalnog lica zaduženog za oblast obrazovanja u BNS -u

 - rešavanje statusa izbornog predmeta  maternjeg jezika u nastavi;

 - uvođenje aktivnosti kojima  će se realizovati bunjevački govor i tradicija u pridškulskim  ustanovama;

 - uvođenje aktivnosti ili sekcija u srednjim škulama kojima će se nastaviti dalje nigovanje i proučavanje bunjevačkog govora, kulture i tradicije;

 - obezbeđivanje udžbenika  od 3. do 8 razreda osnovne škule za izborni predmet „Bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture“;

U kulturi:

 - formiranje Zavoda za kulturu Bunjevaca;

 - vraćanje „Dužijance“ kao bunjevačkog običaja i brenda Grada Subotice pod okrilje bunjevačke zajednice;

 - unapriđivanje kulturnog stvaralaštva Bunjevaca, rada bunjevački  kulturnih institucija i izdavaštva u oblasti kulture;

U informisanju:

 - dalje nigovanje i korišćenje  svega pozitivnog što je do sada urađeno na polju informisanja i istovremeno otklanjanje postojećih nedostataka;

 - zalaganje za transparentnost rada BNS – a putem objavljivanja izvoda iz zapisnika sa sidnica na zvaničnom sajtu Bunjevaca;

 - edukovanje  mladih u oblasti informisanja.

Službena upotreba jezika i pisma:

 - dalja realizacija aktivnosti koje će doprineti standardizaciji bunjevačkog govora;

 - saradnja sa relevantim institucijama koje će pomoći našoj zajednici za  unapređivanja bunjevačkog govora u  bunjevački jezik.

A sad par riči o našem nosiocu liste, učiteljici Mirjani Savanov.

Mirjana Savanov je rođena 1973. godine u Subotici, a odrasla u Tavankutu di i danas živi i radi. Zaposlena je u OŠ „Matija Gubec“ u Tavankutu ko profesor razredne nastave i ko pridavač izbornog predmeta „Bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture“. Član je Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine od osnivanja 2003.godine i od tada je pridsidnik Odbora za obrazovanje i Koordinator Aktiva učitelja. Jedan je od ključnih nosilaca aktivnosti oko uvođenja izbornog predmeta „Bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture“ u nastavu za učenike od 1.do 8. razreda osnovne škule.  Autor je Nastavnog plana i programa za izborni predmet „Bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture“, „Bunjevačke čitanke“ i „Metodičkog priručnika“ i saradnik na gramatičkom priručniku „Klupče“. Saradnik je Filozofskog fakulteta u N.Sadu i Balkanološkog instituta u Beogradu na terenskom istraživanju i proučavanju bunjevačkog govora. Jednom ričju sve što je do sad urađeno u oblasti obrazovanja kod Bunjevaca prošlo je kroz njezine ruke!

 

 

Lista broj 6. - Bunjevački kulturni centar - Bunjevački glas za sve nas - prof. dr Etela Jerinkić

 Etela Jerinkic BKC Subotica

Lista kandidata

Podnosilac liste: Udruženje Bunjevački kulturni centar

 

Mi, sa liste broj 6. Bunjevačkog kulturnog centra koja u nazivu ima slogan BUNJEVAČKI GLAS ZA SVE NAS zalažemo se za to da:

1) Bunjevci  SLOBODNO i SAMOSTALNO odlučuju o svim pitanjima od značaja za opstanak i budućnost Bunjevaca,

2) za zaštitu PRAVA i INTERESA Bunjevaca tako da i oni budu ravnopravni sa drugima, jer se pokazalo da ostvarujemo manji kvantum Ustavom i zakonom zagarantovanih prava i mogućnosti,

3) za SAMOPOŠTOVANJE i DOSTOJANSTVO Bunjevaca koji će ponosno prihvatiti svoje poreklo i tradiciju svojih predaka, dida i majki, jer je skoro vek zatiranja i negiranja bunjevačkog identiteta doveo do toga da se drastično smanjio broj Bunjevaca po popisima stanovništva, da se teško odlučujemo za društveni angažman u javnosti,

4) za AKTIVNU ulogu i učešće u svim društvenim sferama  i SARADNJU sa svima koji mogu biti od pomoći u reševanju naših životnih problema (pitanja).

5) BORIĆEMO SE za egzistenciju Bunjevaca tako što ćemo omogućiti Bunjevcima više radnih mesta, da rade i stvaraju jer su Bunjevci stvaralački narod, što dokazuju njihovi običaji ( Dužijanca, dove, kraljice, prela, materice, oci...). Ti običaji i tradicija su nas održali, kao i stvaralačke i slobodarske ideje koje krase Bunjevce na ovim prostorima od pamtiveka.

U oblasti obrazovanja zalažemo se da se u  nastavne planove i programe školskih predmeta istorije, muzičkog vaspitanja i likovne umetnosti unesu sadržaji koje izražavaju posebnost bunjevačke nacionalne manjine, a posebno kod predmeta istorija, nastavne jedinice o autohtonom poreklu Bunjevaca na ovim prostorima, jer je istina o poreklu i korenima jedno od osnovnih ljudskih prava zagarantovano međunarodnim konvencijama.

    Za učenike  koji pohađaju nastavu „Bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture“ predviđamo stipendije prema uspehu i socijalnom statusu.

   Organizovaćemo ekskurzije i izlete u mesta od značaja za materijalnu i nematerijalnu baštinu Bunjevaca, upoznavanje sa životom i radom na salašima, u saglasju sa prirodom ili kako se to danas kaže održivim razvojem.

   U oblasti kulture ćemo raditi na negovanju običaja i tradicije jer su oni najzaslužniji što su se Bunjevci uprkos nedaćama, asimilatorskim težnjama i drugim neprilikama ipak održali.

Običaji su se od najdavnijih vremena malo promenili, još se sadi perunika oko salaša, a u pradavna vremena je to činjeno u slavu Boga Peruna.

   Da bi se kulturno nasleđe i tradicija Bunjevaca očuvala  neophodno je srazmerno zapošljavanje Bunjevaca u ustanovama kulture. U bibliotekama koje imaju fond knjiga na bunjevačkom jeziku, u muzejima gde postoje bunjevačka kulturna dobra osnivanje organizacionih jedinica u kojima bi Bunjevci brinuli o svom kulturnom blagu. Takođe,  u istorijskim arhivima gde ima bunjevačke arhivske građe planiramo zapošljavanje Bunjevaca koji bi omogućili da istorija postane naučna disciplina, a ne mit ili legenda i da se o istoriji Bunjevaca, njihovim kretanjima i seobama  od najdavnijih vremena, iz Panonske nizije kao njihove otadžbine,  dokumentovano govori, a ne kao do sada samo o poslednjoj seobi od pre  tri veka, a da je ostalo obavijeno velom tajni.

   Zalažemo se za razvoj kulturnog turizma, starih i umetničkih zanata što bi takođe stvorilo prostor za radno angažovanje mnogih Bunjevaca, jer je stopa nezaposlenosti u bunjevačkom korpusu viša od prosečne u RS.

   Naravno, zalažemo se i za osnivanje Zavoda za kulturu Bunjevaca koji bi finansirala Skupština APV baš kao što je slučaj i sa ostalim nacionalnim manjinama.

  U oblasti informisanja ćemo povećati dostupnost informacija od značaja za bunjevačku zajednicu i to ne samo u bunjevačkim glasilima, već i ostalima, u štampanim  i elektronskim medijima, jer informacija danas znači moć, prednost za onoga ko je poseduje.

Pravovremena informacija je od presudnog značaja u tržišnoj kompeticiji koja je sveprisutna.

Na taj način se omogućava opstanak Bunjevaca u današnjoj sveopštoj konkurentskoj borbi.

Zbog toga predviđamo razvoj informatičkih sekcija i angažovanje najuspešnijih saradnika u bunjevačkim i ostalim glasilima.

   U oblasti službene upotrebe jezika i pisma, zalažemo se za standardizaciju bunjevačkog jezika jer se bunjevački jezik upotrebljavao u Subotici vekovima. Statut Grada Subotice iz 1745. godine pisan je bunjevačkim jezikom što je dokaz da je pogodan za  službenu upotrebu baš kao i drugi manjinski jezici. Jezik je osnovni element kulture i bez njega je nezamislivo unapređenje bunjevačke kulture i obrazovanja.

Za jedinstven i kvalitetan nacionalni savet,  lista  6 !!

 

 

Lista broj 7. - Bunjevačka liga - Branko Tot

Bunjevacka liga Branko Tot

Lista kandidata

Podnosilac liste: Udruženje "Bunjevačka liga" 

 

Udruženje „Bunjevačka liga“ je predlagač liste „Bunjevačka liga“ Branko Tot za izbore za Bunjevački nacionalni savet. Kandidati koji sa ove liste nakon izbora 26. oktobra budu izabrani u Bunjevački nacionalni savet zastupaće i sprovoditi program u cilju:

- prevazilaženja ranijih podela u Bunjevačkom nacionalnom savetu i insistiranje na njegovom jedinstvu

- utvrđivanje Bunjevačkog nacionalnog saveta kao osnovne institucije Bunjevaca

- stvaranje ustanova za sve četiri oblasti za koje je nacionalni savet po zakonu nadležan

- sprovođenje započetih programa nacionalnog saveta u pogledu standardizacije bunjevačkog jezika, izrade udžbenika i drugo.

Na listi se nalazi 10 kandidata od kojih su 4 žene. Po obrazovanju na listi se nalaze pravnici, nastavnici, penzioneri, preduzetnici...

Najteži zadatak Bunjevačkog nacionalnog saveta će biti ostvariti jedinstvo svih članova saveta, imajući u vidu da su uglavnom svi kandidati na listama isti oni koji su u dva mandata učestvovali u rušenju Bunjevačkog nacionalnog saveta. Kroz dva raspuštanja Bunjevačkog nacionalnog saveta izgubljene su dve dragocene godine za vreme kojih je Bunjevački nacionalni savet mogao završiti više poslova. Ovo će biti imperativ budućih članova Bunjevačkog nacionalnog saveta sa liste „Bunjevačka liga“ Branko Tot jer se opravdano da pretpostaviti da će akteri ranijih raspuštanja nacionalnog saveta ukoliko ponovo dobiju mandat od bunjevaca nastaviti sa istom praksom i da će svoje lične interese ponovo staviti ispred interesa Bunjevačkog nacionalnog saveta a samim tim i bunjevačke nacionalne manjine.

Nakon konstituisanja Bunjevačkog nacionalnog saveta, kandidati sa liste „Bunjevačka liga“ Branko Tot koji budu u nacionalnom savetu kao prioritet predložiće osnivanje Zavoda za kulturu bunjevaca koji će biti temelj za zaštitu bunjevačke kulturne baštine, negovanje tradicije kao i afirmaciju bunjevačke kulture. Predlogom će se utvrditi i redosled radnji koje Bunjevački nacionalni savet treba da preduzme i uradi da bi Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine donela Odluku o osnivanju Zavoda kao i Odluku o njegovom finansiranju.

U skladu sa Zakonom o nacionalnim savetima nacionalnih manjina i Statutom Bunjevačkog nacionalnog saveta, zalagaće se da Nacionalni savet usvoji strategiju razvoja kulture bunjevačke nacionalne manjine. Takođe će zahtevati da u izradi ove strategije učestvuju istaknuti bunjevački kulturni stvaraoci, istoričari i pravnici.

Zalagaće se da Bunjevački nacionalni savet usvoji precizan plan za okončanje standardizacije bunjevačkog jezika kako bi se nakon toga mogla zatražiti službena upotreba bunjevačkog jezika na određenim područjima u skladu sa Zakonom, a samim tim, da se u školama izučava bunjevački jezik a ne bunjevački govor.

U oblasti informisanja-obaveštavanja bunjevačke nacionalne manjine, zalagaće se da postojeća glasila na bunjevačkom jeziku budu štampana u većim tiražima kako bi bila dostupna većem broju pripadnika bunjevačke nacionalne manjine.

Nosilac liste br. 7

Branko Tot

 

 

Lista broj 8. - Udruženje građana „Bunjevačko kolo” Sombor - Aleksandar Bošnjak

UG Bunjevacko kolo Aleksandar Bosnjak 

 Lista kandidata

Podnosilac liste: Udruženje građana "Bunjevačko kolo" Sombor

 

Broj 8: "UG "Bunjevačko kolo" Sombor, Aleksandar Bošnjak"

   Nosilac liste broj 8 "UG "Bunjevačko kolo" Sombor, Aleksandar Bošnjak", jeste Aleksandar Bošnjak, potpridsidnik ovog Udruženja, dok je pridlagač liste pridsednik Udruženja, Dejan Parčetić. Na konferenciji za medije, održanoj 7. oktobra, istaknuto je slideće:

- Vratićemo Nacionalni savit izvornim ciljovima i načelima funkcionisanja prvog Nacionalnog savita i afirmaciji autohtonosti, državotvornosti i konstitutivnosti Bunjevaca u ovoj svojoj matičnoj državi

- Metnićemo Nacionalni savit u izistinsku službu interesa bunjevačke nacije, umisto lični interesa pojedinaca

- Izvršićemo sistematsku deakumulaciju funkcija u bunjevačkim institucijama i deprofesionalizovaćemo Nacionalni savet.

- Posvetićemo se ekonomskom jačanju pripadnika bunjevačke nacije.

- Zalagaćemo se za razvoj infrastrukture u svim naseljima di žive Bunjevci, a posebnou salaškim naseljima.

- Još ćemo bogatije i lipše organizovat Dužionice, Bunjevačka prela, sportske susrite, još doslednije ćemo afirmisat rad postojeći sekcija “Bunjevačkog kola” i osnovat nove sekcije, kako bi očuvali baštinu naši pridaka i ostavili našim potomcima dila kojima će se oni ponosit ko i mi danas s dilima naši pridaka.

PROGRAM LISTE

Na našoj listi nema plaćeni činovnika Nacionalnog savita, nit njevi organa i ustanova, a ako u toku mandata bilo ko to postane, moraće se odlučit el za jedno, el za drugo, baš kako se to danas u našem društvu strogo zahtiva.

Šta nam čelnici izborni lista garantuju?

Na našoj listi nema imena bivši članova Nacionalnog savita, nijednog saziva. Jednostavno smo smatrali da u taj savit sad triba da dođu novi ljudi, koji neće tražit nikako uhlebljenje u nacionalnim interesima, nego koji će ić za njevom afirmacijom u društvu i med Bunjevcima. Svi kandidati naše liste imaje rišenu životnu egzistenciju, imaje svoj posao, svoje izvore prihoda, a kandidaturu prihvataje jer im to nalaže savist, njevi prici i potomci i velike kulturne i istorijske vridnosti koje tiba sačuvat i razvijat, ne uplićuć tu svoje materijalne interese.

Pitanje razbijanja nacionalnog korpusa u Subotici, pa atak na Sombor

Rascipkani interesi, koji nisu istovrimeno i interesi Bunjevaca, dovode do organizacione rascipkanosti bunjevački institucija. U Subotici i okolini javlja se mnoštvo institucija, razbija se bunjevački korpus u sve sitnije dilove, koji se jedni drugima suprotstavljaje interesima, koji ne spadaje u interese bunjevačke nacije, al jeste sigurno da to jeste interes oni kojima Bunjevci smetaje. To nije slučaj u Somboru, di su svi Bunjevci objedinjeni u jednom Bunjevačkom kolu, no ne kažemo da nije bilo pokušaja usitnjavanja tog korpusa. Dosadašnji nacionalni saviti ne samo da nisu radili na objedinjavanju bunjevačkog nacionalnog korpusa, nego su doprineli njegovom krunjenju u jedinice koje imaje sve manju i manju snagu u ostvarenju bunjevački nacionalni interesa i sve veću afirmaciju lični interesa, koji na kraju zaboravljaje zajedničke interese Bunjevaca.

Pitanje odnosa sa Bunjevcima Hrvatima.

Bunjevci i Bunjevci Hrvati su jedan svit. Uslid politički događanja u Kraljevini Jugoslaviji, došlo je do podvajanja med Bunjevcima i trideseti godina dolazi do izdvajanja Bunjevaca Hrvata iz “Bunjevačkog kola” u Somboru. Posli rata, Bunjevci su bili zabranjeni i našli smo utočište u takoj situaciji, za očuvanje naši tradicionalni i kulturni vridnosti u “Vladimir Nazoru” i mi to priznajemo i “Vladimir Nazoru” i tadašnjem pridsidniku Tuni Matariću. Onda je došlo vrime nacionalnog podvajanja u ciloj Jugoslaviji, pa i kod Bunjevaca. S jedne strane manjka razumivanje za Bunjevce u “Nazoru”, a s druge strane nazire se mogućnost reanimacije bunjevačkog nacionalnog korpusa, te se sad reosniva “Bunjevačko kolo” u Somboru, na tradicijama starog “Bunjevačkog kola”, osnovanog 1921. godine. To, dakle, znači da se u tom svitu ljudi podvajaje samo u svatanju dal su oni samo Bunjevci el Bunjevci Hrvati, sve ostalo je ostalo. Ostali su rodbinski odnosi, ostala su prijateljstva, ostala su kumstva. Poštivamo Bunjevce koji se izjašnjavaje ko Hrvati i od nji očekivamo isto tako uzvratno poštivanje. Uostalom, baš ko što i poštivamo i sve ostale ljude i nacije, koji sa nama ode žive.

 

 

Lista broj 9. - Bunjevačka stranka - Srđan Evetović

Bunjevacka stranka Srdjan Evetovic 

Lista kandidata

Podnosilac liste: Bunjevačka stranka

 

Izbori za nacionalni savit Bunjevaca koji će biti održani u nedilju 26.10.2014.godine je prilika da svojom voljom stavimo tačku na sramotu koju trpimo već duže vrime, a to je da mi Bunjevci nemamo nacionalni savit, odnosno da umesto njega imamo privremeni organ koji su nam drugi odridili umisto nas. I sve zato što bivši članovi savita nisu umeli i nisu tili da se dogovore o tome kako triba radit. Rezultati koje je tribao da postigne savit su potpuno izostali.

Bunjevačka stranka i ljudi sa njene liste su kadri da stvari dovedu u red, jel su oni ti koji su se pokazali da hoće, mogu i znaju kako to da urade, da su organizovani i složni, brzi i postižu rezultate. Ne pričaju mnogo, već rade.

Mi hoćemo:

          Da se završi standardizacija bunjevačkog jezika i da se izmenama propisa bunjevački jezik proglasi službenim na teritoriji grada Subotice i drugim mistima

          Da se osnuje pokrajinski zavod za kulturu Bunjevaca

          Da se u školama izučava istorija i jezik Bunjevaca

          Da se školuju profesori i kadrovi koji će bit nosioci ovoga posla

          Da  Bunjevačka matica dobije isti status ko i Matica Srpska, to jest da postane državna ustanova

          Da i druge bunjevačke organizacije, ko što je Bunjevački kulturni centar, ne budu više udruženja građana već državne institucije

          Da se nastavi bliska saradnja sa najvišim državnim organima koja je započela i održava se  zahvaljujući našem zalaganju

          Da u lokalnoj samoupravi bude angažovano daleko više Bunjevaca neg što je to bilo do sad

Mi znamo i možmo, jel smo se zalagali i postigli:

          Da se nacionalni saviti na teritoriji grada Subotice, pa i Bunjevački finansiraju i iz Budžeta grada

          Da Pridsidnik Republike Srbije positi Suboticu i primi zvaničnu delegaciju Bunjevaca

          Da Pridsidnik Vlade positi  Bunjevačku maticu i razgovara sa pridstavnicima Bunjevaca

          Da bunjevačka udruženja dobijaju sridstava iz Budžeta za svoje delovanje, programe i manifestacije

          Da se prikupe sridstva za izdavanje prvi savrimeni udžbenika za bunjevačku dicu

          Da se sve veći broj Bunjevaca uključuje u organe lokalne samouprave i još mnogo, mnogo toga.

Do sad su Udruženja građana bila ta čiji su pridstavnici činili većinu u nacionalnom savitu Bunjevaca. Zato nije ni moglo doći do dogovora.Osim jednog udruženja, sva ostala su slabo organizovana i bez jasni ciljeva. Kod nas to nije slučaj. Mi smo ti koji uspešno delujemo. Koji smo, pored ostalog,  i deo odborničke grupe Srpske Napredne Stranke u Skupštini grada i tu situaciju uspešno koristimo da se izborimo za ciljeve i potribe Bunjevaca.